- PRIPREMLJEN STATUT MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG SUDA

ŽENEVA, 21. srpnja (Hina) - U Ženevi u petak završava s radom 46. sjednica Međunarodne pravne komisije UN koja će, kako se očekuje, usvojiti Statut Međunarodnog krivičnog suda, utemeljenog odlukom Generalne skupštine UN u prosincu prošle godine. Više od 20 stručnjaka za međunarodno i kazneno pravo pripremili su temeljni dokument u kojem je određen sastav suda, njegova nadležnost, procesni postupci i sudovanje, izvršenje presuda, kao i međunarodna suradnja i pravna pomoć sudu. Kao što su istaknuli u uvodu, članovi Međunarodne pravne komisije pri izradi Statuta posebno su se oslanjali na odluke Vijeća sigurnosti UN iz Rezolucije 808 te procesna pravila Međunarodnog istražnog suda za osobe koje su odgovorne za teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava na području bivše Jugoslavije od 1991. godine. Međunarodni krivični sud bio bi nadležan za zločin genocida, krivična djela protiv humanosti, zločin agresije, kršenja ratnog prava i međunarodnih normi u slučajevima oružanoga sukoba, te za svaki oblik kršenja 13 međunarodnih konvencija i protokola - Ženevskih, Haških, Montrealskih i Newyorških. Postupak pred sudom u slučaju krivičnog djela genocida može pokrenuti bilo koja država potpisnica Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju krivičnog djela genocida, koja je donesena 9. prosinca 1948. godine. Za sva druga krivična djela za koja je ovaj sud nadležan postupak može pokrenuti samo ona država koja formalno prihvati nadležnost Međunarodnoga krivičnog suda, dakle pristupi i ratificira Statut suda. Međunarodni krivični sud trebao bi ukupno imati 18 sudaca, od kojih bi sedmorica odmah bila izabrana za prizivno vijeće, dok bi ostali bili suci u temeljnom sudbenom vijeću - po petorica u svakom postupku. Sud bi imao zasebno tužiteljstvo s glavnim tužiteljem i dvojicom zamjenika, te pisarnicu. Suci bi se birali na mandat od 9 godina bez prava ponovnog izbora i to dvotrećinskom većinom glasova zemalja članica UN. Tužitelj i njegovi zamjenici izabirai bi se natpolovičnom većinom, obnašali bi svoju dužnost pet godina i mogli bi biti ponovno birani. Statutom se izričito određuje da iz iste države može biti samo po jedan dužnosnik Međunarodnog krivičnog suda. Sud može izricati vremenske i novčane kazne, pri čemu je najteža predviđena kazna doživotnog zatvora. Statutom je određeno da se okrivljeniku u pravilu može suditi samo ako je nazočan. Štuju se, dakako, temeljne pravne postavke o tome da krivnja mora biti dokazana, da se za isto djelo ne može dva puta suditi i druge. Jedan od najvažnijih članaka Statuta je onaj kojim se određuje obveza suradnje sa sudom i pružanje pravne pomoći. U postupku zbog krivičnog djela genocida obveza se odnosi na sve države potpisnice Konvencije iz 1948. a za druga krivična djela obveza suradnje i pružanja pravne pomoći postoji samo za zemlje koje su prihvatile nadležnost suda. U svakom pojedinom slučaju i zemlja koja nije pristupila Statutu može odlučiti da surađuje s međunarodnim sudom i da mu pruži pravnu pomoć. Obvezna suradnja obuhvaća sve radnje iz istražnog i sudskog postupka a znači da na traženje Međunarodnog krivičnog suda pravosudna i istražna tijela pojedine države moraju obaviti određenu radnju. Posebice se to odnosi na identifikaciju osoba i utvrđivanje njihova boravišta, uzimanje izjava i prikupljanje dokaza, pribavljanje dokumenata te uhićenje i zadržavanje osumnjičenih i okrivljenika i zaštitu svjedoka. Neovisno o tome jesu li prihvatile nadležnost međunarodnoga suda, obveza je svih država članica UN da izruče osobu osumnjičenu za djela kojima je kršila međunarodne konvencije navedene u Statutu. (Hina) fp mm 211756 MET jul 94 211756 MET jul 94