- SASTANAK GRUPE ZA EKONOMSKE ODNOSE MIROVNE KONFERENCIJE O BIVŠOJ JUGOSLAVIJI

KONFERENCIJE O BIVŠOJ JUGOSLAVIJI ŽENEVA, 12. srpnja (Hina) - U Palači naroda u Ženevi u tijeku su razgovori radne grupe za ekonomske odnose Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Dvodnevni je susret, pod predsjedanjem visokog dužnosnika Europske unije Jeana Durieuxa, okupio višečlana izaslanstva Hrvatske, Slovenije, BiH i tzv. SR Jugoslavije, dok su ovoga puta izostali predstavnici Makedonije. Hrvatsko je izaslanstvo u sastavu Božo Marendić, prof. Vladimir Đuro-Degan, dr. Adalbert Rebić, dr. Dražen Aničić i mr. Ivica Miličić. Prvi dan novog kruga pregovora o problemu obnove, oporavka i razvoja kriznih područja bivše Jugoslavije protekao je u iznošenju stajališta pojedinih izaslanstava o ekonomskom aspektu zbrinjavanja prognanika i izbjeglica u njihovim zemljama. To su bila usmena izlaganja dok se dokumentirana izvješća na zadanu temu narednih dana moraju i pismeno predočiti predsjedatelju Durieuxu. Voditelj hrvatskog izaslanstva Božo Marendić i predstojnik hrvatskog vladinog Ureda za prognanike i izbjeglice dr. Adalbert Rebić upozorili su u svojim izlaganjima na posljedice ratnih razaranja uslijed srpske agresije te ratne štete koje su ukupno procijenjene na oko 22 milijarde dolara ili 4.800 dolara po stanovniku. Dr. Rebić je ukazao na podatak da Hrvatska još uvijek skrbi o 240.000 prognanika te 237.000 izbjeglica. U Hrvatsku i dalje nadiru izbjeglice iz zapadnog dijela BiH te je s tog područja u prva četiri mjeseca 1994. u Hrvatsku prešlo 10.500 osoba. Govoreći o strukturi troškova dr. Rebić je ukazao na podatak da Hrvatska godišnje troši na prognanike i izbjeglice 528 milijuna dolara dok je od međunarodne zajednice - UNHCR-a, Europske unije, Međunarodne federacije Crvenog križa i drugih u protekle tri godine stigla financijska potpora vrijedna 71 milijun dolara. Glede povratka prognanika i izbjeglica dr. Rebić je istakao da je Hrvatska do sada potpisala tripartitne deklaracije s Madžarskom, Slovenijom i Austrijom, uz potporu UNHCR-a. Potpisani su i bilateralni sporazumi sa Slovenijom i Njemačkom dok su u tijeku razgovori sa Švicarskom i bosansko-hercegovačkom vladom. "Hrvatska će i dalje svim mirovnim sredstvima nastojati da što prije dođe do reintegracije UNPA i "ružičastih zona" Republike Hrvatske. Do sveobuhvatne obnove porušenog i povratka prognanika i izbjeglica, bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost. Njihov povratak neće biti tako brz kao što je bio izgon i stajat će golema financijska sredstva. No, samo nakon oslobađanja okupiranih područja, obnove i povratka moguće je sveopće pomirenje i suživot naroda i nacionalnih manjina na području bivše Jugoslavije", zaključio je današnje izlaganje dr. Rebić. Sutra se očekuje sudjelovanje predstavnika UNPROFOR-a i UNHCR-a kao i europskih administratora Mostara i Sarajeva. Najavljen je i dolazak Hansa Koschnika, bivšeg gradonačelnika Bremena, koji će naredne dvije godine upravljati gradom na Neretvi. Europski namjesnik trebao bi tom prilikom iznijeti svoja viđenja upravljanja Mostarom kao europski model za obnovu i normalizaciju života i u drugim razorenim gradovima i sredinama. (Hina) hz fs 121827 MET jul 94 12HHMM MET jul 94