FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

MINISTAR HEBRANG: NATALITET SE NA POVEĆAVA ZABRANOM POBAČAJA

Nadnaslov: Kako do cjelovite pronatalitetne politike u Hrvatskoj Naslov : Natalitet se ne povećava zabranom pobačaja Podnaslov: Hrvatski ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang smatra da je put do uspješne pronatalitetne politike i povećanja broja novorođene djece složen i da u sebi sadrži mnoge elemente - od izmjene statusa žene i majke do cjelovitog sustava brige i skrbi države za najmlađe. Tamara Marinković, Hina ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Pad prirodnog prirasta stanovništva u Hrvatskoj, zabilježen u posljednjih desetak godina, dosegnuo je vrhunac 1991. godine kada je, ubrzan ratnim zbivanjima na našem području, prešao čak u prirodni pad i iznosio -0,6 promila. To se, po podacima Zavoda za zaštitu zdravlja Republike Hrvatske, nastavilo i u 1992. godini kada je taj pad bio nešto manji te je iznosio -0,1 promila. Riječ je o veoma zabrinjavajućim kretanjima i brojke pokazuju da je tijekom 1993. godine u hrvatskim rodilištima rođeno samo 44.777 živorođene djece od majki s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Najučestaliji su porođaji žena u dobi između 20 i 29 godina te 30 i 39 godina života, no stručnjaci upozoravaju i na još jednu negativnu činjenicu. Naime, posljednjim desetak godina zamjetan je pomak u rađanju prema starijoj dobnoj skupini. S druge strane, tijekom prošle godine u Hrvatskoj je zabilježeno 31.239 prekida trudnoće. Najzastupljeniji su legalno utemeljeni pobačaji (80 posto), no gledajući situaciju u posljednjih desetak godina apsolutni broj prekida trudnoće u Hrvatskoj se smanjio za više od 15 tisuća. Podaci Zavoda za zaštitu zdravlja pokazuju da su najviše prekida trudnoće u prošloj godini imale žene u dobi između 30 i 34 godine, i to potencijalne majke trećega djeteta, dok se znatno smanjio broj prekida trudnoće djevojaka do 19 godina. Sve su to, pa i drugo, razlozi zašto se Hrvatska opredjelila za pronatalitetnu politiku, a u hrvatskoj javnosti sve su učestalije rasprave o načinu njezina sprovođenja, a najviše se koplja lome oko osporavanja i brannjenja prava na pobačaj. S tim u svezi ministar zdravstva Republike Hrvatske dr. Andrija Hebrang u razgovoru za Hinu ukazuje na odrednice nužne za porast nataliteta temeljenje na europskim iskustvima i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koje je potrebno ugraditi u budući hrvatski zakon o planiranju obitelji. Međunaslov: Iskustva svijeta dragocjena i za nas Ističući nužnost usklađivanja naših zakona sa europskim, ministar Hebrang kaže da pravo na pobačaj postoji u gotovo svim europskim zemljama ali su različiti uvjeti pod kojima se on može izvršiti. Izuzetak je Irska, gdje je odredba o zabrani pobačaja unijeta i u Ustav, te Albanija o kojoj Odjel za zdravstvo Europskog vijeća nema podataka. U najvećem broju tih zemalja pobačaj se radi na zahtjev žene, dok u nekim zemljama postoji organizirana služba koja je prije definitivne odluke ženi dužna pružiti određene informacije. Pri tome su značajna, ističe ministar Hebrang, stajališta Svjetske zdravstvene organizacije iz 1990. godine koja obvezuju sve zemlje članice WHO, a koja pokazuju da dosadašnja iskustva sa donošenjem zakona o zabrani pobačaja zapravo povećavaju nesigurnost od ilegalnih pobačaja koji su opet uzrok velikoj smrtnosti žena te različitih komplikacija zdravstvenog stanja, a mogu se pojaviti i teške posljedice za kasniju plodnost žene. Drugi problem na koji upozorava WHO jest neodgovorajući pristup ženi koja nema dovoljno informacija. Potrebna je, dakle, prevencija u širenju spoznaja o kontracepciji te organizacija socijalnih službi sastavljena od sociologa, psihologa, medicinskih stručnjaka, svećenika. Međutim, ono što je osnovno u svim europskim zakonima, a što ističe ministar Hebrang, jest da se ženu se ne smije prisiliti da odustane od svoje odluke. "Iskustva pojedinih zemalja pokazuju da se zabranom pobačaja ne povećava natalitet i da se on može povećati samo socijalnim i ekonomskim stimulativnim mjerama. To su postavke koje vrijede danas u svijetu i Hrvatska ih se, ako želi biti dijelom svijeta, mora pridržavati" rekao je ministar Hebrang. Međunaslov: Što bi trebao donijeti novi zakon o planiranju obitelji Budući Zakon o planiranju obitelji, na kojemu trenutačno radi stručna grupa sastavljena od medicinskih stručnjaka za populacijsku politiku, ginekolozi, pedijatri, psiholozi, teolozi, pravnici nastojat će, po Hebrangovim riječima, izmijeniti manjkavosti važećeg Zakona. "Po mojem mišljenju novi bi zakon trebao ograničiti pravo na pobačaj obzirom na starost trudnoće. Trebao bi obuhvatiti organizaciju preventivnih edukacijskih mjera na razini županija i općina, ponajprije preko škola, kako bi pobačaj postao krajnji i najrjeđe upotrebljavani način planiranja obitelji. Nužno je organizirati socijalno-psihološku službu koja bi stajala na raspolaganju trudnici i koja bi joj, bez ikakvih pritisaka, davala podatke o tome što za nju i njeno dijete može učiniti društvo", ističe Hebrang dodajući da bi zakon trebao pružiti mogućnost osnivanja dobrovoljnih udruženja stručnjaka, prvenstveno iz crkvenih redova, koji bi trudnici pristupali prije njezine odluke objašnjavajući i etička načela. Na tom području postoje, po njegovim riječima, dobra iskustava jer je Crkva na nekoliko mjesta već organizirala takve timove koji su jedan dio žena uspjeli odgovoriti od pobačaja. Osvrćući se na rasprave koje se u javnosti vode za i protiv pobačaja ministar Hebrang kaže kako u Ministarstvo stiže niz pisama u kojima se traži zabrana pobačaja. "Nažalost često se radi o ljudima koji iz raznoraznih razloga svoju životnu energiju usmjeruju na ovo područje jer u drugim područjima života nisu uspjeli. To su često ljudi koji nisu uspjeli u svojoj struci, u privatnom životu, koji nemaju potomstvo pa i podsvjesno vjerojatno zbog toga pate. Takvi ljudi rade nečuvene propagande, služe se vrlo neukusnim metodama jer prilažu različite slike ploda nakon pobačaja, razne modele fetusa i izazivaju potpuno suprotne reakcije od željenih. Oni čak negiraju sve europske zakone, napadaju i mene osobno i Ministarstvo zašto podržavamo stavove WHO i Europskog vijeća", kaže Hebrang. Međunaslov: Nedostatci postojeće prakse Ministar napominje da Hrvatskoj nedostaje cjeloviti akt o pronatalitetnoj politici jer to pitanje zadire, pored zdravstva, u niz drugih područja. "Ako hoćemo stimulirati ženu da rađa onda je u prvom redu potrebno stvoriti psihološku atmosferu u državi da je novorođenče i majka nešto što se posebno poštuje. Da bi to postigli moramo izmijeniti status žene i majke. To pak ulazi u razne resore i znači izmjene brojnih zakona na području školstva, stambenih odnosa, troškova itd", drži ministar zdravstva. Unoseći u Zakon o zdravstvenom osiguranju odredbu kojom je ženi omogućen plaćeni dopunski porodiljski dopust, resor zdravstva je, po ministrovim riječima, na tom području jedini nešto učinio. Ta se sredstva isplaćuju iz državnog proračuna i ove će godine iznositi oko 30 milijuna njemačkih maraka. Međutim, Hebrang ocjenjuje da bi na putu ka stvarnju cjelovite pronatalitetne politike umnogome pomoglo Vladino koordinacijsko tijelo koje bi vodilo brigu o stvaranju uvjeta za provođenju pronatalitetne politike. No, ono što zdravstvo još može učiniti jest poboljšati zdravstvenu zaštitu djece i trudnica. "Iako je u teoretskom dijelu perinatalna zaštita na visokoj razini, u praksi zaostaje ponajprije zbog nedovolje stimuliranosti zdravstvenog osoblja", kaže Hebrang. Napominjući kako hrvatsko zdravstvo osjeća veliki nedostatak pedijatara i ginekologa on navodi primjere hrvatskih otoka gdje danas nema niti jednog ginekologa, dok u ličko-senjskoj županiji radi samo jedan. Ministar zdravstva ističe da je u Hrvatskoj nužno stvoriti mrežu rodilišta, međutim, da bi to bilo ostvarivo, potrebno je izgraditi barem tri nova rodilišta, u Dalmaciji, istočnoj Slavoniji i Lici. Također, po ministrovim riječima, valjalo bi popraviti stanje i u domovima zdravlja u kojima su rodilišni odjeli morali opstati zbog velike udaljenosti od prvog rodilišta. No, za ispravljanje tih nedostataka nužni su novi materijalni izdaci koje zdravstvo trenutno nema, kazao je ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang. (Hina) mt do 081123 MET jun 94 08HHMM MET jun 94

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙