ZASTUPNIČKI DOM SABORA - IZLAGANJE DR. MATE GRANIĆA

ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić podnio je danas pred Zastupničkim domom hrvatskog Sabora Izvješće Vlade RH o provedbi vanjske politike, naglašavajući da se od njegova posljednjeg izvješća bilježi stupnjevito, ali stalno poboljšanje i jačanje međunarodnog položaja Republike Hrvatske. Takav uzlet, širenje i jačanje hrvatskih međunarodnih odnosa plod su neovisne, dokazano miroljubive i konstruktivne hrvatske politike, rekao je dr. Granić napominjući da je ta politika "dostigla osobiti kvalitet otvaranjem washingtonskog procesa, izgradnje novih odnosa unutar BiH i između naših dviju zemalja, ali i stvaranja novoga odnosa snaga za mir, za stabilnost i demokratski razvitak u ovom dijelu svijeta". "Washingtonski razgovori i susreti hrvatskih izaslanstava, kao i naši potpisi na sporazume od 18. ožujka o osnovama trajnog uređenja odnosa Republike Hrvatske i Republike BiH te odnosa Bošnjaka-Muslimana i Hrvata, sporazumima iz Beča i Ženeve a osobito rezultatima posjeta predsjednika dr. Franje Tuđmana Bosni i Hercegovini podignuti su na novu kvalitativnu razinu", kazao je dr. Granić. On je napomenuo da su sporazumi iz Beča i Ženeve, odnosno sporazum o ustroju, rasporedu čelništva, vanjskim i unutarnjim granicama Federacije BiH te o zaštiti prava svakog pojedinca i svakog kolektiviteta vrhunski dokaz i potvrda povijesne odgovornosti tih dvaju naroda i njihovih čelništva. Hrvatski ministar vanjskih poslova je istaknuo da vrijeme i događaji potvrđuju kako je Washington za vanjsko-politički položaj Hrvatske, odnosno za hrvatsku državu i diplomaciju značio bitan i presudan povijesni proboj, a da su Beč i Ženeva snažno stabilizirali hrvatski međunarodni položaj i dali joj novo mjesto u svjetskim poslovima. "Slijed sporazumijevanja bosansko-hercegovačkih Hrvata i Bošnjaka-Muslimana odvija se bez prekida od 18. ožujka i s uspjehom se nastavlja", rekao je dr. Granić napominjući da se opći dogovori i ustavne federalne odredbe pretvaraju u sve opipljivije mehanizme i instrumente budućeg mirnog života dvaju naroda. Pritom je upozorio da su mogući i vjerojatni novi srpski ratni nasrtaji, otpori i ucjene kako bi se spriječilo stvaranje federacije i onemogućio stvaran napredak k mirnom rješenju. Trebat će se, kazao je, suočavati i s pokušajima miniranja hrvatsko-muslimanskog mira i uspostave federacije unutar korpusa i jednog i drugog naroda, trebat će se nositi i s "amoralnim prividom 'pragmatizma' i neprincipijelnom 'žurbom' nekih međunarodnih čimbenika koji će u ime nazovi mira nastojati sankcionirati rezultate srpske agresije i etničkog čišćenja". Podsjećajući da je dr. Tuđman odmah po potpisivanju bečkog dokumenta izrazio potpunu potporu tom dokumentu i zauzeo se da se bez odgode rješavaju sva bitna pitanja, dr. Granić je kazao kako se u zadnjim razgovorima u Sarajevu otišlo bitno dalje, navodeći među ostalim da su uobličena zajednička politička polazišta, kao i konkretni politički i gospodarski projekti na kojima će se zajednički raditi. Upozorio je kako razvoj događaja u BiH, a jednako tako i na našim okupiranim područjima, pokazuje da Srbi nastavljaju s etničkim čišćenjem. Pobunjeni Srbi posebno ne ispunjavaju odredbe Zagrebačkog sporazuma što se odnose na nadzor nad teškim oružjem. Bosanski Srbi, pak izazivački pregrupiraju svoje oružane postrojbe za nove napade u BiH, osobito oko Brčkog, te su s teritorija susjedne države obnavljali povremene napade na hrvatski teritorij oko Županje, rekao je dr. Granić. Uloga Republike Hrvatske u okviru washingtonskog procesa, naglasio je dr. Granić, pokazuje da smo pripravni racionalno i strpljivo graditi mir na ovom području kao dio civiliziranog i civilizacijskog europskog poretka. Napomenuo je da se to potvrdilo i sklapanjem sporazuma s predstavnicima srpskih vlasti s okupiranih područja o prekidu neprijateljstava, kao i u započetom procesu normalizacije odnosa sa SR Jugoslavijom na temelju Ženevske deklaracije. Međutim, napomenuo je, nasuprot tome slijede jedan za drugim konkretni i izazivački potezi srpskih vlasti na privremeno okupiranim hrvatskim područjima. Zajedno s beogradskim vlastima oni su okupirane teritorije u Hrvatskoj, kao i one u BiH uklopili u jedinstven monetarni, carinski i komunikacijski "svesrpski sustav". Dr. Granić je pritom kazao da se, s obzirom na skoro potpunu pasivnost međunarodnih čimbenika, ponajprije onih koji bi djelatno trebali raditi na provedbi rezolucija Vijeća sigurnosti UN, a to je sadašnji UNPROFOR, stanje bitno komplicira i zaoštrava. Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova istaknuo je da je Hrvatska stoga pokrenula široku akciju s ciljem da se stanje na privremno okupiranim hrvatskim područjima cjelovito razmotri na ovogodišnjem zasjedanju Opće skupštine UN, te da prvi kontakti potvrđuju postojanje širokog razumijevanja za legitimnost hrvatskih stajališta. Međutim, dodao je dr. Granić, bilježimo i strahovanja od obnove neprijateljstva, te ocjene da još nisu sazreli svi uvjeti da se to pitanje riješi na zadovoljavajući, miran način. Dr. Granić je pojasnio da diplomatska akcija spram Vijeća sigurnosti te zemalja članica koje daju postrojbe za UNPROFOR ne znači da Hrvatska odustaje od pregovora sa srpskom stranom, međutim, da se s ogorčenjem mora ustvrditi kako srpska strana još ne pokazuje pravu pripravnost za cjelovito i trajno mirno rješenje. Dr. Granić je ukazao da od strane SR Jugoslavije, nakon otvaranja Ureda, nije uslijedio nikakav odgovarajući korak. "Nismo primili zadovoljavajući odgovor na pitanja za koja smo se dogovorili, npr. u svezi s telekomunikacijama ili pak otvaranjem auto-ceste", rekao je dr. Granić ponavljajući da hrvatski uvjeti za normalizaciju odnosa ostaju nepromjenjeni, "uzajamno priznanje u međunarodno priznatim granicama, obustava vojnog pomaganja srpskih pobunjenika, poglavito isporuka oružja i opreme iz SRJ". Dr. Granić potom se osvrnuo i na aktivnosti što ih je u proteklom razdoblju zabilježila hrvatska Vlada, na potpisane sporazume, napominjući među ostalim kako su nastavljeni i vrlo važni kontakti između hrvatske Vlade i međunarodnih novčarskih i financijskih ustanova, poglavito s MMF-om i Svjetskom bankom, te da bi konkretan prodor na područja tih odnosa mogao uslijediti vrlo skoro. Ukazao je i na sadržajne i žive kontakte, osobito na razini Sabora i njegovih odbora s Vijećem Europe, napominjući kako se očekuje da Hrvatsku uskoro posjeti izaslanstvo NATO glede utvrđivanja uvjeta za naše uključenje u Partnerstvo za mir. Istaknuo je također da su od prošlog izvješća učinjeni i vrlo bitni pomaci u razvoju i unapređenju odnosa s islamskim, afričkim i izvjesnim brojem ključnih nesvrstanih zemalja. Govoreći podrobnije o tim kontaktima dr. Granić je, uz ostalo, istaknuo da Hrvatska ima stabilne odnose i uspješnu suradnju s Turskom i da su osobito bili korisni razumijevanje i potpora Turske glede uspostave mira i suradnje Hrvata i Muslimana-Bošnjaka u BiH. Najavio je kako se uskoro očekuje trilateralni ministarski sastanak u Ankari, a potom i posjet predsjednika Republike Turske Suleyama Demirela i njegov susret s predsjednikom Tuđmanom. Osvrnuo se i na posjete Kanadi, Grčkoj, Čileu, Argentini, Urugvaju, kao i na sudjelovanje hrvatskog izaslanstva na Ministarskom sastanku Pokreta nesvrstanih zemalja u Kairu. Govoreći o susjednim zemljama, Mađarskoj i Italiji, dr. Granić je kazao kako je Hrvatska s novim vladama tih zemalja pripravna, u duhu potpunog uzajamnog razumijevanja i uvažavanja legitimnih interesa, ostvarivati i intenzivirati suradnju na obostranu dobrobit. "Uznemirile su nas nedavne izjave pojedinih talijanskih parlamentaraca sa zahtjevima za promjenama granica, ali smo pozitivno primili prva očitovanja novog šefa talijanske diplomacije Antonia Martina da će Italija poštovati europske norme i ugovore", rekao je dr. Granić napominjujući da je Hrvatska pripravna na dobrosusjedske odnose. Glede Slovenije kazao je da su susreti predsjednika vlada Valentića i Drnovšeka kao i posjet predsjednika Kučana značili korak dalje u otklanjanju preostalih spornih točaka u uzajamnim odnosima. Što se tiče Makedonije najavio je skoro potpisivanje ugovora o gospodarskoj suradnji, dizanje diplomatskih predstavništava na razinu veleposlanstava i skore posjete najviših makedonskih dužnosnika. Na kraju svog izlaganja dr. Granić, "kao jedan od stranačkih povjerenika", još jednom pozvao parlamentarne oporbene stranke na konstruktivan dogovor radi nastavka rada Sabora. (Hina) bm ds 241253 MET jun 94 241253 MET jun 94