GOVOR MINISTRA VANJSKIH POSLOVA DR. MATE GRANIĆA PRED ZASTUPNIČKIM

ZAGREB, 16. srpnja (Hina) - "Okupacija nad dijelom suverenog hrvatskog teritorija najbolnije je hrvatsko pitanje i najsloženija kušnja hrvatske politike. Osobito je u tom sklopu goruće pitanje mjesta, uloge i naposljetku uopće smisla razmještaja snaga UNPROFOR-a na teritoriju Republike Hrvatske i po dosadašnjem mandatu, a još više po načinu njegova tumačenja, ostvarivanja i provedbe", istaknuo je na početku današnjeg izlaganja pred Zastupničkim domom hrvatskog Sabora potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. Predsjednik Republike, hrvatska Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova, kazao je dr. Granić, u dosadašnjem su razdoblju uložili maksimalne političke i diplomatske napore da se postojeći mandat UNPROFOR-a ostvari, odnosno proširi, kako bi konačno došlo do mirne reintegracije i smirivanja stanja na privremeno okupiranim hrvatskim područjima te povratka prognanika njihovim domovima. Nažalost, rekao je Granić usprkos našeg zalaganja kod odgovarajućih međunarodnih čimbenika nije postojala dostatna politička volja, a čini se ni sredstva da se postojeći mandat ostvari, a još manje - pogotovo do washingtonskih sporazuma, da se proširi i, ako ustreba, i silom nametne. Tako je došlo do situacije u kojoj se i ovaj mandat približava svom isteku, a da gotovo ništa od temeljnih ciljeva UNPROFOR-a nije postignuto, upozorio je dr. Mate Granić. Zbog svega toga, naglasio je dr. Granić, spontani su prosvjedi prognanika potpuno razumljivi, riječ je posve o opravdanom izrazu ogorčenja i frustracije golemog broja ljudi i iskazu želje, poglavito za normalnim životom dostojnim čovjeka. O tome nema dvojbe u hrvatskom narodu, u hrvatskoj javnosti i u vodstvu Republike Hrvatske, kazao je dr. Granić. Nijemo pristajanje na jednostavno produžavanje sadašnjeg stanja, naglasio je dr. Granić, značilo bi mirenje s posljedicama etničkog čišćenja, agresije i grabeži teritorija. "Na to ne možemo i nećemo pristati", istaknuo je potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova. Nadalje je dodao da ni na koji način Hrvatska ne želi dovesti u pitanje, prije svega razumijevanje i zahvalnost svim državama, što su uputile svoje postrojbe i osoblje da pomognu prekidu rata i uspostavi, odnosno očuvanju mira u Hrvatskoj. Osobito suosjećamo s državama i obiteljima 16 poginulih i 126 ranjenih pripadnika postrojbi UNPROFOR-a u Hrvatskoj. "Tim ćemo ljudima zauvijek ostati dužni i zahvalni", kazao je Granić. Također je naglasio da ne želimo dovoditi u pitanje pozitivnu ulogu UNPROFOR-a u omogućavanju povlačenja dijela bivše JNA s našeg državnog teritorija te doprinos u izbjegavanju novih većih ratnih sukoba na hrvatskom području, kao i humanitarnu ulogu međunarodnih mirovnih snaga. Dr. Granić je ukazao na čvrstu i nepokolebljivu orijentaciju da Hrvatska svoje privremeno okupirane teritorije, poglavito mirnim putem uz jamstva za ljudska i manjinska prava, prava srpske etničke zajednice, reintegrira u ustavno-pravni poredak Hrvatske uz odgovarajuću međunarodnu nazočnost i nadzor. Kao demokratska država, što je pretrpjela tolike žrtve i stradanja u borbi za svoju državnu samostalnost, suverenost i slobodu, Hrvatska pod svaku cijenu želi izbjeći nove žrtve i slijediti put političkog dijaloga i suzdržavanja od izazivanja nestabilnosti i nesigurnosti u ovom dijelu Europe. Hrvatska želi mir, razvoj u samostalnosti i uključivanje u europske političke, gospodarske i sigurnosne integracije, kazao je dr. Granić dodavši da je to miroljubivo usmjerenje Hrvatska već toliko puta pokazala i dokazala, od prihvaćanja Vanceovog plana, rezolucija Vijeća sigurnosti UN, Akcijskog plana Europske unije, do washingtonskih sporazuma, Bečkog dogovora i Sporazuma o prekidu vatre i neprijateljstava od 29. ožujka 1994. "Stoga i prosvjede prognanika, kao i ovo izvanredno zasjedanje hrvatskog Sabora, doživljavamo kao izraz autentične volje naroda, osobito prognanika, kao najozbiljnije upozorenje svijetu da se reintegraciji hrvatskih privremeno okupiranih područja mora posvetiti hitna, zaslužena i maksimalna pozornost, ukoliko se želi izbjeći novi ratni zaplet na našem zapaljivom prostoru", istaknuo je dr. Granić. Da bi takav mir nastupio mirnim sredstvima potrebna nam je potpora međunarodne zajednice, te aktivno i učinkovito djelovanje UNPROFOR-a sukladno važećim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN, kazao je dr. Granić. Govoreći o problemu Kakme, odnosno Biograda bez vode usred ljeta, dr. Granić je ukazao da to može poslužiti kao paradigma za ukupnost problema UNPROFOR-a u Republici Hrvatskoj, kao njegova imagea opće i pojedinačne djelotvornosti. Dr. Granić je podsjetio da je izvor Kakma na hrvatskom suverenom teritoriju te da je status tog dijela teritorija reguliran dokumentima, od Vanceovog plana, rezolucijama Vijeća sigurnosti te Zagrebačkim sporazumom o prekidu vatre i obustavi neprijateljstava. Na vrlo sličan način, dodao je, može se govoriti i o Jadranskom naftovodu. "Nitko UNPROFOR-u ne spori njegova postignuća kao mirovnih snaga, ali sporna je poglavito nespremnost UNPROFOR-a da s tzv. održavanja nazovi mira prijeđe na tzv. uspostavu stanja mira i izvjesne normalnosti. U okviru toga dr. Granić naveo je i otvorenu i neometanu pljačku hrvatske nafte iz izvora na hrvatskom teritoriju kod Đeletovca, koja je, istaknuo je, suprotna čak i režimu sankcija protiv tzv. SR Jugoslavije. Kao najtragičniji propust UNPROFOR-a dr. Granić je naveo činjenicu da se ni jedan prognani Hrvat s teritorija pod nadzorom snaga UN nije dosad vratio na svoje ognjište. Još je tragičnije, kazao je dr. Granić, da "'Kakmansko tumačenje' mandata UNPROFOR-a tim ljudima uopće ne pruža nadu u povratak". S druge strane, naglasio je Granić, "dobro vam je poznato da je Hrvatska strana omogućila povratak 5200 hrvatskih državaljana srpskog podrijetla u dio tzv. sektora 'zapad' što ga kontroliraju hrvatske snage". Postavlja se temeljno pitanje, kazao je dr. Granić, "što radi i što će raditi UNPROFOR ako srpska strana ne želi ni opće dogovorno rješenje, a jednako tako blokira pojedinačne ili lokalne sporazume". Nastavljanje sadašnjeg ponašanja nespojivo je s osnovnim ciljem UNPROFOR-a izvedenog i iz djela samog njegova naziva "Zaštitne snage", ocijenio je dr. Granić. Dok se ne pronađe konačno političko rješenje UNPROFOR treba i mora štititi taj dio privremeno okupiranog područja, te aktivno stvarati uvjete da se postigne konačno političko rješenje, a ne može i ne smije jedino čekati da se s izvora u Kakmi makne skupina odmetnika pa da voda poteče. Dr. Granić je podsjetio da je Hrvatska svojedobno zahtijevala da se djelovanje UNPROFOR-a operativno i politički razdvoji u tri neovisne operacije - za Hrvatsku, za Bosnu i Hercegovinu i za Makedoniju. Rezolucijom 871 to je samo djelomice učinjeno, pa tako formalno-pravno UNPROFOR i dalje ostaje jedinstvena operacija mandat koje ima ishodište u rezoluciji 743. To bi, kazao je dr. Granić, moglo otvoriti neke pravne i operativne probleme za UN, u slučaju ukidanja mandata UNPROFOR-u u Hrvatskoj, uz njegovo istodobno produženje u Makedoniji i BiH. No, nedvojbeno je, kazao je dr. Granić, "da UNPROFOR može ostati u RH samo voljom nadležnih organa Republike Hrvatske. Otkada je Republika Hrvatska postala punopravnom članicom UN-a, strateško je djelovanje hrvatske diplomacije bilo usmjereno na donošenje onih rezolucija Vijeća sigurnosti koje će jasno definirati akciju UNPROFOR-a i postaviti stožerne temelje rješavanja pitanja tzv. UNPA zona. Konkretni rezultati tog djelovanja jesu rezolucije 815, 820, 871, i 908 Vijeća sigurnosti, naveo je dr. Granić dodavši da su njima precizno i nedvojbeno potvrđeni suverenitet i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske unutar njezinih međunarodno priznatih granica. Dr. Granić je ocjenio da Hrvatska može biti zadovoljna sadržajem dosadašnjih rezolucija, ali, naglasio je, "u ovom trenutku, na žalost, nema gotovo ni jednog razloga da bude zadovoljna njihovom provedbom". Granić je dodao da je Hrvatska dosad predlagala i zahtijevala niz konkretnih akcija, ali UNPROFOR nije otišao dalje od načelnih obećanja. Republika Hrvatska, istaknuo je dr. Mate Granić, konkretno zahtijeva hitnu i potpunu reintegraciju tzv. "ružičastih zona" u svekoliki sustav Republike Hrvatske, zatim početak procesa povratka izbjeglica i prognanika, što je osnovni prioritet u pristupu RH učinkovitom rješenju problema UNPA zona. Hrvatska inzistira na očuvanju i ponovnoj uspostavi demografske slike njezinih okupiranih područja, kakva je bila prema popisu pučanstva iz 1991. Na sada okupiranim prostorima prije agresije i rata, kazao je dr. Granić, živijelo je gotovo četvrt milijuna Hrvata, Mađara, Čeha, Slovaka i Talijana, a danas ih nema niti nekoliko stotina. Republika Hrvatska također zahtijeva stavljanje pod učinkovit nadzor UNPROFOR-a onih djelova međunarodne granice Republike Hrvatske, što su trenutno okupirani od strane srpskog agresora. Hrvatska je, kazao je dr. Granić, tražila i niz konkretnih poteza usmjerenih na otvaranje magistralnih i regionalnih prometnih pravaca, a otvaranje komunikacija, kazao je, i dalje držimo bitnim djelom druge faze pregovora, što je imala uslijediti nakon Zagrebačkog sporazuma. Dr. Granić je podsjetio da je pismom Vijeću sigurnosti od 30. travnja prošle godine Hrvatska upozorila na pljačku svoje nafte od strane srpskih odmetnika, te zatražila da se naftno polje Đeletovci stavi pod učinkovitu kontrolu UNPROFOR-a i zatvori sve dok ne bude ponovno pod kontrolom hrvatskih vlasti. Granić je naveo da je Hrvatska u ožujku ove godine uputila pismo predsjedniku Vijeća sigurnosti u kojem je zahtijevala da UNPROFOR preuzme kontrolu nad aerodromom u Udbini. "Zalažući se za učinkovit rad Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije nakon 1991., Hrvatska je", istaknuo je dr. Granić, dostavila UN dokumentaciju na tu temu. Poseban je problem, naglasio je, potpuno ignoriranje odredbi o demilitarizaciji UNPA područja. Tzv. Vanceov plan, objavljen kao prilog Izvješću Glavnog tajnika UN-a od 11. prosinca 1991., jasno ističe da se demilitarizacija UNPA treba provesti što je brže moguće, te poglavito naglašava kako "sve postrojbe teritorijalne obrane i osoblje smješteno u UNPA treba biti raspušteno i demobilizirano", odnosno da se na tom prostoru treba prestati nositi "uniforma ili bilo koje oružje". Na žalost, kazao je dr. Granić, srpski su odmetnici nekažnjeno ignorirali tu stožernu odredbu Vanceova plana. Od brojnih rezolucija Vijeća sigurnosti, dr. Granić je poglavito istaknuo operativni paragraf 13 Rezolucije 752 Vijeća sigurnosti u kojemu se traži "razoružavanje svih ireguliranih postrojbi u UNPA, bez obzira na njihovo podrijetlo". Dr. Granić je naglasio da Hrvatska nastavlja svoju diplomatsku ofenzivu u UN-u zahtjevom za uvršenjem nove točke u dnevni red 49. zasjedanja Opće skupštine - "Stanje na okupiranim teritorijima Republike Hrvatske". Cilj je naše inicijative, istaknuo je dr. Granić, da se Opća skupština UN-a jasno očituje o potrebi mirne i učinkovite reintegracije hrvatskih okupiranih teritorija. Dr. Granić je kazao da nitko ozbiljan u međunarodnoj zajednici rješenje krize ne vidi u obnovi nekakve Jugoslavije nego u priznanju neovisnosti i suverenosti svih država nastalih nakon raspada bivše federacije, a kao jedno od ključnih sredstava na povratku mira vidi se upravo u uzajamnom potpunom priznanju svih država na ovom prostoru u okvirima njihovih međunarodno priznatih granica kao prvom i nezaobilaznom koraku i temeljnom okviru globalnog rješenja. Naše je čvrsto stajalište, naglasio je dr. Granić, da mirovni napori moraju biti konzistentni, snažniji i teči usporedo s naporima za rješenje krize u BiH, te biti potpomognuti odgovarajućim djelovanjem međunarodnih političkih, vojnih i humanitarnih čimbenika. Djelovanje kontaktne skupine, ocijenio je dr. Granić, daje nam za pravo očekivati ne samo povećano razumijevanje nego i povećanu odlučnost za rješenje pitanja i naših okupiranih teritorija. Zadaća nam je, kazao je dr. Granić, izboriti se za naše interese u cjelovitom vanjsko-političkom djelovanju. To zahtijeva i podrazumijeva da usporedno moramo jačati našu obrambenu moć i demokraciju, razvijati našu konstruktivnu i dosljednu mirotvornu vanjsku politiku i sve elemente pravne države i slobodnog gospodarstva. "Predstoji dvomjesečno razdoblje do kraja sadašnjeg mandata UNPROFOR-a, dvomjesečno razdbolje nakon kojeg će predsjednik Republike i hrvatska Vlada donijeti konačnu odluku o daljem zadržavanju snaga UN-a na teritoriju Republike Hrvatske. Rujan je mjesec odluke", rekao je dr. Granić i izrazio uvjerenje da će hrvatski Sabor tada, kada budu sazrijeli svi elementi, donijeti svoje konačno stajalište . Na kraju izlaganja potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić izrazio je uvjerenje, da će uzimajući u obzir sve sastavnice i stajališta nakon današnje rasprave, hrvatski Sabor zauzeti temeljito, argumentirano, odlučno, miroljubivo i konstruktivno stajalište i pružiti potpunu potporu politici što je provodi hrvatsko vrhovništvo i Vlada pod vodstvom predsjednika dr. Franje Tuđmana. (Hina) sšh ds 161235 MET jul 94 161235 MET jul 94