SVIJET U 5 SATI

ZAGREB, 28. lipnja (Hina) ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je jučer poslijepodne ministra vanjskih poslova Republike Italije Antonia Martina, koji se s izaslanstvom talijanskog Ministarstva vanjskih poslova nalazi u službenom posjetu Republici Hrvatskoj. U razgovoru su dotaknuta brojna pitanja međusobnih odnosa dviju država, te posebno problemi područja Republike Hrvatske pod srpskom okupacijom, kao i rješenje sadašnje krize u Bosni i Hercegovini. Izražena je suglasnost gledišta o rješenju nekih bilateralnih pitanja na osnovama prijateljskih odnosa i uzajamnih interesa obiju zemalja. Posjet ministra Martina daje jamstva da će u duhu što boljeg razumijevanja doći do još boljih političkih i gospodarskih odnosa dviju zemalja, kaže se u priopćenju Ureda predsjednika. Krizu u Bosni i Hercegovini treba nastojati riješiti mirnim putem, pri čemu je rečeno da se s nadom očekuju koraci zemalja tzv. Kontaktne skupine i sastanak 7 gospodarskih velikih zemalja i Rusije u Napulju početkom sljedećeg mjeseca. Također je izražena nada da će se srpska okupacija područja Republike Hrvatske riješiti na miran način reintegracijom tih područja u cjelokupni državnopravni sustav Republike Hrvatske. Republika će Italija nastojati tome dati svu svoju moguću potporu i upotrijebiti svoj utjecaj, kaže se u priopćenju. U talijanskog izaslanstvu su uz ministra Martina bili Paolo Pensa, veleposlanik u Republici Hrvatskoj, Emanuele Scamacca, šef Kabineta ministra vanjskih poslova Republike Italije, Amadeo de Franchis, glavni direktor političkih poslova i Petro Ago, pročelnik Političkog ureda za susjedne države. S hrvatske strane su bili nazočni predstojnik Ureda predsjednika dr. Jure Radić, zamjenik ministra vanjskih poslova RH dr. Ivo Sanader, veleposlanik RH u Italiji dr. Davorin Rudolf, i savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za vanjsku politiku dr. Željko Matić, kaže se u priopćenju Ureda predsjednika. MADRID - Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić doputovao je sinoć u službeni posjet Kraljevini Španjolskoj gdje će sa španjolskim dužnosnicima razgovarati o bilateralnim odnosima i o aktualnoj situaciji na prostoru bivše Jugoslavije. Ministar Granić sastat će se danas sa španjolskim kolegom Javierom Solanom (Havijer Solana), ministrom obrane Garciom Vargasom (Garsia Vargas) i državnim tajnikom za vanjsku trgovinu Apoloniom Ruizom Ligerom (Apolonio Ruis Lihero). Dr. Granića primit će i španjolski kralj Juan Carlos (Huan Karlos). Tijekom ovog posjeta ministar Granić potpisat će i dva sporazuma: Sporazum o cestovnom prometu i Sporazum o turizmu. Hrvatski ministar vanjskih poslova održat će također predavanje u Institutu za međunarodna pitanja i vanjske poslove. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić izrazio je u ponedjeljak zabrinutost da bi, ukoliko se za mjesec dana ne pronađe rješenje pregovorima za krizu u Hrvatskoj i BiH, moglo doći do obnove i proširenja sukoba. On je to izjavio nakon razgovora s ministrom vanjskih poslova Republike Italije Antoniom Martinom koji se nalazi u dvodnevnom posjetu zemljama bivše Jugoslavije. "Znate da postoje napetosti na makedonsko-srpskoj granici...Isto tako (srpsko) odbijanje bilo kakvih pregovora s Hrvatskom sigurno ne vodi u dobrom smjeru. Međutim, Hrvatska isključivo poduzima diplomatsku ofenzivu. Naš je cilj da, prvenstveno uz pomoć međunarodne zajednice, prisilimo na ozbiljne pregovore i Beograd i Srbe iz UNPA područja", izjavio je ministar Granić. Prema njegovim riječima, stanje u okupiranim hrvatskim područjima i perspektive njihove mirne reintegracije te stanje u BiH bile su teme razgovora s talijanskim ministrom Martinom. Dvojica su ministara razgovarala i o bilateralnim odnosima te težnjama Hrvatske da se uključi u europske integracijske procese. "Mi se zahvaljujemo Italiji na podršci Hrvatskoj u njenim europskim integracijskim procesima. Na prvom mjestu radi se o gospodarskom ugovoru s Europskom unijom, kao što je ulazak u PHARE program, a na kraju je naš cilj pridruženo članstvo u Europskoj uniji", istaknuo je hrvatski ministar. Granić je naglasio da će glede zaštite talijanske manjine Hrvatska poštivati sva dosadašnja prava i najbolje europske standarde te da je spremna na bilateralni sporazum s Republikom Italijom. Talijanski je ministar Antonio Martino nakon razgovora s dr. Granićem izjavio kako je zadovoljan stavovima koje je tijekom razgovora iskazala hrvatska strana. "Što se tiče bilateralnih odnosa neobično sam zadovoljan konstruktivnim stavom koji je pokazala hrvatska strana, pogotovo što se tiče budućih odnosa, i nadam se da će se to prevesti u konkretne rezultate", izjavio je Martino. On je istaknuo kako su razgovori vođeni u znaku "maksimalne srdačnosti" dodavši kako će informacije što ih je dobio od hrvatskog ministra biti dragocjene te da će ih imati u vidu u pripremi sastanka velike sedmorice na kojem će sudjelovati i Rusija. U razgovorima u ministarstvu vanjskih poslova u Zagrebu u ime Republike Hrvatske sudjelovali su i zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader i izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u Italiji dr. Davorin Rudolf. Nakon razgovora s ministrom Granićem, talijanski se ministar susreo s kardinalom dr. Franjom Kuharićem. ZAGREB - Italija i Hrvatska izrazile su želju za postizanjem uspješnijih i prijateljskijih odnosa "zahvaljujući iskazanoj volji da se nadvladaju određeni bilateralni problemi", izjavio je protekle večeri, na kraju službenih razgovora u Zagrebu, talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Martino. Martino je ocijenio razgovore s predsjednikom Franjom Tuđmanom i ministrom Matom Granićem izuzetno srdačnim i korisnim. Dodao je da su ti razgovori također dio njegove misije prikupljanja podataka o mogućnostima mirnog rješenja problema BiH pred srpanjski sastanak Grupe sedam i Rusije u Napulju. Upitan o nekim izjavama u kojima su izražene teritorijalne pretenzije prema Istri, Martino je kazao da je u današnjim razgovorima zaključeno kako takvim izjavama ne treba davati pretjerani značaj. Na pitanje o stajalištu Italije prema istarskom regionalizmu te pravima manjina i imovini Talijana što su izbjegli u Italiju, Martino je kazao da je u razgovorima naglasak stavljen na što skorije aktiviranje rada određenih komisija koje će rješavati ta pitanja. Bitno je da se budućnost odnosa ne dovede u pitanje bilo kakvim zakašnjenjima, kazao je Martino dodajući da je pokazana spremnost za brzo rješavanje bilateralnih problema. Problemi između Italije i Hrvatske, kao što su pitanja vlasništva nad nekretninama i manjinska pitanja, nasljeđe su prošlosti, kazao je Martino, izrazivši uvjerenje da se zadovoljavajuće rješenje može postići te da to ne treba biti zapreka razvoju odnosa. Upitan, zadržava li optimizam glede rješavanja pitanja BiH, kojeg je pokazao nakon susreta s premijerom BiH Harisom Silajdžićem, Martino je odgovorio da ga zadržava i nakon zagrebačkih susreta. Na pitanje o uključenju Rusije u sastanak Grupe sedam u Napulju, Martino je kazao da će sudjelovanje Rusije tom sastanku dati veći politički značaj. Talijanska vlada je za ulogu Rusije koju ona zaslužuje, kazao je Martino, dodajući kako će to pomoći i rješavanju unutarnjih problema u Rusiji. Ministar Martino sinoć se u vili Prekrižje sastao i s posebnim izaslanikom glavnog tajnika UN Yasushijem Akashijem, a danas ujutro odlazi iz Hrvatske. WASHINGTON - Hrvatski ministar financija Zoran Jašić i direktor za Europu u Svjetskoj banci Kemal Dervish potpisali su jučer u Washingtonu sporazum kojim Svjetska banka odobrava Hrvatskoj 128 milijuna dolara hitnog zajma za obnovu. Potpisivanju je bio nazočan i hrvatski veleposlanik u SAD Petar Šarčević. Puni iznos zajma će za krajnje korisnike iznositi 2O5 milijuna dolara, s obzirom da u njemu sudjeluje i hrvatska Vlada koja će osigurati 77 milijuna dolara. Prema sporazumu, za ceste i željeznicu predviđeno je 21,5 milijuna dolara zajma, elektroprivredu 16,6, vodoprivredu 20, obnovu naselja 40,2, poljoprivredu 19,7 i za UNPA, kada se steknu uvjeti i obnova bude sigurna, 10 milijuna dolara. Svjetska banka će dodijeliti sto posto sredstava za obnovu cesta i željeznica, sto posto za poljoprivredu, 73 posto za obnovu naselja, 50 posto za vodoprivredu i 31 posto za elektroprivredu. Predloženi je projekt obnove fleksibilan i sredstva se mogu prebacivati iz jednog područja u drugo. Nakon potpisivanja sporazuma, Kemal Dervish je izrazio zadovoljstvo što je on osobno potpisao prvi zajam za Hrvatsku, te svojim potpisom Hrvatskoj otvorio vrata Svjetske banke. U razgovoru je rečeno da Svjetska banka time daje potporu gospodarskoj stabilizaciji i obnovi Hrvatske. Rok otplate ovog povoljnog zajma je 17 godina, poček je četiri godine, uz uobičajenu kamatu koja vrijedi za Svjetsku banku. U razgovoru je istaknuto da je zajam jedan od elemenata poboljšanja gospodarskog i političkog ugleda Hrvatske u svijetu nakon potpisivanja Washintonskog sporazuma te da je politika predsjednika Tuđmana stvorila uvjete da se u miru priđe gospodarskoj obnovi i razvitku. Ministar Jašić je izrazio zadovoljstvo što su MMF i Svjetska banka ovim zajmom potvrdili uspješnost hrvatskog stabilizacijskog programa. Ministar Jašić i veleposlanik Šarčević sastali su se jučer i s direktorom Međunarodnog monetarnog fonda Massimom Russoom i njegovim suradnicima. Predstavnici MMF-a potvrdili su tijekom razgovora spremnost da razmotre zajmove koji bi pripomogli izgradnji moderne hrvatske financijske infrastrukture i kojima bi se izgradio takav socijalni program kojim bi se lakše prebrodila kritična druga faza razvoja hrvatskog gospodarstva. Tom je prigodom MMF-u dostavljen nacrt hrvatskog proračuna za iduću godinu. Čelnici MMF-a su istaknuli kako je transparentnost hrvatske gospodarske politike jedan od bitnih uvjeta suradnje MMF-a i Svjetske banke s Hrvatskom. Izaslanstva su se na kraju složila kako je veća suradnja Hrvatske s MMF-om i Svjetskom bankom neophodna kako bi se izvršila rekonstrukcija javnih poduzeća i brodogradnje i kako bi se pripomoglo oporavku banaka. PARIZ - Kontaktna skupina za BiH treba danas u Parizu izraditi konačan i detaljan zemljovid teritorijalne podjele koja će potom biti predstavljena sukobljenim stranama, doznaje France presse od diplomatskih izvora. Američki, ruski, britanski, njemački i francuski diplomati i stručnjaci moraju, također, razraditi mehanizam "poticanja i sankcija" kako bi naveli strane da prihvate podjelu prema kojoj bi 51 posto teritorija pripao bošnjačko-hrvatskoj federaciji, a 49 posto Srbima. Prijedloge visokih funkcionara iz kontaktne skupine bi početkom lipnja u Ženevi trebali potvrditi ministri tih zemalja. Prijedlozi bi potom bili predstavljeni trima stranama u BiH, koje bi imale desetak dana da daju svoj odgovor, nakon summita G7 (Sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja) i Rusije u Napulju. Uz detaljno iscrtan zemljovid bez "sivih zona", kontaktna skupina mora se suglasiti i o "poticajima", poput potupnog ukidanja embarga protiv Srbije te o "sankcijama", koje bi mogle obuhvatiti i prijedlog za prekid embarga na oružje, izvijestili su obaviješteni izvori. Važan dio današnje sjednice odnosit će se na odlučivanje o tim pitanjima: dok Amerikanci ili Francuzi sada razmišljaju o tomu, Britanci su još uvijek rezervirani prema ukidanju embarga na oružje strahujući od općeg pogoršanja situacije. NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a zatražilo je jučer od strana u BiH da izbjegavaju "svaku neprijateljsku akciju" koja bi bila u suprotnosti s prekidom neprijateljstava potpisanim 8. lipnja u Ženevi. Nakon konzultativne sjednice Vijeća sigurnosti, predsjedavajući Salim Al-Husaibi izrazio je "veliku zabrinutost" Vijeća zbog nastavka borbi u BiH. "Vijeće sigurnosti poziva sve strane da se suzdrže od svake neprijateljske akcije koja bi mogla ugroziti trenutačni pozitivni razvoj događaja", rekao je Al-Husaibi. Nepoštivanje primirja moglo bi učiniti bespredmetnim rad kontaktne skupine za BiH, koja će se danas sastati u Parizu, napominje France presse. BEOGRAD - Vlada tzv. SR Jugoslavije osudila je jučer bosanske Muslimane i Hrvate za nepoštivanje primirja u BiH, izražavajući "krajnju zabrinutost opasnim pogoršanjem stanja" u toj zemlji, javio je Reuter pozivajući se na Tanjug. Optužujući muslimansko-hrvatske snage za ofenzivne djelatnosti u srednjoj Bosni, vlada u Beogradu upozorila je da UN moraju iskoristiti "posljednju šansu za mir." U protivnom, "sukob će se rasplamsati uz nepredvidljive posljedice", kaže se u izjavi vlade koju prenosi Tanjug. Jedina ohrabrujuća činjenica je sustezanje Srba da odgovore na očita kršenja primirja, tvrdi vlada u Beogradu pozivajući međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Muslimane i Hrvate kako bi poštivali prekid neprijateljstava. PANMUNJON - Dužnosnici Južne i Sjeverne Koreje otpočeli su jutros u pograničnom selu Panmunjon pripremni sastanak pred susret na vrhu između južnokorejskog predsjednika Kim Yong-sama i njegovog sjevernokorejskog kolege Kim Il-sunga. "Ocjenjujući prema ponašanju Sjeverne Koreje, optimist sam pred odlazak na pregovore" - izjavio je pred polazak u konferencijsku 'Kuću mira' u južnom dijelu snažno utvrđenog pograničnog mjesta Panmunjona šef južnokorejskog pregovaračkog izaslanstva Lee Hong-koo. Početak razgovora predstavnike dvije zemlje posljedica je nedavnog posjeta bivšeg američkog predsjednika Jimmya Cartera Pyongyangu nakon čega je južnokorejskom predsjedniku prenio ponudu šefa sjevernokorejske države za sastanak na vrhu. WASHINGTON - Predsjednik Sjedinjenih Država Bill Clinton (Klinton) rekao je u ponedjeljak da će s čelnicima baltičkih država 6. srpnja razgovarati o tome kako im Amerika može pomoći da ojačaju sigurnost i napredak svojih zemalja. Clinton se treba sastati s predsjednikom Latvije Guntisom Ulmanisom (Guntis Ulmanis), Estonije Lennartom Merijem (Lenart Meri), te litvanskim predsjednikom Algirdasom Brazauskasom ( Algirdas Brazauskas) 6. srpnja u glavnom gradu Latvije Rigi. Riga će biti prvo stajalište u jednotjednoj misiji Billa Clintona. On će posjetiti i Varšavu prije odlaska u Napulj na summit Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta, od 8-10. srpnja. na povratku će američki predsjednik posjetiti i Berlin gdje se očekuje da će govoriti na Brandenburškim vratima. MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev optužio je ultranacionalističku stranku Vladimira Žirinovskog da djeluje zahvaljujući "financijskoj pomoći neofašističkih zapadnih organizacija", javila je agencija Interfax. "Nije to ništa novo. Svi zapadni mediji o tome izvješćuju", dodao je Kozirev. Liberalnodemokratska stranka Vladimira Žirinovskog izbila je na vrh izborne liste na parlamentarnim izborima 12. prosinca, a na drugom je mjestu u Dumi (Donji dom ruskog parlamenta). ŽENEVA - Tisuću siročadi iz Ruande za koje skrbe belgijski i talijanski redovnici, evakuirano je iz Nyanze prema granici s Burundijem zbog porasta ratnih sukoba, izjavio je jučer u Ženevi glasnogovornik Međunarodnog komiteta Crvenog križa (CICR). Glasnogovornik Paul-Henri Morard (Pol Anri Morar) je kazao da je ta evakuacija vođena na zahtjev Ruandske domoljubne fronte (FPR) zbog porasta sukoba u tom području. Većina siročadi pripada narodu Tutsi. STRASBOURG - Ured parlamentarne skupštine Vijeća Europe upisao je u program svoga ljetnog zasjedanja u Strasbourgu (Strasbur) hitnu raspravu o kurdskom pitanju nakon što je 16. lipnja turski ustavni sud donio odluku o raspuštanju (prokurdske) Demokratske stranke (DEP), obznanio je jučer predsjednik skupštine Miguel Angel Martinez (Migel Anhel Martines). Rasprava će se održati u četvrtak poslije podne, na zahtjev skupine socijalista, nakon čega će slijediti glasovanje u Skupštini, objavio je Martinez. Sadržaj rezolucija što će biti predložene Skupštini nije još poznat. Međutim, parlamentarci Vijeća Europe ne kriju da kane zatražiti suspenziju sudjelovanja parlamentarne turske delegacije. Za to je potrebna samo obična većina. Osim toga, Skupština će u četvrtak ujutro održati aktualnu raspravu o embargu Grčke protiv bivše jugoslavenske Republike Makedonije. No, za razliku od hitnih rasprava, prijedlozi rezolucija s aktualnih rasprava ne idu na glasovanje u Skupštini. UJEDINJENI NARODI - Glavni tajnik UN Butros Butros Gali odlučio je obnoviti političku nazočnost UN-a u Afganistanu, objavio je u ponedjeljak navečer po lokalnom vremenu glasnogovornik UN-a u New Yorku. Misija UN-a bit će isprva smještena u Jalalabadu dok sigurnosni uvjeti ne dopuste da bude prebačena u Kabul, dodao je glasnogovornik. Pripadnici UN-a povukli su se iz Kabula u kolovozu 1992. godine na početku intenziviranja borbi između pripadnika snaga predsjednika Burhanuddina Rabbania i njima suprotstavljenih snaga premijera Gulbuddina Hekmatyara. Posebni izaslanik glavnog tajnika UN za Afganistan Sotirios Mousouris djelovao je od tada uglavnom iz Islamabada u Pakistanu. ABUJA - Nigerijska vojska spremna je prepustiti vlast tijekom "mirnog prijelaznog procesa", izjavio je jučer u Abuji šef nigerijske države, general Sani Abacha (Abača), prigodom otvaranja Konferencije o ustavu zemlje. Sindikati su pozvali jučer generala Abachu da do 4. srpnja ustupi vlast Moshooodu Abiolu (Mošud), prvome čovjeku nigerijske oporbe. General Abacha se odavna kategorički oglušuje na takav zahtjev nigerijske oporbe okupljene oko Demokratske nacionalne koalicije (NADECO). Moshood Abiola proglasio se "predsjednikom" na temelju rezultata predsjedničkih izbora održanih 12. lipnja 1993, koje su vojnici proglasili nevažećim. Optužen za "zavjeru i izdaju", Abiola je u zatvoru i mogao bi biti osuđen na kaznu doživotnog zatvora. "Spremni smo ustupiti vlast putem uređenog i mirnog (prijelaznog) procesa", kazao je Abacha prvoga dana Konferencije, dajući time jasno naslutiti da vojnici ne kane popustiti "ucjeni" i pritisku oporbe, ocjenjuje AFP. Jaki sindikat radnika naftne i industrije proizvodnje plina NUPENG pozvao je vojsku da do 4. srpnja odstupi s vlasti, inače će pozvati na štrajk. Svako odbijanje vojnika da "ispravi nepravdu milijunima Nigerijaca koji su dragovoljno povijesni" (predsjednički) mandat povjerili Moshoodu Abioli, "moglo bi dovesti do krvave pobune umornog naroda Nigerija", upozorila je organizacija. (Hina) ii ii 280459 MET jun 94 280459 MET jun 94