O VLASNIČKIM ODNOSIMA U NE KRŠKO

ZAGREB, 20. srpnja (Hina) - Nuklearna elektrana Krško u protekla tri mjeseca - travnju, svibnju i lipnju, radila je bez zastoja i ispada, proizvodeći mjesečno oko 450 tisuća MWh, pri čemu utjecaj na okoliš nije bio veći od dozvoljenog, rečeno je na današnjoj redovnoj konferenciji za novinare u Ministarstvu gospodarstva Republike Hrvatske, posvećenoj radu NE Krško. U srpnju je, kazao je zamjenik direktora NE Krško Josip Aralica rad nuklearke bio zaustavljen dva dana, 14. i 15 srpnja. Primjećena je asimetrija opterećenja na fazama s kojih se napajaju visokonaponski motori, a kod ispitivanja uzroka proradila je generatorska zaštita, pojasnio je Aralica dodajući da je problem bio na mreži izvan nuklearke. Sada elektrana radi punom snagom i tako bi trebala raditi do 20. kolovoza za kada je planiran remont, koji bi trajao 37 dana. Cijena remonta je 15 milijuna američkih dolara, a riječ je o redovnom i planiranom remontu, kazao je Aralica. Govoreći o radu radne skupine slovenskih i hrvatskih stručnjaka o pravnom i statusnom uređenju NEK-a, pomoćnik ministra gospodarstva mr. Vladimir Kramberger je istaknuo da je radna skupina za sada prestala s radom te da se nastavak očekuje poslije sastanka premijera dviju država. Sada Slovenci osporavaju i suvlasnički odnos i omjer 50:50 posto, naglasio je Kramberger pojašnjavajući da su Slovenci svoje materijale u kojima tvrde da je udio Hrvatske u nuklearci 29,33 posto, dostavili još 18. ožujka. Međutim, iako je dogovoreno da se informacije ne objavljuju, slovenska je javnost dobivala informacije uz obrazloženja, koja ne stoje. Hrvatska se strana, nastavio je, držala dogovora i do sada nije o tome izvješćivala javnost dok su trajali pregovori. Pojašnjavajući kako su Slovenci došli do 29,33 posto, koordinator u Hrvatskoj elektroprivredi za ekonomiku gospodarenja objekata izvan Republike Hrvatske Janko Krajačić je kazao da se radi o "nestručno i nekorektno izvedenim podacima". Naime, oni se temelje na završnom računu na dan 31. prosinca 1992. godine i uključujući amortizaciju tumače da je tako došlo do povećanja društvenog kapitala na slovenskoj strani. Amortizaciju su obračunavale i slovenska i hrvatska strana i njenom uporabom, ističe Krajačić, po međunarodnim računovodstvenim standardima, koje primjenjuje i Slovenija, ne može se povećavati niti smanjivati kapital. Nadalje, prema završnom računu na dan 31. prosinca 1993. godine, izrađenom po slovenskim računovodstvenim standardima - kompatibilnim s međunarodnim, dolazi se do drugačijih podataka. Utvrđeno je da je knjigovodstvena vrijednost nuklerake 81 milijardu tolara, od čega je slovenski dio 38,9 milijardi SIT ili 47,9 posto, dok je udio Hrvatske elektroprivrede 42 milijarde tolara ili 52,13 posto. Slično je i sa odnosom u ukupnom kapitalu u NE Krško, koji je utvrđen na 33,96 milijardi tolara. Od toga je udio HEP-a 53,04 posto, a slovenski 46,96 posto, pojasnio je Krajačić. Hrvatska strana bez obzira na te podatke drži se potpisanih sporazuma i ugovora iz kojih je ustanovljen vlasnički odnos 50:50 posto, naglasio je Kramberger. Koordinator za NE Krško u HEP-u mr. Kažimir Vrankić među inim je kazao da je u Sloveniji još uvijek aktualan referendum o prijevremenom zatvaranju NEK-a. Kako onda razgovarati primjerice o brojnim plaćanjima i zamjeni parogeneratora kad se "prijeti" referendumom i ne zna se budućnost nuklearke, zapitao je Vrankić. Radni je vijek elektrane zbog sigurnosti reaktorske posude, rečeno je, do 2023. godine, a s poboljšanjima i zamjenama i dulje. (Hina) db ds 201431 MET jul 94 201431 MET jul 94