FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ODGOĐENE DELOŽACIJE - SJEDNICA HRVATSKOG HELSINŠKOG ODBORA

ZAGREB, 11. srpnja (Hina) - Najavljena deložacija četveročlane obitelji djelatnice zagrebačke Opće bolnice Kristine Jović, Avenija Vukovar 240, praćena sjednicom Hrvatskog helsinškog odbora (HHO), odgođena je jer se, kako se navodi u službenom zapisniku, "nisu stekli uvjeti za njezino provođenje". Deložacija tročlane obitelji Dubravke Cerovine, također djelatnice Opće bolnice, iz Paške ulice 12 b, zasad nije izvršena, a niti službeno odgođena, budući da Dubravka Cerovina nije dobila zapisnik o kojim se deložacija službeno odgađa. "Zbog velikih problema pravne naravi koji prate deložacije, Hrvatski helsinški odbor želi se pred novinarima očitovati o tome", kazao je na današnjoj sjednici HHO-a, održanoj u stanu obitelji Cerovina predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak. Sastanku je prisustvovalo oko 30 osoba: članova HHO-a, udruga za zaštitu ljudskih prava, predstavnica Akcije socijaldemokrata Hrvatske, tajnica Židovske općine u Zagrebu Dunja Šprajc te više novinara. Po mišljenju HHO-a, kako je kazao Čičak, prvi problem su nasilne deložacije iz stanova kojima trenutačno rasploža Ministarstvo obrane. Drugi problem, nastavlja Čičak, predstavlja "upadanje" u stanove nad kojima postoji pravo vlasništva, a treći nedodjeljivanje stanova osobama kojima su pravovaljanom sudskom odlukom dodijeljeni. U Splitu i Zagrebu, rekao je Čičak, već se bilježe i slučajevi izbacivanja prognanika iz stanova. Zamjenik predsjednika HHO-a odvjetnik Slobodan Budak rekao je da je u oba slučaja za danas najavljenih deložacija riječ o osobama kojima su oni dodijeljeni od stambenih vlasti koje su, u času dodjele, imale na to zakonsko pravo. Deložacije su trebale biti izvršene po odluci teritorijalnog stambenog organa koji rješenja o dodjeli tih stanova djelatnicima bivše vojne bolnice od 1. listopada 1991. smatraju ništavnim, kazao je Budak. Dodao je kako ta rješenja možda i jesu ništavna, ali ih se ne može tretirati kao da ih uopće nema, već se moguća ništavnost mora dokazati redovnim pravnim postupkom. Dopredsjednik HHO-a Božo Novak istaknuo je kako se HHO "ne želi konfrontirati s invalidima domovinskog rata", već se zalaže da i oni dobiju stanove, primjerice gradnjom novih stanova za koje bi se sredstva osigurala prodajom tzv. vojnih stanova. "Hrvatski organi u ovom trenutku zlorabe podršku američke politike, smatrajući da mogu kršiti ljudska prava, pa će HHO po drugi put tražiti veleposlanika SAD u Hrvatskoj Petera Galbraitha da se javno očituje o tome", napomenuo je Novak. U nastavku sjednice HHO-a, održane u stanu Kristine Jović, kojoj je prisustvovalo više od 20 osoba, Slobodan Budak napominje kako HHO smatra da se deložacije ne mogu vršiti na temelju rješenja upravnih postupaka, već isključivo na temelju sudskih rješenja. Zahvaljujući novinarima na pisanju o problemu deložacija predsjednik HHO-a izrazio je čuđenje što se predstavnici političkih stranaka i udruga koje brinu o zaštiti ljudskih prava nisu odredile prema tom problemu. Čičak je predložio da hrvatska Vlada proglasi šestomjesečni moratorij za sve deložacije te da se osnuje komisija koja bi utvrdila sve aspekte tog problema. Ta bi komisija, dodao je, trebala biti sastavljena od predstavnika Ustavnog i Upravnog suda, javnog pravobraniteljstva, ministarstava pravosuđa, obrane i vanjskih poslova, Odvjetničke komore te nevladinih organizacija. Takva bi komisija, kojoj bi trebao predsjedati predjednik Ustavnog suda, doprinijela "stabiliziranju političkih prilika u Hrvatskoj, njezinoj demokratizaciji i funkcioniranju pravne države, kao i povećanju njezina ugleda", ocijenio je predsjednik HHO-a, koji je izrazio očekivanje da će rješavanju problema s deložacijama doprinijeti i posjet Tadeusza Mazowieckog, koji bi u Zagreb trebao stići 18. srpnja. (Hina) šm ds 111700 MET jul 94 11HHMM MET jul 94

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙