ZAGREB: ZNANSTVENI SKUP FILOZOFIJA I ZNANOST

ZAGREB, 23. lipnja (Hina) - Sagledavanje suodnosa filozofije i znanosti u suvremenosti te mogućih načina njihovih budućih odnosa glavne su teme trodnevnoga znanstvenog skupa "Filozofija i znanost" koji je danas počeo u prostorijama zagrebačkoga nakladnika "Školske knjige". Priređivači skupa su Odjeli za filozofiju te prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske. Ističući da nije moguće točno odrediti što je znanost, a što je filozofija te gdje su njihove međusobne granice, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Ivan Supek u uvodnom je izlaganju upozorio da bi točno utvrđivanje zasebnih pretinaca bilo opasno za znanost i za filozofiju. Akademik Supek kratko je podsjetio na temeljena otkrića te sporenja u fizici 20. stoljeća koja su, ocijenio je, dovela do rušenja staroga determinizma fizike i utvrđivanja načela da su zakoni fizike zapravo zakoni interakcije čovjeka i prirode. Po sudu predsjednika HAZU, u današnje je vrijeme "problemi etike tj. morala najčvršće dodirne točke znanosti i filozofije, a njihovo je središnje pitanje problem slobode". Kratko podsjetivši na neka glavna određenja etike u novijoj europskoj filozofiji, akademik Supek istaknuo je da je, primjerice, za Kantovu etiku bitan racionalni imperativ. Dodajući da se tzv. emotivno poimanje etike postupno gasilo tijekom drugoga svjetskog rata, akademik Supek naglasio je da se, po njegovu sudu, "suvremeno poimanje etike u filozofiji i znanosti kreće prema jedinstvu znanosti, umjetnosti i kršćanstva, potaknutom još u 15. stoljeću". Može li znanost u načelu potpuno predvidjeti budućnost, pitanje je kojim je svoje izlaganje započeo akademik Vladimir Paar. "Danas ne samo da sa sigurnošću niječno odgovaramo na to pitanje već i ističemo da znanost to nikada neće moći učiniti", naglasio je akademik Paar. Podsjetivši da su početkom ovoga stoljeća znanstvenici s istom sigurnošću tvrdili suprotno, a 60-ih godina na to pitanje odgovarali s "nekada da, a nekad ne", Vladimir Paar naglasio je su nove znanstvene spoznaje od 1978. godine do danas "slomile klasični znanstveni determinizam i redukcionizam i 'uzdrmale' znanost". Kazavši da je otkriće teorije kaosa 1978. godine izazvalo taj ključni obrat u znanosti, akademik Paar pojasnio je da su temeljne spoznaje te teorije da svako mjerenje ima samo ograničenu točnost te nam je, stoga, svako početno stanje tek približno točno poznato. "Također", dodao je, "samo malo razlikovanje u početnom stanju može kasnije izazvati velike promjene, što je rezultat sustava u kaotičnom režimu". Posljedice te revolucionarne spoznaje, istaknuo je akademik Paar, očituju se u činjenici da "prirodne pojave klasične fizike mogu biti u dva sustava : regularnom ili kaotičnom režimu". Upozorivši da te "važne spoznaje još nisu doprle do društvenih znanstvenika", Vladimir Paar ocijenio je da i "društvo dinamičan sustav te, stoga, može biti u regularnom ili kaotičnom režimu". O odnosu filozofije prirode naspram znanosti o prirodi govorio je pročelnik Odjela za filozofiju Matice hrvatske prof. dr. Damir Barbarić, a o filozofiji kvantne fizike prof. dr. Dubravko Tadić. U poslijepodnevnom dijelu skupa danas će još biti riječi o filozofiji kao teoriji znanosti, filozofijskom i znanstvenom poimanju prirode te vremenu filozofije ili filozofiji vremena. (Hina) ip sp 232013 MET jun 94 232013 MET jun 94