SERVIS POSEBNIH NASLOVA ORUŽJE-PRODAJA

Nadnaslov: Sve jača konkurencija na velikom sajmu oružja Naslov: U potrazi za novim tržištima oružja Podnaslov: Prema nedavno objavljenom godišnjem izvješću SIPRI-a iz Stockholma prodaja je pala 1993. godine za 3,6% u vrijednosti u odnosu na 1992. godinu. Izvoznici oružja poput SAD, Francuske i Velike Britanije vrebaju sva tržišta a ne samo svoja, već tradicionalna. Piše: Marie JOANNIDIS i Philippe RATER, AFP PARIZ - Smanjenje vojnih proračuna u zapadnim zemljama nakon završetka hladnog rata, povezano s gospodarskom krizom koja pogađa kako bogate tako i siromašne zemlje, povećali su posljednjih godina konkurentnost među glavnim izvoznicima oružja. Oni su pak, kao što konstatiraju stručnjaci, u potrazi za novim tržištima na velikom sajmu svjetskog oružja koje ostaje važan izvor deviza, uz trgovinu drogom. Tako je ove godine više od 500 tvrtki sudjelovalo na salonu oružja "Eurosatory 94" otvorenom nedavno u Bourgetu, blizu Pariza, a nekoliko je američkih i kanadskih tvrtki po prvi put sudjelovalo na njemu. U brzom padu od 1987. godine, prodaja konvencionalnog oružja u svijetu donekle je stabilna u posljednjih godinu dana, ali SAD i dalje premoćno vode na popisu "trgovaca topovima". Prema godišnjem izvješću SIPRI-a iz Stockholma, objavljenom nedavno u glavnom gradu Švedske, prodaja je pala 1993. godine za 3,6% u vrijednosti u odnosu na 1992. godinu, i sad iznosi skoro 22 milijarde dolara. Amerikanci drže 48% udjela na tom tržištu, slijedi Rusija s 21%, Njemačka (8,4%) i Velika Britanija koja je zamalo istisnula Francusku s četvrtog mjesta. Suočeni sa smanjenom prodajom u svijetu, unatoč umnožavanju regionalnih sukoba, izvoznici oružja poput SAD, Francuske i Velike Britanije vrebaju sva tržišta a ne samo svoja, već tradicionalna. Tako je francuski ministar obrane Philippe Leotard u travnju boravio u Omanu, zemlji koja tradicionalno kupuje svoje oružje od Britanaca. Francuska je uspjela prodati toj naftnoj zemlji na Indijskom oceanu tri patrolna broda u vrijednosti od 400 milijuna FRF (72,7 milijuna dolara) i predlaže da ih naoruža za jednaki iznos. Jugoistočna Azija, područje gospodarskog i financijskog razvoja gdje je sve veća potreba za obranom, te Srednji Istok, unatoč financijskih problema i privremenog izostajanja Iraka s tog tržišta koje ostaje plodno, i nadalje su dvije središnje zone za prodaju oružja. Afrika je sada presiromašna a Latinska Amerika upravo izlazi iz krize dugovanja koja ju je pogađala čitavo desetljeće. "Naš je cilj blokirati što imamo i razmjestiti pione na druga tržišta", kaže francuski stručnjak naglašavajući kako "tehnološki najrazvijenije" sada privlači kupca. Međunaslov: Rasprodaja oružja Priznaje međutim da su nakon rata u Zaljevu, SAD, jedina super-sila nakon raspada SSSR-a, uništile svoje konkurente puštajući u promet borbene avione F-16, koje pokušavaju plasirati posvuda, i primijenjujući "industrijsku ali i političku propagandu". "Smanjenje vojnih proračuna prisiljava sve da potraže nova tržišta radi financiranja nastavka istraživanja u području sofisticiranog oružja", naglašava nekoliko stručnjaka. Rusija također rasprodaje svoje oružje i danas predlaže podmirivanje svojih dugova, posebno spram Mađarske i Malezije, isporukom zrakoplova Mig 29. Iako su Rusi uspjeli prodati oružja - posebno Irancima - a nude ga i arapskim zemljama u Zaljevu, zapadni stručnjaci pitaju se hoće li moći osigurati održavanje odgovarajući na zahtjeve za rezervnim dijelovima. Francuska, koja je dugo bila treći dobavljač oružja u svijetu, računa za sljedeće godine s prodajom oružja u vrijednosti od oko 30 milijardi FRF godišnje. Posebno je u pregovorima s Turskom (minolovci), Pakistanom (podmornice Agosta), Austrijom (zrakoplovi 2000- 5), Saudijskom Arabijom (razvoj dizel podmornica i helikoptera), Kuvajtom (helikopteri), UAR-om (Mirage 2000), Katarom (zrakoplovi 2000-5), Malezijom (patrolni brodovi) i Brazilom (helikopteri). Južna Afrika, koja se vratila na međunarodnu scenu, istovremeno je potencijalni kupac (fregate i raketne topovnjače) i konkurent, budući da proizvodi oružje. (Hina) tm bnš 050745 MET jul 94 050745 MET jul 94