DVIJE GODINE SARAJEVSKOGA ZRAČNOG MOSTA (PIŠE DOPISNIK HINE IZ SARAJEVA RANKO MAVRAK)

(PIŠE DOPISNIK HINE IZ SARAJEVA RANKO MAVRAK) SARAJEVO, 3. srpnja (Hina) - Kad su Srbi u travnju 1992. godine napali Sarajevo, označivši tako početak rata u Bosni, svo osoblje UNPROFOR-a, uključujući tu i njegov Glavni stožer, na čelu s tadašnjim zapovjednikom generalom Satishom Nambiarom, u velikoj žurbi povuklo se iz glavnog grada BiH i otišlo u Zagreb. U zgradi PTT inženjeringa u sarajevskom naselju Nedžarići, koja se gotovo preko noći našla na prvoj crti bojišnice, ostala je samo manja skupina plavih kaciga. Njihov je cilj, po svemu sudeći, u tim potpuno kaotičnim danima bio prije svega sačuvati vlastite glave, a samo usput pratiti daljnji razvoj događaja. Sarajevo, kao i cijela BiH, bili su tih dana prepušteni sami sebi i sposobnosti svojih branitelja. Premda je iz tadašnje perspektive izgledalo nevjerojatno, Srbi su ipak zaustavljeni na prilazima gradu, obrana je konsolidirana i započeo je dugi i iscrpljujući pozicijski rat. U takvoj situaciji postalo je jasno da će najveće žrtve borbi za Sarajevo biti upravo civili. Tek nakon toga UNPROFOR se odlučuje na povratak u Sarajevo, s nakanom da prije svega osigurava humanitarne operacije Visokog povjereništva za izbjeglice. U drugoj polovici svibnja 1992. godine u Sarajevo stiže kontigent kanadskih vojnika iz sastava mirovnih snaga, čiji je zapovjednik bio general Mackenzie. Zadatak koji su dobili bio je preuzeti nadzor nad sarajevskom zračnom lukom i osposobiti je za slijetanje zrakoplova s humanitarnom pomoći. Zračnu luku Butmir jugo-vojska je još na početku rata predala Karadžićevim četnicima, nakon što je demontirala i odnijela najveći dio opreme, a ostatak uništila. Nakon mučnog pregovaranja i pristajanja na različite srpske ucjene, plave su kacige ipak uspjele preuzeti kontrolu nad ovim objektom, a 3. srpnja te godine u Sarajevo je sletio prvi transportni zrakoplov s humanitarnom pomoći. "Kad smo uspostavili ovaj zračni most, samo neki od nas su mislili da će to trajati dulje od nekoliko mjeseci. Prošle su na žalost pune dvije godine, a pučanstvo Sarajeva i dalje u potpunosti ovisi o ovom načinu dostave pomoći", rekla je u petak visoka povjerenica UN za izbjeglice Sadako Ogata povodom ovog neslavnog rekorda. A rekord se sastoji u činjenici da je ovo najdulja operacija takve vrste u povijesti. Još u listopadu 1993. godine zračni most za Sarajevo svojim trajanjem nadmašio je sličnu operaciju koja je u životu održala zapadni Berlin. Kako je službeno priopćeno iz sjedišta UNHCR-a u Ženevi, u najtežim ratnim mjesecima ratnim putem u Sarajevo je dostavljano i više od 95 posto nužne humanitarne pomoći. Srbi su svo vrijeme rata stvarali nove poteškoće cestovnim konvojima UNHCR-a, pa je kopnena opskrba bila krajnje nesigurna. Statistički pokazatelji govore da je zračnim putem u Sarajevo do sada dopremljeno 119. 023 tone humanitarne pomoći i da je obavljeno 9.880 letova. U ukupnoj količini pomoći, na hranu otpada 106.407 tona, a 12.616 tona tereta na lijekove i medicinsku opremu. Više od 20 zemalja sudjelovalo je u realizaciji ove operacije, a trenutačno za Sarajevo lete zrakoplovi pet zemalja: Kanade, Francuske, Njemačke, V.Britanije i SAD. Tijekom protekle dvije godine u Sarajevo je prosječno slijetalo po 14 zrakoplova svakoga dana. Nakon normaliziranja hrvatsko-bošnjačkih odnosa i deblokade prometnica kroz srednju Bosnu i dolinu Neretve i UNHCR je aktivirao cestovne konvoje, pa je smanjena potreba za brojem letova. Zrakoplovi tipa "Hercules" za potrebe UNHCR-a u Sarajevo sada lete pet dana u tjednu. Za protekle dvije godine zabilježen je cijeli niz napada na ove zrakoplove. UNPROFOR raspolaže evidencijom koja govori o preko 200 oružanih incidenata. Većina ih se događala u samoj zoni sarajevske zračne luke prilikom slijetanja ili uzlijetanja zrakoplova. Najveća tragedija dogodila se u rujnu 1992. godine, kada je raketom oboren talijanski zrakoplov negdje u području Konjica. Tada su poginula sva četiri člana talijanske posade, a zračni most sa Sarajevom bio je suspendiran cijeli mjesec. Zvanična istraga nikada nije otkrila tko je ispalio raketu. Usprkos brojnim incidentima, zračni most bio je jedini koliko-toliko siguran način za putovanje u Sarajevu ili iz njega. UNPROFOR i UNHCR stoga su i odlučili da se upravo zračnim putem iz Sarajeva evakuiraju teški ranjenici, kojima u gradu nije bilo moguće osigurati nastavak liječenja. Na taj način evakuirano je više od 900 pacijenata u pratnji 1100 članova njihovih obitelji. Stotine političara, diplomata, visokih vojnih dužnosnika, humanitarnih radnika i novinara, koji su boravili u Sarajevu za protekle dvije godine, ovdje su također stizali transportnim zrakoplovima. Nema nikakve dvojbe kako je na ovaj način doslovno otrgnuto od smrti 380.000 ljudi u opkoljenom Sarajevu. "Nema ničega što bismo željeli više od povratka mira u BiH te da i na taj način ovaj zračni most postane suvišnim", izjavila je Sadako Ogata. Zračni most ne ovisi, međutim, samo o tome, koliko će rat trajati. Sadako Ogata u petak, a glasnogovornik UNCHR-a u Sarajevu Chris Janowski dan kasnije, upozoravaju kako su fondovi Visokog povjereništva za izbjeglice ispražnjeni. Prema sadašnjem stanju, humanitarne operacije ove organizacije na cijelom području nekadašnje Jugoslavije mogu se financirati još samo do kraja srpnja. Da bi se kako-tako izvršio plan djelovanja UNHCR-a u ljetnim mjesecima, bilo je potrebno osigurati najmanje 50 milijuna američkih dolara. Zasad se s nešto većom vjerojatnošću može računati na samo 12,5 milijuna. Od ukupno četiri milijuna ljudi, koliko ih na prostoru nekadašnje Jugoslavije ovisi o pomoći UNHCR-a, njih 66 posto živi upravo na području BiH. Neke procjene bosanskohercegovačke vlade spominju da u Sarajevu više od 80 posto stanovnika ovisi isključivo o humanitarnoj pomoći, jer svi nisu u stanju osigurati redovite prihode, što opet ovisi o blokadi grada koja još uvijek traje. Za 7. srpnja u Ženevi je u okviru konferencije o bivšoj Jugoslaviji zakazan sastanak humanitarnih organizacija koje osiguravaju pomoć ugroženim civilima na ovome području. Ovom sastanku će predsjedati Sadako Ogata, a bit će govora upravo o osiguravanju potrebnih novčanih sredstava za nastavak humanitarnih operacija. (Hina) rm rb 031551 MET jul 94 031551 MET jul 94