OSUDA ILI AMNESTIJA ZA RAMIZA DELALIĆA - ĆELU?

SARAJEVO, 11. lipnja (Hina) - Jedna od najmračnijih epizoda rata što se vodi u Bosni i Hercegovini doživjela je, barem za sad, svoj epilog završetkom suđenja bivšem zapovjedniku 9. brdske brigade Armije BiH Ramizu Delaliću - Ćeli, kojeg je sudsko vijeće Vojnog suda u Sarajevu, proglasilo odgovornim za krivično djelo protivljenja pretpostavljanom i sukladno tome ga 9. lipnja osudilo na kaznu zatvora u trajanju od tri godine, odredivši istodobno da se Delalić do pravosnažnosti presude pusti iz pritvora. S obzirom na razmjere slučaja "Ćelo", javnost je u Sarajevu podijeljena u ocjeni presude od tri godine zatvora: dok je jedni smatraju primjerenom kaznom, drugi u njoj vide zapravo amnestiju bivšeg zapovjednika Delalića. Sam slučaj otpočeo je u listopadu 1993. godine, kad su postrojbe regularne bosanske vojske i policije poduzele energičnu akciju kojom je trebalo biti okončano bezakonje i nasilje što su ga u Sarajevu provodili pripadnici tadašnje 9. i 10. brdske brigade Armije BiH na čijem su čelu bili Delalić i Mušan Topalović - Caco. Akcija se ubrzo pretvorila u otvoreni rat koji se na sarajevskim ulicama vodio između Topalovićevih i Delalovićevih sljedbenika te postrojbi lojalnih legalnim BiH vlastima. U brižljivo pripremljenoj operaciji bosanski su vojnici i policajci izolirali gradske četvrti u kojima su bila zapovjedništva 9. i 10. brigade, preuzeli crte obrane grada koje su njihovi pripadnici držali te potom pokušali neutralizirati njihovu vojnu silu. Zadatak nije bio nimalo lak jer su Topalović i Delalić iza sebe imali nekoliko tisuća naoružanih sljedbenika koji su ih bespogovorno slijedili. Ova su dvojica vojnih zapovjednika već nekoliko prethodnih mjeseci svoje vojnike držali u stalnoj pripravnosti jer je već tada trajao neobjavljeni rat sa zvaničnim vlastima. Naselje Bistrik, u kojemu je bio Topalovićev stožer, bilo je pod posebnom paskom njegovih sljedbenika i bez posebnoga dopuštenja tuda se nije moglo prolaziti. Čim je akcija počela, a Topaloviću i Delaliću upućen poziv na predaju, došlo je do puškaranja na sarajevskim ulicama. Topalovićevi su ljudi smjesta počeli hvatati civile po ulicama i odvoditi ih iz stanova koristeći ih kao taoce. Devetoricu vojnih i civilnih policajaca Topalovićevi su ljudi zarobili i likvidirali ih na posebice surov način. Neke od njih osobno je, prema navodima svjedoka, ubio sam Topalović tijekom 26. listopada. Borbe po gradskim ulicama trajale su dva dana no, bez obzira na fanatizam odmetnutih zapovjednika i njihovih vojnika, oni nisu imali nikakve šanse. U pregovore o predaji ove dvojice uključili su se i najviši državni dužnosnici. Dok je Topalovićevu predaju ishodio nekadašnji ministar unutarnjih poslova Jusuf Pušina, s Delalićem je pregovarao osobno novoizabrani premijer Haris Silajdžić. Delalić je pristao na predaju tek pošto je to učinio Topalović a obojica su potom odvedena u vojni istražni zatvor. Naknadno je priopćeno da je Topalović ubijen pri pokušaju bijega dok je njegov suradnik Delalić ostao u zatvoru a protiv njega je podignuta optužnica za krivično djelo vojne pobune. On je bio prvooptuženi u skupini s još 61 osobom. Neposredno pred početak suđenja, Predsjedništvo BiH aboliralo je 34 optužena pripadnika nekadašnje 9. i 10. brdske brigade. Na optuženičkoj su se klupi našla dvadesetsedmorica Topalovićevih i Delalovićevih vojnika a na samome kraju suđenja, optužnica je teretila još samo njih šestoricu. Za to vrijeme promijenjena je i kvalifikacija krivičnog djela. Okružno vojno tužiteljstvo u Sarajevu odustalo je od optužbe za vojnu pobunu. Ista optužnica kao i za Delalića - protivljenja pretpostavljenom - podignuta je proitv još jednog Topalovićevog sljedbenika dok su dvojica optužena zbog napada na službenu osobu. Za krivično djelo vojne pobune u ratu je predviđena srmtna presuda dok je zakon u Delalićevom slučaju predvidio kaznu zatvora od tri do petnaest godina. Delalić je kažnjen najblažom kaznenom mjerom. Koliko se za sada zna za ubojstvo devetorice vojnih i civilnih policajaca odgovarat će Emir Topalović, Senad Haračić, Armin Hodžić i Nermin Hatić. Događaji iz listopada prošle godine označili su bitnu promjenu stanja u Sarajevu. U grad se vratio osjećaj kakve-takve pravne sigurnosti a obični su ljudi listom podržali nakanu zvaničnih vlasti da se onemogući naoružane skupine koje su terorizirale civile. Topalovićevi i Delalićevi ljudi mjesecima prije toga su bez ikakvog zakonskog osnova zarobljavali civile po sarajevskim ulicam i odvodili ih u zatvore ili na kopanje rovova. Brojni među njima bili su fizički maltretirani a po gradu su se širile glasine i o likvidacijama. Zvanične vlasti o tome nikada nisu ništa priopćile niti je o tome provedena istraga. Topalović i Delalić još su prošlog ljeta uputili otvoreni izazov zvaničnim vlastima. U srpnju 1993. godine njjihovi su ljudi blokirali dio grada od Vječne vatre do Baščaršije razoržavši pri tome nekoliko policijskih postaja i blokiravši sjedišta drugih vojnih postrojbi. Od vlasti su zahtijevali puštanje jednog svog kolege uhićenog zbog pljačke. Blokada grada i povremena pucnjava potrajale su cijelog dana, a stanovnicima Sarajeva čak je bio onemogućen pristup tada jedinim izvorištima vode. Zvanične su vlasti tada izbjegle energičniju akciju a Izetbegović je osobno pregovarao s Topalovićem u zgradi Predsjedništva. Blokada grada sutradan je uklonjena, uhićeni Topalovićev vojnik je bez obrazloženja pušten na slobodu. Sukob je naizgled izglađen ali je ubrzo nakon toga po gradskim ulicama uslijedilo još veće bezakonje i teror nad civilima. U kolovozu prošle godine Topalovićeva i Delalićeva brigada sudjelovale su u operacijama koje je Armija BiH izvodila u središnjoj Bosni i Hercegovini. Tada je počinjen i masakr nad civilima u hrvatskom selu Uzdol. Pripadnici 9. i 10. brdske brigade nikada nisu zvanično identificirani kao odgovorni za ta zbivanja, ali je zato dio medija u Sarajevu posvetio značajnu pozornost njihovim "vojnim uspjesima". Epilog cijele priče tako se sveo na ubojstvo Topalovića "pri pokušaju bijega" i Delalićevu minimalnu kaznu od tri godine zatvora. Vrijeme za punu istinu o sarajevskim antiherojima Caci i Ćeli očito još nije sazrilo. (Hina) rm sd 111525 MET jun 94 111525 MET jun 94