SABORSKI ODBOR O UZROKU EKSPLOZIJE U DUBOKOM JARKU I O DELOŽACIJAMA

ZAGREB, 14. srpnja (Hina) - Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Zastupničkog doma hrvatskog Sabora do konačnog će izvješća o okolnostima i nalazima u svezi događaja u Dubokom Jarku kod Sesveta izvršiti uvid u pisane materijale i nalaze komisija koje su ispitivale eksploziju u skladištu streljiva u Dubokom Jarku. Na današnjoj sjednici Odbora nalaze o radu komisija ukratko su predstavili predsjednik Državne komisije za ispitivanje uzroka eksplozije inž. Hrvoje Šarinić, ministar obrane Gojko Šušak i predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Milan Vuković. Po riječima Hrvoja Šarinića i Gojka Šuška, koji su ukazali na niz nepravilnosti u skladištu streljiva u Dubokom Jarku, pretpostavlja se da je uzrok eksplozije nesretan slučaj, ali se ne odbacuje ni mogućnost diverzije ili sabotaže koje su mogle biti olakšane nedostacima u skladištu. Ističući da je Državna komisija završila svoj rad Hrvoje Šarinić je kao nedostatke i neorganiziranost skladišta Duboki Jarak naveo dvojnost upravljanja nad skladištem. Dio je, naime, kazao je, bio u nadležnosti 300. logističke baze, koja je pod ingerencijom Ministarstva obrane, a dio pod nadležnošću 303. logističke baze koja je podređena Glavnom stožeru HV. Među njima, ustrvrdio je Šarinić, nije bilo koordinacije. Šarinić je također naveo da prilikom ulaska u skladište nije provođen pirotehnički pregled materijala, da je skladištenje bilo protupropisno jer su se minsko-eksplozivna sredstva skladištila s upaljačem, da uopće nije djelovala glavna inspekcija Ministarstva obrane. Govoreći o nalazu Komisije Ministarstva obrane, koja je također završila rad, ministar Gojko Šušak je kazao da je u skladištu bila veća količina minsko-eksplozivnih sredstava od dopuštene, da organizacija rada i vođenje skladišta nisu bili u skladu s propisima te da je u unutarnjoj i vanjskoj sigurnosti i organizaciji rada bilo niz nedopuštenih radnji koje su stvorile uvjete za eksploziju. Ministar Šušak je potvrdio da su minsko-eksplozivna sredstva uskladištena u stanju bojeve gotovosti, da je u takvom stanju skladišteno i u skladištu broj 4 za koje se pretpostavlja da je mjesto prve eksplozije. Skladište broj 4 bilo je pod nadležnošću 303. logističke baze, a i sve nestale osobe, njih šest, rekao je Šušak, radili su u 303. logističkoj bazi za koju je nadležan Glavni stožer. Ukratko predstavljajući zapisnik o uviđaju suca istražitelja, predsjednik Vrhovnog suda RH Milan Vuković je uz ostalo, kazao da je primarni događaj kojemu je posljedica bio niz eksplozija, eksplozija unutar skladišnog objekta broj 4 i to najvjerojatnije na podu tog objekta te da se sa 99 postotnom sigurnošću može reći da je uzrok eksplozija protutenkovske mine. Vuković je istaknuo da će državnom odvjetništvu uskoro biti dostavljen zapisnik te zamolio Odbor da uvid u kompletan zapisnik sačeka dok se završi kazneni postupak. Zamjenik državnog odvjetnika Republike Hrvatske Ivan Lovrić potvrdio je da do sada nisu zaprimili nikakvu kaznenu prijavu niti zapisnik o uviđaju te da ne treba prejudicirati kazneni postupak iako postoje indicije da je riječ o propustu. Članovi Odbora su gotovo bez rasprave prihvatili zaključak da do sljedeće redovne sjednice hrvatskog Sabora još jednom razmotre izvješća i eventualne nove informacije u svezi događaja u Dubokom Jarku. Članovi Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, nakon poduže su rasprave o problemu deložacija iz stanova kojima upravlja Ministarstvo obrane, zaključili da se te deložacije provode na temelju i u skladu sa zakonom te da stoga ne može biti riječi ni o kršenju ljudskih prava. Zamjenik ministra obrane Josip Juras istaknuo je da je Ministarstvo obrane, koje je vladinom Odlukom dobilo na upravljanje stanove bivše JNA i SSNO-a, završilo reviziju svih tih stanova. Na području Republike Hrvatske takvih je stanova ukupno 38.268, a od toga u 3.622 stana stanuju osobe bez ikakvog dokumenta (nisu ni izbjeglice ni pripadnici bivše JNA ni pripadnici HV-a). Ministarstvo obrane, dodao je Juras, pokrenulo je pred javnim pravobraniteljstvom 3.137 postupaka za iseljenje, a u većini se slučajeva radi o upravnim postupcima (protupravno ili nezakonito useljenje), a manjim djelom o sudskim odlukama (napuštanje stana ili neprijateljsko djelovanje). Do današnjeg dana, rekao je Juras, rješenje o izvršenju iseljenja moglo bi se donijeti u 1.189 slučajeva. Ističući da Ministarstvo obrane ima više od 18.600 zahtjeva za rješenje stambenih pitanja, uglavnom stradalnika domovinskog rata, Juras je kazao da je do sada riješeno, odnosno takvim osobama dodijeljeno 246 stanova. Zamjenik javnog pravobranitelja Boris Koketi potvrdio je da se većina predmeta iseljenja vodi pred organima uprave, a predsjednik Vrhovnog suda Milan Vuković napomenuo je da su pred sudove došla 604 predmeta iz te domene. "Odluka o iseljenju organa uprave jednako je vrijedna kao odluka suda", kazao je Koketi podsjetivši da su u velikom broju u vojne stanove ušle osobe sa rješenjima bivše JNA o ustupu otkupa stanarskog prava s datumom 1. listopad 1991. godine. Dodao je da je Vlada 24. srpnja 1991. donijela Uredbu o zabrani raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, a time i bivše JNA. Stav je i mišljenje javnog pravobraniteljstva, kazao je Koketi, da su ništavni svi akti bivše JNA doneseni poslije 24. srpnja 1991. I organi uprave koji donose rješenje o iseljenju preispitali su valjanost akata bivše JNA, a predstavnik Gradskog sekretarijata za stambene i komunalne poslove potvrdio da su i sami utvrdili nevaljanost akata bivše JNA. Đuro Perica u raspravi je istaknuo da su u vojne stanove mnogi ušli nasilno i protupravno te da je pogrešno mišljenje da se stjecanjem stanarskog prava stječe i vlasništvo. Perica je kazao da je Zakon o stambenim odnosima, donesen još 1985., loš te da treba inicirati donošenje novog sveoubhvatnog cjelovitog i suvremenog zakona o toj problematici. Vice Vukojević drži da je broj vojnih stanova u kojima stanuju osobe bez valjanih dokumenata daleko veći, a po riječima Ivića Pašalića za medijsku buku oko deložacija nisu krivi novinari nego oni čiji je to posao, jer ako drže da su u pravu to javnosti treba objasniti. Drago Krpina mišljenja je da Ministarstvo obrane nije odgovorno za deložacije, ali je odgovorno što nije dosljedno od drugih nadležnih organa tražilo da slobodno upravlja objektima koji su mu dani na upravljanje odlukom Vlade. To je mišljenje prihvaćeno i kao zaključak Odbora. Predsjednik Stambene komisije Ministarstva obrane Vinko Adžić na kraju je rasprave, u kojoj je izrečeno i niz primjedbi na medijsko praćenje te sprečavanje deložacija naveo da su u zadnjih mjesec dana pokrenute 24 deložacije, sve u upravnom postupku, da ih je 16 realizirano, a od osam koje nisu realizirane četiri su trebale biti u Zagrebu ali su spriječene pasivnim otporom većeg broja ljudi u tim stanovima. (Hina) bn ds 141551 MET jul 94 14HHMM MET jul 94