SERVIS POSEBNIH NASLOVA PLO-ARAFAT

Nadnaslov:PLO - 30 godina borbe za povratak u Palestinu Naslov: Arafat se vraća na palestinsku zemlju Podnaslov:Pokret koji već 30 godina otjelovljuje borbu palestinskog naroda za povrat svoje zemlje, boreći se prvo oružano a potom putem pregovora za palestinsko oslobođenje, prolazi danas kroz teško razdoblje prijelaza od oslobodilačkog pokreta do organa vlasti. Njegov šef Jaser Arafat, nakon dugogodišnjeg izbivanja, dolazi ovoga vikenda u posjet teritoriju pod palestinskom samoupravom. TUNIS (AFP) - PLO, čiji se vođa Jaser Arafat sprema vratiti na palestinsku zemlju, utjelovljuje već 30 godina borbu palestinskog naroda za povrat svoje zemlje, prvo oružanu a zatim onu putem pregovora. PLO prolazi danas kroz teško prijelazno razdoblje od oslobodilačkog pokreta do organa vlasti. PLO je nastao 28. svibnja 1964. godine u Jeruzalemu, na prvom Palestinskom nacionalnom kongresu. Tada je bio tek skup uglednika, podložan arapskim suparništvima. Trebalo je čekati početak oružane borbe, započete 1965., i arapski poraz 1967., da se PLO počne pretvarati u instrument palestinske težnje. U srpnju 1968. godine usvojena je nova povelja kojom se proglašava da je "oružana borba jedini put k oslobođenju Palestine". Vođa PLO-a, Ahmad Šukejri, prisiljen je podnijeti ostavku a Arafat, vođa središnjeg gerilskog pokreta - Fataha, izabran je za predsjednika Izvršnog komiteta u veljači 1969. godine. PLO otada čini Fatah te Narodna i demokratska fronta za oslobođenje Palestine Georgea Habachea i Nayefa Hawatmeha, kao i formacije vezane uz arapske režime. Palestinski borci podižu uporišta u Libanonu, Siriji ali posebno u Jordanu, gdje predstavljaju opasnost za vlast kralja Husseina, što će dovesti do žestokih sukoba s kraljevskom vojskom. U srpnju 1971. posljednji borci izbačeni su iz Jordana. U lipnju 1974. godine u Kairu, PLO pristaje uspostaviti privremeno "nezavisnu nacionalnu vlast" na samo jednom dijelu palestinskog teritorija. U listopadu 1974. na arapskom summitu u Rabatu PLO se proglašava "jedinim i legitimnim predstavnikom palestinskog naroda". Mjesec dana kasnije Arafata se dočekuje za govornicom UN koji PLO-u odobravaju status promatrača. Međunaslov: Od oružane borbe do pregovora o autonomiji U međuvremenu Libanon, koji 1975. godine ulazi u građanski rat, postaje središnje uporište PLO-a koji tamo podiže "državu u državi" i sudjeluje u borbama protiv kršćanske milicije. Godine 1982. izraelska vojska osvaja Libanon i opkoljava Bejrut koji PLO napušta. Arapski borci razilaze se u nekoliko arapskih zemalja a Arafat se smješta u Tunis. Godinu dana nakon početka intifade na okupiranim područjima, 15. studenog 1988. godine, Palestinski nacionalni kongres prihvaća rezoluciju 242 Vijeća sigurnosti UN koja datira iz 1967. godine, kojom se prešutno priznaje postojanje Izraela. Palestinski nacionalni kongres proglašava nezavisnu palestinsku državu i naglašava da će ova imati suverenitet na područjima okupiranim 1967. godine. Arafat odbacuje terorizam i tada SAD pokreću dijalog s PLO-om, ali ga prekidaju u svibnju 1990. godine nakon neuspjelog atentata jedne organizacije članice PLO-a na plaži Tel Aviva. Za vrijeme krize u Zaljevu (1990/91.) PLO se protivi međunarodnoj intervenciji protiv Iraka, što mu donosi izolaciju i uskraćuje pomoć arapskih financijera. Isključen iz mirovnih pregovora na Bliskom Istoku koji počinju 1991. godine, PLO neposredno nadgleda predstavnike okupiranih područja. Dok izraelsko-palestinski pregovori u Washingtonu tapkaju u mjestu, PLO počinje tajne pregovore s Izraelom u Norveškoj. Nekoliko članova Izvršnog komiteta prekida svoje sudjelovanje zbog protivljenja autonomiji. Izrael i PLO međusobno se priznaju 9. rujna a četiri dana kasnije potpisuju Deklaraciju o načelima autonomije, u pokušaju zaustavljanja sukoba dugog gotovo sto godina oko Palestine. (Hina) bnš br 011216 MET jul 94 011216 MET jul 94