Nadnaslov:Polugodišnji summit čelnika EU - prilika za ozbiljna
'europska' pitanja
Naslov: Tko želi ujedinjenu Europu?
Podnaslov:Polugodišnji summit čelnika Europske unije, što će se
krajem tjedna održati na Krfu, biti će prilikom da se
razmotre neka od ključnih pitanja glede europskog
ujedinjenja, posebice u svjetlu nedavnih izbora za Europski
parlament na kojima je zabilježen rekordno slab odaziv
glasača kao i određeno okretanje prema opozicijskim kao i
prema antieuropskim i nacionalistički usmjerenim skupinama.
Piše: Jeremy GAUNT, Reuter
BRUXELLES - Jedno od ključnih pitanja s kojim će se morati suočiti
čelnici Europske unije na sastanku koji će se krajem tjedna održati na
grčkom otoku Krfu, na svom redovitom polugodišnjem summitu, biti će
pitanje o stvarnoj volji njihovih naroda da žive na ujedinjenom
kontinentu.
Čelnici će se susresti neposredno nakon izbora za europski parlament
na koje je izašao rekordno mali broj birača. Zabilježen je i trend
okretanja opozicijskim strankama.
Među pobjednicima su se našli antieuropske te nacionalistički
usmjerene skupine.
U Francuskoj je skupina koja se je izjasnila protiv Maastrichtskog
sporazuma glede ujedinjenja Europe dobila više od 12 posto glasova. U
Danskoj su antieuropske skupine pokupile više od 25 posto glasova.
Diljem zemalja Unije velik se broj glasača uzdržao od glasanja.
"Pothvat europskog ujedinjenja može biti samo kolektivno djelo
ukoliko građani pokažu za njega interes i uvjerenje da je smjer kojim
kreće Unija općenito gledajući dobar", izjavio je predsjednik Europske
komisije Jacques Delors ocjenjujući rezultate izbora.
No problem koji se postavlja pred europske čelnike je da niti oni
sami nisu složni u tome koji bi pravcem doista trebalo krenuti.
Zemlje kao što je Velika Britanija i Danska se zalažu za model
otvorene Europe labavih veza, dok Njemačka i Francuska inzistiraju na
čvršćoj integraciji.
Pitanje budućnosti EU trebalo bi biti riješeno 1996. godine kada će
Unija pokrenuti preispitivanje svojih institucija. Već je došlo do
razmirica oko toga kakva bi u pripremama tih promjena trebala biti
uloga Europskog parlamenta.
Međunaslov: Rasprava o Delorsovu nasljedniku - test za Italiju
S tim povezano je i pitanje kakva će Unija postati nakon proširenja.
Austrijanci su prije desetak dana u velikom broju izrazili želju da
postanu trinaesta zemlja članica EU. Nakon što i u njima budu
provedeni izbori, pridružit će joj se još tri zemlje, Švedska,
Norveška i Finska.
Njihovim dolaskom Unija će se proširiti, postati bogatija i više
okrenuta prema istoku. Oni će u Uniju također unijeti duh slobodne
trgovine, kojem nisu uvijek naklonjene neke od južnoeuropskih članica.
Postrance na članstvo čekaju zemlje istočne Europe, kao što su
Poljska i Mađarska, koje su već predale svoje zahtjeve za učlanjenje.
Nije nemoguće da će u budućnosti EU brojiti 24 članice, no ovoga
trenutka osnovna je dilema da li je za Uniju bolje da odmah započne
primati istočnoeuropske zemlje ili pak da prvo poradi na
produbljavanju veza između postojećih članica.
Osim problema integracije ministri se moraju baviti problemom
nezaposlenosti, porastom nacionalizma i porazom europske politike u
Bosni.
Grčki organizatori sastanka na vrhu zakazanog za 24. i 25. lipnja
sami su sebe nadmašili u nastojanju da sastanak u velikoj mjeri bude
obilježen obiljem ceremonija.
Ruski predsjednik Boris Jeljcin stiže na večeru, večer uoči summita,
te se očekuje da će sljedećeg jutra potpisati sporazum o partnerstvu
kojim će se omogućiti uža trgovinska i politička povezanost.
Čelnici Norveške, Švedske, Finske i Austrije će potpisati ugovore
koji im omogućavaju pristupanje Uniji te će u potpunosti sudjelovati
na sastanku kao "članovi koji očekuju članstvo".
Rezultat sastanka biti će i općenita deklaracija čija je svrha
uvjeriti Europu kako je sve u najboljem redu, sa posebnim
inicijativama glede borbe protiv rasizma te zalaganjem za
zaustavljanje naoružavanja.
Novi talijanski premijer Silvio Berlusconi po prvi put će se pojaviti
kao jedan od čelnika EU.
Njegova je vlada već dala do znanja kako želi veći uticaj u poslovima
EU kao i to da nema namjeru baš uvijek slijediti vodstvo uspostavljeno
od strane njemačko-francuskog saveza koji je vodio EU od njezih
početaka kao EEZ 1957. godine.
Rasprava na Krfu glede nasljednika koji bi krajem godine trebao
zamijeniti Delorsa na čelu Europske komisije biti će i prvi test za
stajalište Rima.
Bonn i Pariz jasno su dali do znanja kako žele da ga naslijedi
belgijski premijer Jean-Luc Dehaene. Njihova jasno izražena želja
uznemirila je drugog vodećeg kandidata, danskog premijera, Ruuda
Lubbersa, koji je od ostalih članova zatražio da podrže najboljeg
kandidata a ne da jednostavno prihvate francusko-njemački izbor.
(Hina) gm br
220143 MET jun 94
220143 MET jun 94
Trumpova administracija razmatra stavljanje USAID-a pod kontrolu State Departmenta
Fragment od 19 km odvojio se od najveće ledene sante na svijetu
SKV: Hrvatska u 4,30 sati
SKV: Svijet u 4,30 sati
Zrakoplov se srušio u blizini trgovačkog centra u Philadelphiji
Sudac privremeno onemogućio Trumpu zamrzavanje saveznog financiranja
Najava događaja - fotografije - za subotu, 1. veljače
Najava događaja - sport - za subotu, 1. veljače
Najava događaja - kultura - za subotu, 1. veljače
Najava događaja - Hrvatska - za subotu 1. veljače