SERVIS POSEBNIH NASLOVA JAPAN-ZNANOST

Nadnaslov:Japan stvara tehnološku oskočnu dasku daljnjeg razvoja Naslov: Japanski programi za budućnost Podnaslov:U nastojanju da stvori tehnološku osnovu za budućnost što bi bila i pokretač budućeg razvoja, Japan pokreće dva opsežna znanstvena programa: postavljanje 'autoputa informiranja', koji bi do 2.010. godine povezao sva japanska domaćinstva i javne institucije, a koji bi značio veliku financijsku dobit za japanske gigante u telekomunikacijama te omogućio novo zapošljavanje. Drugi je projekt izgradnje svemirske postaje na Mjesecu, kao značajan poticaj japanskoj svemirskoj industriji koja bilježi brzi tehnološki napredak. Piše: Pierre-Antoine DONNET, AFP TOKIO - Japan predviđa dva opsežna znanstvena programa koji će mu, ako budu ostvareni, poslužiti kao tehnološka odskočna daska za budućnost i kao pokretač gospodarskog razvoja: polaganje kablova u sva japanska domaćinstva pomoću optičkih vlakana i izgradnja svemirske postaje na Mjesecu. Prvi ima realne izglede da ga vlada odobri: kao srž koncepta 'autoput informiranja' on je doista ambiciozan ali potencijalno i donosilac primamljivih prihoda. Radi se o polaganju kablova u sva japanska domaćinstva kao i u škole, sveučilišta, bolnice i druga javna mjesta do 2010., uz troškove koji se procjenjuju na 920 milijardi dolara. Prelazna etapa bila bi povezivanje do 2000. godine 47 japanskih prefektura kao i izvjesnog broja novih gradova koje je izabrala vlada i nazvala "telopia cities", kao i 20% stanovništva. Tim se programom, iako vrlo skupim, predviđa značajna financijska dobit za japanske gigante u području telekomunikacija kao što su Nippon Telegraph and Telephone (NTT), a omogućio bi zapošljavanje oko 2,43 milijuna Japanaca pri njegovom provođenju. Očekivani broj klijenata procjenjuje se na 75 milijuna (poduzeća, javni sektor i privatne osobe). Program bi bio vođen usporedo sa sličnim projektom 'autoputa informiranja' u SAD, nazvanim Global Information Infrastructures (GII). Diskretni kontakti između japanskih i američkih dužnosnika ostvareni su početkom lipnja u Tokiju. Međunaslov: Cilj - podijeliti svjetsko tržište sa SAD-om Jedan od neizgovorenih ciljeva, prema europskom stručnjaku po tom pitanju u Tokiju, za Japan i SAD jest da zajedno osvoje i podijele svjetsko tržište: japanske i američke industrije za optička vlakna već su se načelno dogovorile oko rezerviranja azijatskog tržišta za Japan a američkog i europskog tržišta za SAD. "Ako se nacrt usvoji, brzo će poprimiti kolosalne razmjere. Europi prijeti opasnost da bude izbačena sa značajnog tržišta", rekao je stručnjak prema čijem mišljenju Japan već gospodari tehnologijama kojima može nadmašiti sve u toj domeni: optička vlakna, telefonija, istraživanja u multi-medijima, kao i solidnom kulturom komunikacija. Nacrt bi se trebao počeo ostvarivati tijekom fiskalne godine 1995. (počevši od 1. travnja). Prije toga će trebati dobiti zeleno svjetlo od parlamenta. Japanski tisak nepovjerljivo gleda na troškove koji bi mogli prestrašiti investitore. Drugi program je još veći izazov: izgradnja na Mjesecu, do 2024. godine, svemirske postaje koja bi mogla prihvatiti šest astronauta, program čiji troškovi se procjenjuju na 28 milijardi dolara. Dvadeset industrijskih grupacija okupljenih u Lunarnu tvrtku upravo je predalo detaljni nacrt vladi, nadajući se da će je uvjeriti u važnost za image Japana u svijetu. Nacrt u tri etape predviđa lansiranje 89 usavršenih japanskih raketa H-2. One bi omogućile pronalaženja mjesta za postaju, slanje satelita i dviju sondi oko i na Mjesec i dopremu robota koji bi sagradili postaju. Nacrt je, ocijenio je zapadni stručnjak, prema prvoj analizi, realističan za japansku svemirsku industriju, koja bilježi brzi tehnološki napredak. Ona je uspjela 4. veljače izvršiti prvo lansiranje H-2, svojeg prvog velikog komercijalnog lansera. Takav nacrt bio bi istovremeno komercijalna i prestižna operacija jer bi osigurala budućnost H-2, skuplja od europskog konkurenta Ariane, a omogućila bi Japanu da preuzme vodstvo nove svemirske epopeje kojoj bi se druge zemlje mogle pridružiti. (Hina) bnš br 220141 MET jun 94 220141 MET jun 94