SERVIS POSEBNIH NASLOVA NJEMAČKA-SINDIKAT

Nadnaslov:Njemački sindikati traže strategiju za budućnost Naslov: Njemački sindikalizam uzdrman krizom Podnaslov:Jedan od čimbenika "njemačkog gospodarskog čuda" nakon rata - koji se velikim dijelom temeljio na miru i socijalnom konsenzusu - Federacija njemačkih sindikata, najmoćnija sindikalna centrala u Europi, u potrazi je za novim identitetom primjerenijim kraju 20. stoljeća. Piše: Christophe BEAUDUFE, AFP BONN - Oštra recesija koju trpi Njemačka, otežana jakim porastom nezaposlenosti, uzdrmala je svemoćni njemački sindikalizam, čiji su se predstavnici nedavno sastali na kongresu u Berlinu kako bi odredili svoju strategiju za 2.000 godinu. "Da li ćemo postati dinosaurusi stoljeća koje je pri završetku ili pokret kadar reformirati društvo uoči nadolaska slijedećeg stoljeća? Pitanje nije teoretsko, već vrlo praktično!", izjavio je u Berlinu Dieter Schulte, netom izabran u predsjedništvo DGB, Federaciju njemačkih sindikata. S 10 milijuna pristaša, Schulte je zasigurno najmoćniji sindikalist Europe. On vodi instituciju koju jednoglasno hvale kao jednog od čimbenika "njemačkog gospodarskog čuda" nakon rata, što se velikim dijelom temeljio upravo na miru i socijalnom konsenzusu. Ali nakon 1991. godine DGB je izgubio 1,5 milijuna osoba. Predbacuju da mu je baza zastupljenosti Njemačka 60-ih godina, uglavnom radnička i muška, te da je izgubio kontakt sa stvarnošću 90-ih godina. Schulte je u interviewu tjedniku Die Zeit priznao da su se sindikati "malo uspavali" na lovorikama iz uspješnih godina, ne uzimajući u obzir aspiracije mladih, žena i službenika, nedostatno zastupljenih u sindikalnim organizacijama povezanim u DGB. Međunaslov: Oslabljeni utjecaj sindikata Suočeni s najtežom recesijom nakon rata, nekoliko granskih saveza je ipak ponovo dokazalo - u usporedbi s francuskim ili britanskim savezima - svoju sposobnosti adaptacije. Čelnici su stavili obranu radnog mjesta ispred obrane kupovne moći. U studenom 1993. godine, jedan je dogma srušena kada je IG Metall, najveći i najčvršći granski savez DBG, prihvatio princip četverodnevnog radnog tjedna sa smanjenjem plaće za radnike Volkswagena, kako bi sačuvali 30.000 ugroženih radnih mjesta. Mogućnost smanjenja radnog vremena u ugroženim poduzećima proširila se na cijeli ogranak u proljeće, tijekom godišnjih pregovora između poslodavaca i IG Metala. IG Metall, iz kojeg je proizašao i novi čelnik DGB-a, nimalo ne žali zbog gubitka 400.000 članova u 1992. i 93. godini. Masovna ukidanja radnih mjesta u tom procesu nisu strana. Nezaposleni često vraćaju svoju sindikalnu kartu: "Vrlo je teško poslije pronaći sve ljude koji više ne dolaze u poduzeće i rezignirano ostaju doma", uvjerava Ulf Fink, zamjenik predsjednika DGB. Pad broja članova je naročito izražen u bivšoj DDR, gdje je 15,4 posto aktivnog stanovništva nezaposleno, prema 8,1 posto na zapadu. Uzmak utjecaja sindikata mjeri se s jednim drugim fenomenom: vijeća u poduzećima pregovaraju sve češće s njihovim čelnicima ne vodeći računa o granskim sporazumima, posebno u malim i srednjim poduzećima. "Ako potraje ta tendencija, to će biti fatalno", ocijenio je u proljeće Hans-Werner Meyer, bivši predsjednik DGB koji je naglo preminuo u svibnju. Kao što je i Meyer bio tako su većinom i Nijemci uvjereni da su ugovorni sporazumi među socijalnim partnerima, bez ikakve intervencije države, osnovni element slavnog "njemačkog modela", koji je od njihove zemlje napravio treću svjetsku gospodarsku silu. (Hina) tm br 271413 MET jun 94 271413 MET jun 94