FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SERVIS POSEBNIH NASLOVA EU-SUMMIT

Nadnaslov:Polugodišnji summit čelnika EU - prilika za ozbiljna 'europska' pitanja Naslov: Tko želi ujedinjenu Europu? Podnaslov:Polugodišnji summit čelnika Europske unije, što će se krajem tjedna održati na Krfu, biti će prilikom da se razmotre neka od ključnih pitanja glede europskog ujedinjenja, posebice u svjetlu nedavnih izbora za Europski parlament na kojima je zabilježen rekordno slab odaziv glasača kao i određeno okretanje prema opozicijskim kao i prema antieuropskim i nacionalistički usmjerenim skupinama. Piše: Jeremy GAUNT, Reuter BRUXELLES - Jedno od ključnih pitanja s kojim će se morati suočiti čelnici Europske unije na sastanku koji će se krajem tjedna održati na grčkom otoku Krfu, na svom redovitom polugodišnjem summitu, biti će pitanje o stvarnoj volji njihovih naroda da žive na ujedinjenom kontinentu. Čelnici će se susresti neposredno nakon izbora za europski parlament na koje je izašao rekordno mali broj birača. Zabilježen je i trend okretanja opozicijskim strankama. Među pobjednicima su se našli antieuropske te nacionalistički usmjerene skupine. U Francuskoj je skupina koja se je izjasnila protiv Maastrichtskog sporazuma glede ujedinjenja Europe dobila više od 12 posto glasova. U Danskoj su antieuropske skupine pokupile više od 25 posto glasova. Diljem zemalja Unije velik se broj glasača uzdržao od glasanja. "Pothvat europskog ujedinjenja može biti samo kolektivno djelo ukoliko građani pokažu za njega interes i uvjerenje da je smjer kojim kreće Unija općenito gledajući dobar", izjavio je predsjednik Europske komisije Jacques Delors ocjenjujući rezultate izbora. No problem koji se postavlja pred europske čelnike je da niti oni sami nisu složni u tome koji bi pravcem doista trebalo krenuti. Zemlje kao što je Velika Britanija i Danska se zalažu za model otvorene Europe labavih veza, dok Njemačka i Francuska inzistiraju na čvršćoj integraciji. Pitanje budućnosti EU trebalo bi biti riješeno 1996. godine kada će Unija pokrenuti preispitivanje svojih institucija. Već je došlo do razmirica oko toga kakva bi u pripremama tih promjena trebala biti uloga Europskog parlamenta. Međunaslov: Rasprava o Delorsovu nasljedniku - test za Italiju S tim povezano je i pitanje kakva će Unija postati nakon proširenja. Austrijanci su prije desetak dana u velikom broju izrazili želju da postanu trinaesta zemlja članica EU. Nakon što i u njima budu provedeni izbori, pridružit će joj se još tri zemlje, Švedska, Norveška i Finska. Njihovim dolaskom Unija će se proširiti, postati bogatija i više okrenuta prema istoku. Oni će u Uniju također unijeti duh slobodne trgovine, kojem nisu uvijek naklonjene neke od južnoeuropskih članica. Postrance na članstvo čekaju zemlje istočne Europe, kao što su Poljska i Mađarska, koje su već predale svoje zahtjeve za učlanjenje. Nije nemoguće da će u budućnosti EU brojiti 24 članice, no ovoga trenutka osnovna je dilema da li je za Uniju bolje da odmah započne primati istočnoeuropske zemlje ili pak da prvo poradi na produbljavanju veza između postojećih članica. Osim problema integracije ministri se moraju baviti problemom nezaposlenosti, porastom nacionalizma i porazom europske politike u Bosni. Grčki organizatori sastanka na vrhu zakazanog za 24. i 25. lipnja sami su sebe nadmašili u nastojanju da sastanak u velikoj mjeri bude obilježen obiljem ceremonija. Ruski predsjednik Boris Jeljcin stiže na večeru, večer uoči summita, te se očekuje da će sljedećeg jutra potpisati sporazum o partnerstvu kojim će se omogućiti uža trgovinska i politička povezanost. Čelnici Norveške, Švedske, Finske i Austrije će potpisati ugovore koji im omogućavaju pristupanje Uniji te će u potpunosti sudjelovati na sastanku kao "članovi koji očekuju članstvo". Rezultat sastanka biti će i općenita deklaracija čija je svrha uvjeriti Europu kako je sve u najboljem redu, sa posebnim inicijativama glede borbe protiv rasizma te zalaganjem za zaustavljanje naoružavanja. Novi talijanski premijer Silvio Berlusconi po prvi put će se pojaviti kao jedan od čelnika EU. Njegova je vlada već dala do znanja kako želi veći uticaj u poslovima EU kao i to da nema namjeru baš uvijek slijediti vodstvo uspostavljeno od strane njemačko-francuskog saveza koji je vodio EU od njezih početaka kao EEZ 1957. godine. Rasprava na Krfu glede nasljednika koji bi krajem godine trebao zamijeniti Delorsa na čelu Europske komisije biti će i prvi test za stajalište Rima. Bonn i Pariz jasno su dali do znanja kako žele da ga naslijedi belgijski premijer Jean-Luc Dehaene. Njihova jasno izražena želja uznemirila je drugog vodećeg kandidata, danskog premijera, Ruuda Lubbersa, koji je od ostalih članova zatražio da podrže najboljeg kandidata a ne da jednostavno prihvate francusko-njemački izbor. (Hina) gm br 220143 MET jun 94 220143 MET jun 94

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙