FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SERVIS POSEBNIH NASLOVA SVIJET-MIGRACIJE

Nadnaslov:Svjetske migracije uvjetovane prvenstveno ekonomskim razlozima Naslov: Kuda idu pravci svjetske migracije? Podnaslov:Najnovije ispitivanje svjetskih migracijskih kretanja, što ga je upravo objavio američki demografski institut Population Action International, potvrđuje da su svjetske migracije najvećim dijelom ekonomski motivirane, dok su ostali motivi progoni ili sukobi pa je tako broj izbjeglica u svijetu osamdesetih godina udvostručen. Najčešća su kretanja na relaciji Jug-Sjever, zbog rastućih gospodarskih razlika između siromašnih i bogatih zemalja, i ta su kretanja od 60-ih do 80-ih godina skoro učetverostručena. PARIZ (AFP) - Oko sto milijuna osoba emigriralo je u svijetu, a najveći dio tih međunarodnih migracija ekonomski je motiviran, tvrdi se u ispitivanju koje je u srijedu objavio američki demografski institut Population Action International. Ostali motivi su progoni ili sukobi, budući da je broj izbjeglica udvostručen u svijetu osamdesetih godina, kaže se u tom ispitivanju. Objašnjenje međunarodnih migracija počiva velikim djelom na rastućim gospodarskim razlikama između siromašnih i bogatih zemalja: razina života zemalja u razvoju nikada nije slijedila ekspanziju industrijski razvijenih zemalja, gdje je dohodak po glavi stanovnika globalno utrostručen nakon 1950. godine, tvrdi taj institut. Ta kretanja prema bogatim zemljama skoro su učetverostručena i penju se s prosječno 230.000 osoba godišnje šezdesetih godina na 940.000 njih osamdesetih godina. Između 1980. i 1989. godine Sjeverna Amerika nastanila je prosječno godišnje 872.700 osoba: više od 19.000 osoba iz subsaharske Afrike, više od 29.000 iz zemalja Magreba i Zapadne Azije, 64.000 iz Južne Azije, 242.600 Istočne Azije i Jugoistoka, više od 388.000 iz Latinske Amerike, ali samo 129.400 iz industrijski razvijenih zemalja. U istom razdoblju Europa je primila 282.600 osoba godišnje, od kojih 12.000 osoba iz subsaharske Afrike, skoro 40.000 iz Magreba i Zapadne Azije, 26.700 iz Južne Azije, više od 37.000 Istočne Azije i Jugoistoka, 10.000 iz Latinske Amerike. Druga polovica kretanja (156.700) došla je iz industrijski razvijenih zemalja. Međunaslov: Četiri osnovna migracijska pravca Ispitivanje uočava četiri migracijska pravca. Dva najvažnija su, prvo, kretanja sa Sjevera prema Jugu (povijesno uvjetovana imigracija iz Europe prema Argentini, Južnoj Africi, Izraelu...), zatim, danas masovnija kretanja Jug-Sjever, iz siromašnih zemalja prema industrijski razvijenim zemljama (Europa, SAD, Japan, Australija...). Ispitivanje bilježi kako čak i razvoj ima posljedice na mobilnost: kad raste razina obrazovanja, razvoj potiče korištenje prometnih veza i izvoz radne snage. Kretanja emigracije su često značajnija u zemljama gdje je razvoj započet, nego u najmanje razvijenim zemljama. No, razvile su se i druge struje: kretanja Sjever-Sjever (povijesno uvjetovana imigracija iz Europe prema Kanadi i SAD-u posebice, u smanjenju poslije 1950. godine, ali i nova kretanja iz Istočne Europe prema Zapadnoj Europi), i kretanja Jug-Jug (na primjer kretanje azijskih radnika prema Zaljevu ili izbjeglica na afričkom kontinentu). Doista, bogate zemlje nisu jedine koje doživljavaju dolazak migranata: kretanja između zemalja u razvoju su danas masovna, budući da te zemlje udomljuju polovicu od 100 milijuna svjetskih emigranata od čega tri četvrtine izbjeglica. Devetnaest milijuna izbjeglica nastanjuje se naročito u Aziji (9,8 milijuna) i Africi (5,3 milijuna), prije nego u Europi (4,3 milijuna), Sjevernoj Americi (1 milijun), Latinskoj Americi (885.500) i Oceaniji (59.600). Najviše ih prima Iran (više od 4 milijuna), zatim slijedi Pakistan (1,6 milijuna), Malawi i Jordan (1 milijun svaka zemlja). Sudan ih prihvaća 725.000, SAD 568.000, Kanada 473.000 (otprilike koliko i Gvineja), Njemačka 827.000, Francuska 182.600. Globalno, zemlje u kojima je više od 10% stanovništva rođeno u inozemstvu su Australija, Kanada, Francuska i Izrael, više monarhija iz Zaljeva, Monako, Singapur i Obala bjelokosti. (Hina) bnš br 160536 MET jun 94 160536 MET jun 94

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙