OBLIKUJE SE 'CLINTONOVA DOKTRINA'?

- Od posebnog izvjestitelja Hine u Washingtonu ZVONIMIRA LEROTIĆA - WASHINGTON, 10. lipnja (Hina) - Nakon iscrpljujućih sastanaka, govora i protokola, tijekom osmodnevne proslave 50. obljetnice savezničkog iskrcavanja u Normandiji, američki se predsjednik Bill Clinton u srijedu vratio u Washington, gdje ga je dočekala više negoli jasna poruka Kongresa o diplomatskom djelu njegova boravka u Europi. Ni posebno sročeno Clintonovo pismo stranačkim prvacima, ni nastojanja Worrena Christopfera, Williama Perrya, i Johna Shalikashvilija nisu mogli promijeniti raspoloženje kongresmena. Predstavnički je dom podržao sa 244 glasa republikanski prijedlog o jednostranom ukidanje embarga na uvoz oružja u BiH, dok je manjina od 178 kongresmena ostala vjerna Clintonovoj politici. Istodobno u zasebnom glasovanju nije prošao vladin prijedlog da SAD djeluju na UN da se skine embargo sa uvoza oružja u BiH. Čini se kao da je Kongres poništio sve ono na što je predsjednik Clinton pristao u Europi. Republikanci su ostali složni u nastojanju da američkoj vladi pariraju stajalištem o Americi kao moralnoj velesili, čime osporavaju politiku "od tisuću lica" koja je došla do vrhunca posjetom Clintona Europi. Lee M. Hamilton, vođa demokratske većine je na sve to rekao "ova je frustracija dugo trajala u Kongresu i danas je izašla van. To je oštra poruka predsjedniku Clintonu i vladi." "Predsjednikov stav ostaje isti. On ne vjeruje da bismo trebali jednostrano ukinuti embargo", odgovorila je u četvrtak navečer predstavnica Bijele kuće. "Predsjednik vjeruje da bi ukidanje embarga ugrozilo mirovni proces koji je u tijeku." U posljednjih nekoliko tjedana američka je vanjska politika postajala toliko pragmatična i prilagodljiva, čak popustljiva da je to, prema mišljenju dobrih znalaca međunarodnih odnosa, bio znak rađanja novog američkog vanjsko-političkog pristupa i novog vanjsko-političkog imagea. Sam predsjednik Clinton je rekao kako je srž te politike u građenju veza između nacija, što je bio slučaj i za drugog svjetskog rata. K tome je dodao "raditi moramo kao u vrijeme kad nismo bili neposredno ugroženi, kao npr. poslije prvog svjetskog rata". Clintonov novi pristup traži da se povezivanje savezničkih država gradi na razumijevanju, uvažavanju i prihvaćanju svih posebnih interesa. Nekoliko je događaja prije poslave iskrcavanja u Normandiji već upućivalo na to da "novi Clintonov vanjsko-politički pristup", kako ga je definirao Worren Christopher, dobiva već svoje jasne obrise ali i "novi medijski image", kako je to zapazio londonski "The Independent". Na pregovorima bošnjačko-hrvatske delegacije u Beču Amerikanci podupiru prijedlog o podjeli BiH na 58 prema 42 posto. Nekoliko dana potom u Ženevi se slažu s podjelom 51: 49 posto. Nekako istodobno, protivno prijašnjim stajalištima o ljudskim pravima, Amerika obnavlja s Kinom status najpovlaštenije nacije. Nadalje, na konferenciji Organizacije američkih država, u Brazilu, zamjenik državnog tajnika Strobe Talbott, na inzistiranje drugih latino-američkih država, prestaje govoriti o invaziji na Haiti i govori samo o sankcijama. Isto tako, nakon kineskog 'ne' sankcijama protiv Sjeverne Koreje, što su na neki način prihvatile Južna Koreja i Japan, predsjednik se Clinton povukao. Treba spomenuti još jedan događaj. Mnogi su Europljani izrazili negodovanje zbog pažnje koju je predsjednik Clinton ukazao novom talijanskom premijeru Silviju Berlusconiu. Predsjednik Clinton je na to odgovorio sukladno duhu njegove vanjsko-političke doktrine: "Ponašam se kao svaki talijanski građanin i velim - oni su izabrani. Dajte da vidimo znaju li obaviti svoj posao. Dajmo im priliku i pružimo im potporu". Francuzi su, tvrdi se, uvjerili američku diplomaciju da Bošnjaci nemaju snage ni izdržljivosti da silom vrate oteta područja od Srba. Bošnjaci i Hrvati, prema tom stajalištu, mogu nešto postići samo diplomatskim putem, nakon što se postigne opće primirje. Sadašnje stajalište američke Vlade o vojnoj snazi Bošnjaka i Hrvata potpuno je oprečno stajalištima većine kongresmena. Preporuka Kongresa američkoj vladi o ukidanju embarga na oružje za BiH temelji se na uvjerenju da vojna moć Srba slabi a da Bošnjaci i Hrvati ubrzano stiču vojnu i stratešku prednost. Nakon osmodnevnog boravka u Europi iskristalizirala se, postala jasnija i već se provodi, tzv. Clintonova doktrina. Tako se barem procjenjuje u washingtonskim krugovima. Prema toj 'doktrini', SAD ne žele preuzeti vodstvo nad narodima niti nad saveznicima, već promiču ideju partnerstva. Njena je bitna pretpostavka da se saveznike ne smije zaobilaziti ili prisiljavati već postupak ide po pravilu da njihov i američki ulog u zajednički posao mora u konačnici biti isti. Tome, pak, pristaje ponašanje da odnosi prema saveznicima imaju najvišu vrijednost, kako u rješavanju svjetskih tako i regionalnih pitanja. Oni neće biti potisnuti ustranu. (Hina) lz fp 101405 MET jun 94 10HHMM MET jun 94