INTERVIEW DR. TUĐMANA VEČERNJEM LISTU - E M B A R G O DO L8,30 SATI

ZAGREB, 30. lipnja (Hina) - U povodu 35. obljetnice Večernjeg lista predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman dao je ekskluzivni interview koji Večernji list donosi u svom izdanju od petka, 1. srpnja. Zamoljen od glavnog urednika Večernjeg lista Branka Tuđena da komentira javna mišljenja da je on zajedno sa Granićem, Gregurićem, Šuškom i Valentićem u stanju dobiti svake izbore, predsjednik Tuđman je ustvrdio da je to tako. "U stanju smo dobiti svake izbore jer imamo povjerenje široke javnosti na programu pomirdbe, povijesno razdijeljenog hrvatstva i domovinske i iseljene Hrvatske. Imamo povjerenje i na onome što se među običnim ljudima naziva hrvatstvom, koje je bilo podijeljeno od drugog svjetskog rata, od domobrana do partizana. Imamo povjerenje i idejno podijeljenog hrvatstva, one javnosti kojoj je prije svega stalo do uspostave demokratske Hrvatske, a ne do idejnog stranačkog podvajanja i nadmudrivanja, koje si mogu priuštiti samo oni narodi koji stoljećima uživaju svoju samostalnost", kazao je predsjednik Tuđman dodavši da si to ne može priuštiti hrvatski narod koji je sada po prvi put u povijesti izvojštio svoju demokratsku državu oko koje se, naglasio je, još uvijek pletu konci, i to oni konci koji bi se lagano pretvorili u lance ponovnog vezivanja u neke takve okvire koji su suprotni interesima hrvatskog naroda, hrvatske države. "Ne treba se zavaravati da i u hrvatskom narodu zbog povijesnih nasljeđa, nema još uvijek onih koji plaču za nekim starim vremenima iz razno raznih razloga", kazao je dr. Tuđman. Komentirajući pojavu da oporba općenito negira i kritizira politiku HDZ-a, a pozitivno se odnosi prema Vladi Nikice Valentića, predsjednik Tuđman je ustvrdio "da oni koji tako misle zaboravljaju da je Vlada Nikice Valentića Vlada većinske stranke HDZ-a i da je Valentić njezin potpredsjednik i jedan od mojih najbližih suradnika". Predsjednik Tuđman naglasio je da nikakvih bitnih promjena u hrvatskoj Vladi neće biti. Iznoseći svoj sud o slobodi medija u Hrvatskoj on je istaknuo da su demokracija i mogućnosti demokratskog očitovanja neograničene. "Hrvatski demokratski poredak u tom je pogledu jedan od najliberalnijih. Dopustio je čak i takve pojave koje nemaju veze s demokracijom, kulturom i normalnom djelatnosti svih medija, i za koje je teško naći primjera u drugim demokratskim civiliziranim zemljama", istaknuo je. Osvrčući se na pismo predsjednika SNS-a Milana Đukića nakon njegova govora u Pazinu, predsjednik Tuđman je istaknuo da kao sudionik antifašističkog pokreta u Hrvatskoj i kao povjesničar, za sve vrijeme socijalizma sve do 1990. nije mogao reći niti 60 posto one istine na temelju povijesnih činjenica, na temelju povijesne stvarnosti kakva je bila i kakvu je osjećao. "Začuđuje to što se gospodin Đukić našao povrijeđen. U Pazinu sam htio reći da je bit antifašističkog pokreta u Hrvatskoj to da je taj antifašistički pokret bio ne samo prisutan, nego da je po vremenu i snazi bio jači nego li u drugim bivšim jugoslavenskim zemljama, pa i jači nego u Europi", kazao je dr. Tuđman dodavši da se iz raznoraznih politikantskih razloga tom udjelu hrvatskih antifašista u stvaranju SFRJ dao jedan krivotvoreni oblik i samim time što se kao Dan ustanka protiv fašizma u Hrvatskoj nije slavio 22. lipnja kad je iz Siska pod vodstvom Vladimira Janića Cape otišlo 40 hrvatskih komunista u borbu protiv fašizma, ali i u borbu za slobodnu Hrvatsku. "Sasvim je sigurno da je i među Srbima u Hrvatskoj bilo takvih partizana koji su pošli u borbu protiv fašizma, ali je bilo i takvih koji su se digli na ustanak jednostavno zbog toga što je proglašena Nezavisna Država Hrvatska i što se oni nisu mirili s njome kao pojmom, bez obzira na to kakva ona bila", kazao je predsjednik Tuđman. Dodao je da je bitno bilo i to "da su među srpskim ustanicima u Srbu što je proglašeno danom ustanka, i ne samo u Srbu, nego i u Lici i u srpskom dijelu Bosne, oko Drvara, prevladali neki velikosrpski elementi koji su 11. kolovoza 1941. potpisali s Talijanima tzv. Otrički sporazum o nenapadanju, te o zajedničkoj borbi protiv NDH". U tom Otričkom sporazumu, kazao je, sudjelovali su i neki komunisti izgubivši orijentaciju u tim i takvim povijesnim okolnostima. "Prema tome, u ustaničkim srpskim redovima nije bilo samo antifašista, nego i četničkih velikosrpskih elemenata", kazao je predsjednik Tuđman dodavši da su ti elementi surađivali s fašističkom Italijom. "Priznajem zasluge srpskog pučanstva koje se uključilo u narodnooslobodilački partizanski pokret. Rekao sam da je u okviru partizanskih snaga Hrvatske bilo 60 i nešto posto Hrvata, a 28 posto Srba, dok je u cjelini antifašističkog pokreta bio daleko veći broj Hrvata nego li što je taj odnos u partizanskim pokretima", kazao je Tuđman. Također je naglasio da su tu i korijeni 'balvanske revolucije' u Kninu, pa i današnje okupacije hrvatskih područja sa strane ekstremnih velikosrpskih elemenata uz podršku najprije jugokomunističke armije na tim područjima, a zatim velikosrpskih elemenata u Beogradu. "Bit je u tome", kazao je hrvatski predsjednik, "da je hrvatsko pučanstvo s jedne strane bilo vezano za NDH jer je mislilo da će NDH biti hrvatska država, ali je s druge strane hrvatski narod pošao u antifašističku borbu da bi osigurao svoju budućnost na strani demokratske antifašističke koalicije." Predsjednik Tuđman zauzeo se da se u okviru znanstvenih rasprava i u svakodnevnom publicistici daleko odlučnije progovori o žrtvama u drugom svjetskom ratu. "Još uvijek se u inozemstvu šire obmane kako je u Hrvatskoj tobože bio samo fašizam, pa se onda umnožavaju, šire lažni mitovi o tome da je u Jasenovcu pobijeno najmanje 700.000 Srba i td. A istina je da ratnih žrtava u čitavoj Jugoslaviji nije bilo toliko koliko Hrvatima pripisuju da su pobili u Jasenovcu", kazao je predsjednik Tuđman. Osvrčući se na aktualne pregovore sa kninskim pobunjenicima, on je kazao da "je okupacija hrvatskih područja povezana s rješenjem ratne krize, odnosno traženjem rješenja i u Bosni. Očito je da je većina srpskog domaćeg pučanstva od Knina do Baranje nezadovoljna sadašnjom bjedom i besperspektivnošću. Ali je očito i to da su oni koji su se stavili na čelo pobune u Kninu, od kolovoza 1990. izravno u službi velikosrpskog imperijalizma, u službi onih koji teže da ta područja uključe u veliku Srbiju. To je potpuno nerealan zahtjev s kojim se hrvatski narod u cjelini ne može pomiriti i na koji neće pristati", zaključio je hrvatski predsjednik dodavši da hrvatska država u tom pogledu ima na svojoj strani čitavu međunarodnu zajednicu. Odgovarajući na pitanje vjeruje li u neku vrsrtu mirovnog sporazuma sa Srbijom, predsjednik Tuđman je kazao "da ima dosta znakova da odgovorni političari u Srbiji shvačaju neodrživost okupacije hrvatskih područja. To su pokazali i javnim izjavama o potrebi završetka rata i normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa", kazao je Tuđman dodavši da su neki od njih pa i najodgovorniji shvatili da bi bila povijesna nužnost da dođe do normalizacije odnosa i na osnovama međunarodnog priznanja Hrvatske i Srbije i sa stanovišta interesa hrvatskog naroda i Hrvatske i sa stanovišta interesa srpskog naroda i Srbije. "Najodgovorniji ljudi u Srbiji postaju toga svjesni jer je politika stvaranja velike Srbije i na račun Hrvatske već dovela do katastrofalnih posljedica, i ako ne bi odustali od okupacije onda bi sasvim sigurno takva politika doživjela i daljnje strahovite posljedice", kazao je dr. Tuđman. Odgovarajući na pitanje zašto se ne posveti samo državničkom poslu i ne bude predsjednik stranke, dr. Tuđman je kazao da i u mnogim drugim demokratskim zemljama predsjednici nisu samo predsjednici država, nego ostaju i predsjednici stranaka. To je demokratsko načelo, istaknuo je predsjednik Tuđman, koje se različito primijenjuje u različitim zemljama. Kao objašnjenje za ostajanje na čelu HDZ-a predsjednik Tuđman naveo je i činjenicu što je on tvorac HDZ-a i što, kako je kazao, "sviđalo se to nekome ili ne sviđalo, bez HDZ-a ne bi bilo samostalne i suverene, međunarodno priznate Hrvatske". "Meni bi, sasvim sigurno, bilo jednostavnije da kao predsjednik Republike ne moram biti i predsjednik stranke", kazao je dr. Tuđman dodavši da "bez takve većinske stranke i njezinog programa ne bi kao državni poglavar mogao donositi one odluke kakve sam donosio, a koje su rezultirale ovakvim rezultatima kakve danas imamo". Odgovarajući na pitanje o proteklim previranjima u HDZ-u predsjednik Tuđman je naglasio da su se pogrešnim pokazale računice da će raskolnici ili otpadnici iz HDZ-a izazvati u Saboru parlamentarnu krizu. Istaknuo je da je do 27. lipnja iz HDZ-a istupilo 83 člana iz svih županija, a u protekla dva i pol mjeseca stranci je pristupilo 1349 novih članova. Najobičnijim i zasljepljenim politikanstvom predsjednik Tuđman ocijenio je tvrdnje da je HDZ već odigrao svoju ulogu, ili pak ne samo HDZ nego i sam predsjednik Hrvatske, pošto su učinili ono što jesu u te četiri godine. Osvrčući se na to da neke stranke potenciraju zavičajne i regionalne interese hrvatski predsjednik je kazao da ima i pojava koje zabrinjavaju upravo zato što se ne uviđa da se Hrvatska, usprkos postignutim rezultatima, još uvijek nalazi u delikatnoj situaciji i što neki ljudi ne uviđaju da bi sve političke snage trebalo usmjeriti na učvršćenje demokratske suverene Hrvatske, na rješavanje problema u pretvorbi, preustrojstvu gospodarskog socijalističkog sustava itd. "No, u cjelini možemo reći da je hrvatski narod pokazao političku zrelost. Pobijedila je hrvatska državotvorna, demokratska svijest koja se odražava, prije svega, u tome da je Hrvatska jedna od rijetkih, ako ne jedina zemlja bivšeg socijalističkog sustava u kojoj nema opasnosti od povratka starih komunističkih snaga na vlast", kazao je dr. Tuđman. Na kraju interviewa Večernjem listu predsjednik Tuđman je istaknuo da je povlačenje poteza u politici isto kao i u drugim područjima života. "Treba imati sposobnosti, volje i odlučnosti. Meni su poslije Karađorđeva 1971. preporučavali da odem u emigraciju, gdje sam mogao raditi na nekome institutu i ne bih bio hapšen. Ali ja sam predviđao da će se sudbina hrvatskog naroda rješavati prije svega u domovini i da kao čovjek koji je od malih nogu razmišljao o slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj moram ostati ovdje. Na poslovima državne politike treba imati na umu sveukupnost i unutarnjih i vanjskih odnosa i zbivanja i predvidjeti mogućnost kretanja s obzirom na sve sastavnice i silnice koje na to utječu", zaključio je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, odgovarajući na pitanja glavnog urednika Večernjeg lista Branka Tuđena. e m b a r g o do 18,30 sati (Hina) sšh do 301705 MET jun 94 301705 MET jun 94