KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA TUĐMANA (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 12. srpnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na današnjoj je konferenciji za novinare izjavio da do njegova susreta sa srpskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem "ne može doći prije nego što predsjednik Milošević, Srbija, vlada Jugoslavije ne priznaju Hrvatsku u njezinim međunarodno priznatim granicama". "Jedino u tom slučaju, ako bi došlo do takvog priznanja moglo bi doći do tog sastanka", odgovorio je predsjednik Tuđman na pitanje o sve češćim neslužbenim najavama iz Beograda o susretu predsjednika Tuđmana i Miloševića. Na upit što ako do takvog priznanja ne dođe, dr. Tuđman je kazao da je to pitanje na koje odgovor treba tražiti u sklopu sveopćeg problema rješavanja krize na tlu bivše Jugoslavije. "To je znači odnos prema prijedlozima ne samo kontaktne grupe, nego i prijedlozima i odlukama velike sedmorice, odnosno osmorice", rekao je predsjednik Tuđman. Odgovarajući na pitanje da li će doći do susreta na ministarskoj razini, dr. Tuđman je kazao da temeljem sporazuma o normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa bio dogovoren susret ministara vanjskih poslova te da je Simić već bio u Zagrebu. Ukoliko bi srpska strana počela ispunjavati preuzete obveze iz tog sporazma, odnosno ispunila pretpostavke da se otvori auto-put preko Okučana i telefonske linije, ministar Granić bi u tom slučaju otputovao u Beograd, pojasnio je dr. Tuđman. Zamoljen da komentira sve češće ideje i izjave o mogućnosti federalizacije Hrvatske, hrvatski je predsjednik odgovorio da federalnu Hrvatsku ne može zamisliti ni kao predsjednik Republike ni kao povjesničar. "Razumije se da bi ideje o federalizaciji Hrvatske potakle autonomaške, još jednim dijelom neiživljene struje i tendencije diljem cijele Hrvatske", rekao je dr. Tuđman ističući da je takva ideja "politički nezamisliva, suprotna ne samo ustavnom poretku Republike Hrvatske nego i životnim interesima hrvatskog naroda koji je u današnje doba došao do svoje samostalne države". Na pitanje ima li potrebe i hoće li na jesen raspisati izvanredne izbore, hrvatski je predsjednik odgovorio da nema nikakve potrebe za raspisivanjem izbora, jer Sabor normalno radi s većinom u oba doma. "Hrvatska ima prečih zadaća nego da se sada uvuče u političku, izbornu borbu", kazao je dr. Tuđman ističući da su pred Hrvatskom zadaće oslobođenja okupiranih područja, normalizacije odnosa sa Srbijom, oživotvorenje washingtonskih sporazuma. "Imamo dovoljno bitnih, životnih političkih i gospodarskih problema s kojima ne samo državna vlast nego i cjelokupna javnost mora i treba biti zaokupljena da bismo se dalje razvijali na svom putu uspostavljanja demokratskog poretka i učvšćenja međunarodnog položaja Hrvatske koji je upravo s takvom politikom postigao zavide rezultate", rekao je, uz ostalo, predsjednik Tuđman. Na pitanje očekuje da li će se oporba vratiti u Sabornicu i 16. srpnja sudjelovati u raspravi o mandatu UNPROFOR-a, predsjednik Tuđman je kazao da drži da se i u oporbenim redovima već došlo do zaključka da se vrate u parlament kao što je to u ostalom već napravio dio oporbe. "Teško bi bilo zamisliti da ljudi odgovorni pred svojim biračima ne sudjeluju u radu parlamenta kad se raspravlja o problemu prognanika i mandatu UNPROFOR-a", rekao je dr. Tuđman. "Nezadovoljstvo prognanika je opravdano, imamo četvrt milijuna prognanika u Hrvatskoj koji već tri godine žive pod veoma nepovoljnim uvjetima. Oni s pravom izražavaju nezadovoljstvo da UNPROFOR nije prove ono što je predviđeno Vanceovim planom, ono na što pozivaju rezolucije Vijeća sigurnosti, osobito Rezolucija 769 o kontroli granica između Hrvatske i Srbije i Rezolucije 871 kojim se predviđa postupno vraćanje prognanika i postupna integracija okupiranih hrvatskih područja u ustavno-pravni poredak Hrvatske", kazao je predsjednik Tuđman odgovarajući na pitanje o prosvjedu prognanika i mandatu UNPROFOR-a. Opetujući opravdanost prosvjeda prognanika, dr. Tuđman je istaknuo da nije glavna odgovornost na UNPROFOR-u što nije uspio u provedbi Vanceova plana i rezolucija VS nego na "srpskoj strani koja je to spriječila, koja je odbila da se razoruža i da počne prihvaćati te rezolucije Vijeća sigurnosti". "Mi ćemo sa svoje strane i sa bitnim međunarodnim čimbenicima, s UN raspraviti taj problem i u svakom slučaju nećemo biti više spremni da se mandat UNPROFOR-a produžuje na taj način da on nije ovlašten i da nije u stanju provesti rezolucije", rekao je dr. Tuđman. Predstavnici Hrvatske su s pravom izjavljivali da traže da se okupirana područja vrate u ustavno-pravni poredak Hrvatske, u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti, mirnim putem, kazao je predsjednik Tuđman odgovarajući na pitanje kako komentira sve češće izjave nekih hrvatskih političara da okupirana područja treba vratiti silom. "Hrvatsko državno vodstvo ne može se složiti s time da se takvo stanje pretvori u trajnu okupaciju hrvatskih područja", kazao je hrvatski predsjednik i pritom izrazio uvjerenje da će se uz pomoć međunarodnih čimbenika problem hrvatskih okupiranih područja rješiti mirnim putem. "Ukoliko se ta područja ne bi vratila na miran način, Hrvatska kao suverena međunarodno priznata, demokratska država ima prava da upotrijebi sva sredstva da bi uspostavila ustavno-pravni poredak na svom području", rekao je predsjednik Tuđman. Na pitanje postoje li šanse da u sljedećem mandatu UNPROFOR dođe na granice Hrvatske i Srbije, predsjednik Tuđman je kazao da je jedino realno da u provedbi rezolucija i mirnog rješavanja okupiranih područja dođe do toga da UNPROFOR počne kontrolirati granice između Hrvatske i Srbije te Hrvatske i onih dijelova BiH koje drže bosanski Srbi. Zamoljen da komentira prijedlog kontaktne skupine o kojem se strane trebaju izjasniti do 19. ovog mjeseca, predsjednik Tuđman je naglasio da hrvatska strana u cjelini i hrvatska državna politika smatraju da su ti prijedlozi rezultat dosadašnjeg ratnog razračunavanja i pregovora koji se vode već dvije godine. "Iako u BiH ni jedna strana ne može biti s njima u potpunosti zadovoljna kao kompromisno rješenje taj je prijedlog prihvatljiv za hrvatsku stranu i hrvatski predstavnici u okviru Federacije, u razgovorima koje ćemo voditi u konfederalnom smislu, mislim da će prihvatiti taj prijedlog", rekao je dr. Tuđman. Sa hrvatske strane također podržavamo te prijedloge jer oni, po riječima dr. Tuđmana, znače na svoj način nametanje mira onima u BiH koji ga do sada nisu htjeli i koji bi nastavili ratovati ili pak zadržati okupirana područja. Posebno zadovoljstvo izrazio je izjavama u Napulju kojima je izravno potvrđen teritorijalni integritet Hrvatske, pozvani na pregovore oni koji pružaju otpor da bi se problem okupiranih područja riješio na miran način i izravno Beograd pozvan da prizna Hrvatsku u njenim međunarodno priznatim granicama. Na upit vjeruje li da će međunarodna zajednica nametnuti mir, dr. Tuđman je istaknuo da je "od odlučujuće važnosti što je po prvi puta o tim prijedlozima i odlukama postignuta suglasnost između SAD-a, glavnih europskih država i Rusije" i u tome, kazao je, "vidim jamstvo da će se te odluke ovoga puta provesti". Zamoljen da komentira izjave talijanskih dužnosnika da se do sada nisu miješali u rješavanje krize na tlu bivše Jugoslavije i da će oni izići s novim prijedlozima o rješenju BiH krize, dr. Tuđman je kazao da u pregovore nisu uključivane izravno susjedne zemlje. Da se službena Italija uključi u rješavanje krize smo i stoga što se iz talijanskih profašističkih i iredentističkih krugova javljaju podrške kninskim Srbima, koji najavljuju svoje susrete s takvim talijanskim predstavnicima. "Dobro bi došla politika koju talijanska vlada službeno vodi protiv takvih iredentističkih ili pak u Hrvatskoj pobunjeničkih, secesionističkih tendencija", rekao je dr. Tuđman dodajući da je uloga Italije, iako nije izravno bila uključena u uže skupine, stalno prisutna i da može odigrati i nadalje pozitivnu ulogu. Komentirajući najnoviju promjenu stava Milana Martića koji je izjavio da je sada spreman za pregovore s Hrvatskom, dr. Tuđman je ocijenio da je to očito novi signal iz Beograda. "Očito je da je i Beograd pritješnjen ne samo cjelovitim gledištima međunarodne zajednice nego i posebno držanjem Rusije na koji se Beograd oslanjao", rekao je predsjednik Tuđman ističući da treba pozdraviti što je demokratska Rusija u kontaktima s Beogradom dala do znanja da treba prihvatiti prijedloge za okončanje krize i postizanje mira. "Srpska politika nalazi se u veoma nezgodnom položaju i prisiljena je mijenjati svoja gledišta i stoga daje različite izjave", rekao je dr. Tuđman komenitrajući i različite izjave Veljka Kneževića. Zamoljen da komentira izjavu Dražena Budiše o tome da nije za konfederaciju Hrvatske i BiH, predsjednik Tuđman je kazao da to znači suprostavljenje washingtonskim sporazumima, napominjući pritom da svatko ima pravo na svoje mišljenje. "To i jest važno pitanje o kome se mora raspraviti na najozbiljniji način, i na način kako to predviđa naš Ustav", rekao je dr. Tuđman, dodajući da osobno drži da je to u interesu ne samo bošnjačko-hrvatske federacije nego i održanja hrvatstva u BiH, usmjeravanja federacije u europskom civilizacijskom smislu, te u strateškom interesu hrvatske države i hrvatskog naroda u cjelini. Odgovarajući na pitanje kako hrvatska službena politika može pomoći rasplitanju krize u zapadnoj Bosni, dr. Tuđman je taj sukob ocijenio nepoželjnim i štetnim, te naglasio da je za posjeta Sarajevu predložio da se učini sve da se taj sukob što prije riješi. Na novinarski upit o "bespravnim deložacijama", hrvatski je predsjednik odogovorio da nema nikakvih bespravnih deložacija. "Svaka se deložacija obavlja samo i jedino na temelju sudske odluke, a te sudske odluke donose se na temelju zakona koje je donio hrvatski parlament", rekao je dr. Tuđman. Zanimljivim je ocijenio da oni koji potežu problem deložacija zaboravljaju da su njima pogođeni oni pojedinci koji su skrivili, odnosno na neki način povezani sa onima koji su skrivili to da danas u Hrvatskoj imamo 250.000 ljudi koji su deložirani iz svojih stanova, čiji su domovi razoreni, i tisuće i tisuće ubijenih. "Deložacije koje se vrše pogađaju ljude koji su se na bespravan način koristili pogodnostima pripadnika bivše jugoslavenske vojske ili pak onih koji su na ovaj ili onaj način bili uključeni u pobunu protiv hrvatske demokratske vlasti", kazao je predsjednik Tuđman. "Dopuštam da i takva pravna deložacija, gledana izolirano, pogađa pojedinca ili pojedine obitelji, ali se taj problem ne može gledati izvan konteksta agresije protiv Hrvatske, okupacije hrvatskih područja, sudioništva u pokušaju obaranja hrvatske vlasti ili pak u bespravnom useljenju u te stanove, u pokušaju izigravanja pravnih propisa i zakona Republike Hrvatske", rekao je hrvatski Predsjednik. Komentirajući predstojeći susret na Brijunima na kojem će biti nazočan i predsjednik Turske, dr. Tuđman je kazao da Turska neće sudjelovati kao arbitar, nego kao prijatelj i saveznik. U tim trilateralnim razgovorima predsjednik Demirel bit će dobar sugovornik u učvršćenju provedbe washingtonskih sporazuma, a posebno će se razgovarati o razvitku gospodarskih odnosa. Otklanjajući neizvjesnost oko posjeta Pape Hrvatskoj, dr. Tuđman je kazao kako je taj posjet izvjestan i kako Hrvatska dolazak Svetog Oca "očekuje s nestrpljenjem i zadovoljstvom". (Hina) sšh ds 121314 MET jul 94 12HHMM MET jul 94