UNUTARNJA POLITIKA - PREGLED - 1. SRPNJA

BIOGRAD - Prognanici s područja Zadarsko-kninske županije danas su u 14 sati za promet UNPROFOR-ovima vozilima zatvorili Jadransku cestu kod Biograda, postavivši zapreke na prometnicu kod benzinske crpke kraj Biograda. Prognanici propuštaju sva vozila osim vozila zaštitnih snaga UN. Nešto poslije 16 sati zbio se incident koji su izazvala dva pripadnika zaštitnih snaga UN-a u manjem vozilu, ne želeći se zaustaviti pred zaprekama postavljenim na cesti. Pripadnici zaštitnih snaga UN-a u nisu se zaustavili ni na nadzornoj točci hrvatske policije, nekoliko stotina metara udaljenoj od prognaničkih zapreka, pa su pripadnici Policijske uprave zadarsko-kninske pojurili za njim, te ubrzo sustigli i pod prisilom dvojicu pripadnika UNPROFOR-a priveli u biogradsku Policijsku postaju. Policija je izvijestila da će uskoro dati i službeno izvješće o tom izgredu koji su izazvala dvojica pripadnika UNPROFOR-a. OSIJEK - U organizaciji Zajednice prognanika Osječko-baranjske županije i Udruge obitelji nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja jutros je u 8 sati na nadzornim točkama na Biljskoj cesti i kod Nemetina počela blokada svih vozila UNPROFOR-a, Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHCR) i drugih međunarodnih udruga. Kod nadzornih točaka u Nemetinu i na Biljskoj cesti postavljene su zapreke, a više od 200 prognanika i majki nestalih i zatočenih zahtijevaju da UNPROFOR provede sve rezolucije Ujedinjenih naroda te da zaustavi šverc svojih pripadnika gorivom i robom sa slobodnih dijelova Hrvatske na hrvatska područja pod srpskom okupacijom. Inače, prvo je vozilo zaustavljeno jutros u 8,40 sati, a pripadnici UNPROFOR-a su na Biljskoj cesti postavili nova tri reda ježeva s bodljikavom žicom, ali ispada nema. SISAK - Danas poslijepodne u 17 sati, kako su najavili Zajednica prognanika sisačko-moslavačke županije, Udruga obitelji nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja, pokret majki za mir "Bedem ljubavi" i ini organizatori prosvjeda neučinkovitosti UNPROFOR-a, na čiji su se poziv odazvali prognanici s Banije, zapriječen je prolaz vozilima UNPROFOR-a, Visokog povjereništva UN-a za izbjeglica (UNHCR) i Međunarodnog odbora crvenog križa (ICRC). Prosvjedna zabrana prometa za sva vozila tih međunarodnih udruga je kod nadzorne točke u Novom Pračnu na razkrižju ceste od Siska prema Sunji, Mošćenici i Petrinji te na razkrižju ceste prema Glinskoj Poljani i Slani. Do 18 sati u Mošćenici je zaustavljeno nekoliko vozila koja su došla iz smjera okupirane Petrinje, a u Novom Pračnu vozila koja su dolazila iz smjera Siska i Komareva. Slična prosvjedna akcija protiv neučinkovitosti UNPROFOR-a traje i u selima petrinjskog područja uz rijeku Kupu. PAKRAC - "Iako nismo blokirali vozila UNPROFOR-a, Zaštitnim snagama Ujedinjenih naroda izrazito smo nezadovoljni, jer Pakracu nisu osigurali vodu sa zaposjednutog vodocrpilišta na Šumetlici. Za to se vrijeme Pakračani opskrbljuju vodom koja nije dobra za uporabu", izjavio je danas Marijan Delač, načelnik pakračke općine. Naime, pakračko vodocrpilište na Šumetlici Srbi su zaposjeli i zatvorili, pa se Pakrac koristi vodom iz zamjenskih vodocrpilišta. Odjel za zdravstvenu kontrolu vode i vodoopskrbu Zavoda za zaštitu zdravlja Republike Hrvatske od početka je travnja pregledavao tu vodu i svaki je put ocijenio neprikladnom za uporabu. "Čelništvo pakračke općine zahtijeva od UNPROFOR-a da bezuvjetno i odmah Pakracu omogući dotok vode sa Šumetlice", kazao je Marijan Delač. ZAGREB - Ministarstvo kulture i prosvjete drži pravno neutemeljenim odluke o uvođenju upisnina za srednje škole za programe za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, ističe se danasu objavljenom stručnom mišljenju Ministarstva kulture i prosvjete u svezi informacija o naplati upisnine u srednjim školama nekih županija. U obrazloženju se ističe da se odredba članka 90. Zakona o srednjem školstvu ne može tumačiti na način da ona dozvoljava uvođenje školarine ili drugih uplata za ostvarivanje programa srednjih škola, kada se ti programi financiraju iz izvora propisanih člankom 87, a to znači iz državnog proračuna i iz proračuna županije odnosno Grada Zagreba. Sukladno tom zakonskom određenju Ministarstvo je donijelo Odluku o upisu učenika u srednje škole za 1994/95. školsku godinu kojom je naplata školarina moguća samo onim učenicima koji se žele upisati iznad dozvoljene kvote upisa, odnosno kada programi nisu utvrđeni kao javna potreba od interesa za Republiku i za koje se sredstva ne osiguravaju u državnom proračunu. PULA - Ministrica kulture i prosvjete mr. Vesna Girardi-Jurkić danas je posjetila prvu privatnu hrvatsku osnovnu školu "Juraj Dobrila" u Puli. U razgovoru s ravnateljicom Brankom Červar i djelatnicima škole ministrici su predočeni rezultati novog načina školovanja. Prva privatna hrvatska osnovna škola njeguje individualan pristup izobrazbi učenika, rad u prirodi i rad na "licu mjesta", primjerice posjete muzejima, gradskoj upravi i sl. U prvoj generaciji "Dobriline" škole čak je 70 posto odličnih učenika, rečeno je tijekom današnjih razgovora. ZAGREB - Nakon dvogodišnjih priprema i pregovora u Washingtonu je 27. lipnja potpisan ugovor između Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Republike Hrvatske o hitnom zajmu za obnovu u iznosu 128 milijuna američkih dolara. Početak korištenja zajma je 26. kolovoza, a do tada treba ugovor potvrditi Sabor i ispuniti dodatne uvjete, primjerice imenovati Hrvatsku kreditnu banku za obnovu za provedbu zajma, izjavio je na današnjoj konferenciji za novinstvo u Zagrebu ministar financija Republike Hrvatske dr. Zoran Jašić. Rok otplate zajma je 17 godina, uz poček od četiri godine i godišnju kamatnu stopu od 7,27 posto, povećanu za 0,5 posto provizije. Potpisivanje ugovora o zajmu prvi je važan korak u komuniciranju s međunarodnim novčarskim ustanovama, kazao je ministar Jašić, dodajući da je to također prvi jači poticaj za sustavnu obnovu. ZAGREB - Štititi vladavinu prava i hrvatski Ustav glavne su zadaće Ustavnog suda Republike Hrvtske, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Ustavnog suda Jadranko Crnić, naglašavajući pritom da je Ustavni sud Hrvatske jedninstven u Europi po tome što su na njegovim redovitim sjednicama nazočni novinari. U rujnu će, naglasio je Crnić, Ustavni sud Republike Hrvatske postati i punopravni član Konferencije ustavnih sudova zemalja Europe. Jadranko Crnić ocijenio je nedavni posjet Ustavnom sudu Bugarske vrlo značajnim i najavio da će u listopadu biti potpisan sporazum o suradnji ustavnih sudova Hrvatske i Bugarske. ZAGREB - 2. Konvencija Hrvatskog svjetskog kongresa nastavila je popodne s radnim djelom Konvencije. Radni odbor za obnovu i ulaganja, gospodarstvo i povratak u domovinu prioritetno je razmatrao projekt "Otočna veza 110 kW Melina-Zadar" energetskog povezivanja južnog sa sjevernim dijelom Hrvatske, te nove projekte i programe buduće pomoći iseljeništva hrvatskom gospodarstvu. Direktor Hrvatske elektroprivrede Damir Begović izvijestio je o tijeku projekta Otočna veza, kazavši da je do sada uplaćeno 1065 pojedinačnih priloga, što ukupno iznosi 376.000 njemačkih maraka. Cijeli projekt, čije je financiranje dogovoreno na prošlogodišnjoj 1. konvenciji Hrvatskoga svjetskog kongresa, stoji 42 milijuna američkih dolara. Radni odbor za humanitarnu i novčanu pomoć raspravljao je o aktualnim potrebama Hrvatske za humanitarnom pomoći i načinima za učinkovitije uključivanje iseljeništva u prikupljanje pomoći za Hrvatsku. ZAGREB - Zagrebačka banka dd će od sutra, 2. srpnja, otkupljivati staru deviznu štednju od svojih štediša za 74 posto vrijednosti, a štednju prenesenu iz drugih banaka za 70 posto vrijednosti. Istodobno, staru deviznu štednju Banka će prodavati po 76 posto nominalne vrijednosti, primjerice 100 njemačkih maraka će se prodavati za 76 DEM. ZAGREB - U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu danas je predstavljena knjiga drame "Korsakov" Dragutina Lučića Luce. "Ovaj tekst ne poštuje zakone klasične dramaturgije i u njemu nema klasičnih likova, nego opstoje kao prikaze", rekla je o knjizi urednica u Nakladničkoj kući AGM-u Ana Lederer, u čijoj je biblioteci Prolog knjiga izašla. Dodala je da je riječ o postmodernističkom tekstu, kakva u našoj dramaturgiji nismo imali. O knjizi je govorio i Igor Mrduljaš, također urednik u AGM-u, a o filozofskom aspektu teksta pročitan je i esej dr. Branka Despota, koji je istaknuo povijesnost korsakovljevskog sindroma. (Hina) ln dd 011931 MET jul 94 011931 MET jul 94