KOLEGIJ ŽUPANA RAZMATRAO MOGUĆNOSTI SURADNJE S POKRAJINOM BAVARSKOM

ZADAR, 9. srpnja (Hina) - U Zadru je danas počela višednevna sjednica Kolegija župana na kojoj su bili nazočni brojni dužnosnici iz više ministarstava u hrvatskoj Vladi. Razgovarali su o suradnji Hrvatske s njemačkom pokrajinom Bavarskom te o obnovi ratom razorene Hrvatske. Skupu je predsjedao ministar u Vladi dr. Ivan Majdak, a nazočni su bili i predstavnici HKBO. Raspravljajući o gospodarskoj suradnji Hrvatske i njemačke pokrajine Bavarske, hrvatski generalni konzul u Muenchenu dr. Ivan Šimek je rekao da suradnja mora postići novu kvalitetu otkako je Hrvatska postala samostalna država. Bavarska je jedna od najbogatijih njemačkih pokrajina sa 46.000 maraka dohotka po stanovniku, izvijestio je dr. Šimek. Hrvatskoj je ta suradnja važna jer, uz ostalo, tamo živi 120.000 Hrvata i jer su iz Bavarske pristizale prve novčane donacije, zajmovi te ostala dobrotvorna pomoć. Dr. Ivan Šimek je pozvao župane da sačine županijske planove gospodarskoga razvoja te ih preko konzulata ponude Nijemcima. Po njegovim riječima, s Bavarskom se može razviti jaka suradnja u trgovini, bankarstvu, turizmu, telekomunikaciji i, posebice, prometu. U raspravi je upozoreno da Hrvatska teži socijalno-tržišnom modelu gospodarstva koji je Bavarska odavno dostigla. Župani su govorili o županijskim razvojnim programima koji bi u sklopu moguće suradnje s Bavarskom imali prednost. Najviše se govorilo o ulaganju u poljodjelstvo gdje bi se moglo primijeniti njemačka iskustva, o ulaganju u infrastrukturu i druge oblasti. Dotaknuto je i pitanje dodjele detašmana (radnih dopuštenja poduzećima za posao u inozemstvu), te više praktičnih problema. Istaknuto je uz ostalo da je poželjnije ulaganje stranih sredstava u krupnu infrastrukturu i usluge od samog dobivanja zajma koji će se ionako teško vraćati. Župani su obaviješteni da je međuresorska skupina pri Vladi razradila koncepciju obnove, što je prvi korak k stvaranju cjelovita nacionalnog programa obnove i povratka prognanika. U tom dokumentu bit će određena uloga župana i županijskih ureda. Izvršni direktor HKBO Marijan Živković je rekao da je Hrvatska do kraja 1993. u obnovu uložila vlastiti novac, utrošivši pritom milijardu maraka iz više izvora. Samo preko HKBO plasirano je više od 240 milijuna maraka. Živković je podsjetio da je obnova proces koji će potrajati i ne odnosi se samo na stambena naselja nego i na restrukturiranje gospodarstva. Treba se osloboditi zablude da će država iz proračuna moći riješiti sve probleme u obnovi, kazao je Živković. Samo u stambenoj obnovi potrebno je 5 do 8 milijardi maraka, kazao je on. Predsjednik odbora izvršnih direktora HKBO Antun Kovačev je rekao da je HKBO dosad uložila u infrastrukturu 38 milijuna maraka, za gospodarstvo 85 milijuna, za stočarstvo 10 milijuna, za stambenu obnovu 100 milijuna, za poljoprivrednu mehanizaciju 10 milijuna maraka. Od tih novaca, gotovo 80 posto već je utrošeno. Najveći su korisnici tih sredstava, izvijestio je Kovačev, Osječko-baranjska županija 25,5 posto, a zatim slijede Dubrovačko-neretvanska 14 posto, Vukovarsko-srijemska 12,6 posto, Zadarsko-kninska 12,4 posto, i ostale. Ivica Novačić, tajnik Državne komisije za popis ratnih šteta, izvijestio je da su izravne ratne štete u hrvatskim javnim poduzećima 3,2 milijarde maraka. On je pozvao županijska povjerenstva za procjenu šteta da i dalje potanko rade na toj procjeni. Kolegij župana nastavit će rad u ponedjeljak. (Hina) im mc 091454 MET jul 94 09HHMM MET jul 94