OBNOVA SVEUČILIŠTA

NADNASLOV: U ŽENEVI ODRŽAN PRVI SASTANAK RADNE SKUPINE EUROPSKE REKTORSKE KONFERENCIJE I VIJEĆA EUROPE SA ZADAĆOM ORGANIZIRANJA TE KOORDINIRANJA POMOĆI RATOM UNIŠTENIM I OŠTEĆENIM SVEUČILIŠTIMA U HRVATSKOJ TE BOSNI I HERCEGOVINI NASLOV: REKTOR ŠUNJIĆ: NA ŽENEVSKOM JE SASTANKU UČINJEN KONSTRUKTIVAN KORAK PREMA OBNOVI TIH SVEUČILIŠTA PODNASLOV: U OBLIKOVANJU PROGRAMA OBNOVE I STVARANJU MREŽE SVEUČILIŠTA ISTAKNUTA AKTIVNA ULOGA SVEUČILIŠTA Piše: Irena Petričević ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Na ženevskom sastanku radne skupine Vijeća Europe i Europske rektorske konferencije učinjen je konstruktivan korak prema boljem utvrđivanju programa, sadržaja te načina obnove ratom uništenih i oštećenih sveučilišta u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, izjavio je u razgovoru za Hinu rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. Marijan Šunjić. Taj se korak, pojasnio je, temelji na rezoluciji Odbora za visoku naobrazbu Vijeća Europe, a istodobno je i operacionalizacija odluke koju je, s tim u vezi, donijela Europska rektorska konferencija. Rektor Šunjić, koji je i predsjedatelj Zajednice hrvatskih sveučilišta, na čelu hrvatskog izaslanstva sudjelovao je u radu prvog sastanka radne skupine Vijeća Europe i Europske rektorske konferencije, održanog 4. i 5. lipnja u Ženevi. Zadaća toga sastanka bila je organiziranje te koordiniranje pomoći ratom uništenim i oštećenim sveučilištima u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Na ženevskom su sastanku sudjelovali predstavnici sveučilišta iz Italije, Austrije, Njemačke, Poljske i Turske. Međunaslov: Pomoć je usmjerna prema sveučilištima kojima je najpotrebnija "Tijekom sastanka bilo je pojedinačnih pokušaja obnavljanja ideje pomoći svim sveučilištima na području bivše Jugoslavije", rekao je rektor Šunjić, podsjetivši da je i radni naziv programa bio "Pomoć studentima iz bivše Jugoslavije". Ocijenio je da je "stoga, te zbog činjenice da još uvijek ima pojedinaca, iako sve manje, koji su sentimentalni prema bivšoj Jugoslaviji i 'patnjama agresora'", trebalo odlučno nastupiti u Ženevi i na prije održanom zasjedanju Europske rektorske konferencije u Solunu te u Strasbourgu na sjednici Odbora za visoku naobrazbu Vijeća Europe kako bi se pozornost i pomoć usmjerili onima kojima su i potrebni. Dodao je da je utvrđeno da će programima pomoći biti obuhvaćeno sedam sveučilišta, četiri u Hrvatskoj: Osječko, Zagrebačko, Splitsko i Riječko te tri u Bosni i Hercegovini: sveučilišta u Mostaru, Sarajevu i Tuzli. Po sudu rektora Šunjića, "dobivena je glavna bitka, jer je pomoć usmjerena na ona sveučilišta u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini kojima je najpotrebnija". To je istodobno, dodao je, i potvrda ukupnih nastojanja hrvatskoga izaslanstva, u kojemu je bio i predstavnik Ministarstva znanosti i tehnologije dr. Ilija Škrinjarić. Međunaslov: Na ženevskom je sastanku prvenstvo dano obnovi Osječkog i Mostarskog sveučilišta te Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku. Govoreći o tijeku sastanka u Ženevi, rektor Šunjić kazao je da je, nakon njegova izvješće o stanju na četiri hrvatska te Mostarskom sveučilištu "utvrđeno da se prvenstvo u obnovi da sveučilištima u Osijeku i Mostaru te Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku". Dodajući da je o posjetu Sveučilištu u Sarajevu izvijestio rektor Firentinskoga sveučilišta, Šunjić je upozorio je da o stanju na Tuzlanskom sveučilištu postoje samo oskudni i posredni podaci te da je dobio zadaću prikupljanja i objavljivanja potpunih podataka o stanju na tom sveučilištu. Također je upozorio da se, zbog nedostatnih podataka prvenstvo u obnovi nije moglo dati i Sarajevskom te Tuzlanskom sveučilištu te će, stoga, ta sveučilišta biti naknadno uključena u programe obnove. Međunaslov: Poticaj za obnovu nastave i nastavnih programa moraju dati sama sveučilišta "Iza ovoga programa ne stoji neki određeni izvor financiranja, bolje rečeno postoji samo dobra volja europskih sveučilišta te politička odluka Vijeća Europe", pojasnio je rektor Šunjić. Stoga je odlučeno, dodao je, da se pokrene takav sustav obnove koji će se temeljiti na prijedlozima djelatnika sveučilišta te mišljenju stručnjaka, posebice s europskih sveučilišta koja su i do sada surađivala s navedenim sveučilištima ili namjeravaju s njima započeti suradnju. U tako oblikovanim posebnim projektima, pojasnio je Šunjić, najvažnija bi zadaća bila obnova nastave i nastavnih programa, a ti bi projekti bili otvoreni i za suradnju sa znanstvenicima i nastavnicima s europskih sveučilišta kao i za sve dodatne izvore financiranja, bilo unutar samih sveučilišta ili one izvore koje sveučilišta mogu na neki način potaknuti. U kasnijoj bi fazi, rekao je Šunjić, ti projekti bili otvoreni i prema europskim fundacijama. Po riječima rektora Šunjića, u programe obnove uključivat će se ona sveučilišta koja imaju neke posebne interese vezane uz određeni program te će se na taj način stvoriti mreža sveučilišta. "Tako će se, primjerice", istaknuo je Šunjić, "u agronomiji, koja je važna za sveučilišta u Osijeku i Mostaru, iskoristiti postojeća suradnja Zagrebačkoga sveučilišta sa Sveučilištem iz Udina, te Sveučilišta u Osijeku s Bečkim sveučilištem, a za studij jezika, već postojeća će se suradnja Sveučilišta u Zagrebu i Grazu proširiti na Osijek i Mostar. Ističući da bi takve mreže trebale uključivati najmanje pet članova, rektor Šunjić podsjetio je da će se time nastaviti aktivnosti koje su hrvatska sveučilišta započela početkom rata, kada je, primjerice, Zagrebačko sveučilište pomagalo posebno Sveučilištu u Osijeku. "Može se reći da je u to vrijeme jedino pomoć i održala ta sveučilišta", ocijenio je Šunjić pojasnivši da će se "sada u tu mrežu aktivnosti postupno uključivati i europska sveučilišta". Naglasio je da ovaj način po strukturi sličan s načinom stvaranja Tempus projekata, gdje sveučilišta sama udružuju snage za obnovu programa i razmjenu nastavnika. Međunaslov: Do sljedećeg sastanka Radne skupine treba sistematizirati podatke o oštećenjima na sveučilištima Rektor Šunjić najavio je da će do sljedećeg sastanka Radne skupine doći u vrijeme Generalne skupštine Europske rektorske konferencije, čije je održavanje najavljeno za konac kolovoza u Budimpešti, dodajući da će se neka izvješća vjerojatno razmijeniti i prije toga. Po rektorovim riječima, na ženevskom je sastanku utvrđeno da se do toga susreta trebaju sistematizirati podaci o oštećenjima na sveučilištima te o studentima izbjeglicama i prognanicima, a da su stvaranje projekata i mreža sveučilišta glavne zadaće na kojima treba sustavno raditi. "Iako se u ovom trenutku ne može govoriti o fizičkoj obnovi sveučilišta jer za to sveučilišta, nažalost, nemaju sredstava, držim da će se obnovom nastave i nastavnih programa sveučilišta dobiti jake činjenice na kojima mogu temeljiti svoja traženja vezana uz fizičku obnovu", ocijenio je rektor Šunjić. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Marijan Šunjić ističe da je najvažnije da naša sveučilišta održe kontinuitet rada te da se njihova obnova provodi usaglašeno i sustavno. (Hina) ip ds 131126 MET jun 94 131126 MET jun 94