SERVIS POSEBNIH NASLOVA OECD-NEZAPOSLENOST

Nadnaslov:Bogate zemlje suočene s reformom svojih socijalnih politika Naslov: OECD: Kako protiv nezaposlenosti? Podnaslov:Tehnologija, uvoz iz zemalja s jeftinom radnom snagom, intenziviranje međunarodne konkurencije nisu ni bitan pa čak niti značajan čimbenik visoke nezaposlenosti, ocjenjuje se u izvješću OECD što će ovih dana biti podnijeto ministrima 25 zemalja članica. Uzrok je, prema OECD-u, u nesposobnosti odgovarajuće prilagodbe bogatih zemalja gospodarskim promjenama; umjesto da traže "čudotvorne lijekove" u protekcionizmu, usporavanju zapošljavanja... zemlje moraju uvesti "reformu socijalnih politika", nezaobilaznu u borbi protiv nezaposlenosti, ocjenjuju stručnjaci. PARIZ (AFP) - Suočene s porastom nezaposlenosti, bogate zemlje moraju obnoviti svoju "sposobnost prilagođavanja" gospodarskim promjenama preispitujući svoje socijalne politike, ne napuštajući međutim zaštitu za koju se zalaže svaka zemlja, ocjenjuje OECD u svom izvješću o zapošljavanju i nezaposlenosti. Sinteza tog izvješća trebala bi biti podnesena u utorak ministrima 25 zemalja članica OECD-a, okupljenih na dva dana u Parizu. Oni će usvojiti glavne političke preporuke tog teksta, čija će kompletna i konačna verzija biti objavljena tek na ljeto. Trideset pet milijuna osoba danas je nezaposleno u zoni OECD-a, to jest 8,5% aktivnog stanovništva. Ne računajući, naglašava OECD, milijune potplaćenih radnika u SAD, koji primaju plaće niže od službenog praga siromaštva. Tijekom pedesetih i šezdesetih godina OECD je brojio manje od deset milijuna nezaposlenih. Vrlo često, ocjenjuje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, javna rasprava o nezaposlenosti "pozivala je na objašnjenja, koja se nakon dubljeg ispitivanja, uopće ne čine utemeljenim". Ni tehnologija, ni uvoz iz zemalja s niskim plaćama, ni intenziviranje međunarodne konkurencije "nisu bitan pa čak ni značajan čimbenik sadašnje nezaposlenosti", ocjenjuju autori izvješća. Za ovu organizaciju, "pojava visokog stupnja nezaposlenosti u Europi, Kanadi i Australiji te širenje slabo plaćenih poslova u SAD imaju jedan te isti duboki uzrok: nesposobnost tih zemalja da se na zadovoljavajući način prilagode promjeni", bilo zbog nedovoljnog stručnog osposobljavanja ljudi ili pak arsenala socijalnih mjera zaštite, od kojih neke blokiraju otvaranje novih radnih mjesta. Umjesto da traže "čudotvorne lijekove" u protekcionizmu, usporavanju zapošljavanja ili obveznoj podjeli radnog vremena, zemlje dakle moraju uvesti "reformu socijalnih politika", "nezaobilaznu u uspješnoj ili neuspješnoj" borbi protiv nezaposlenosti, ocjenjuju stručnjaci. Međunaslov: Preispitati lepezu socijalnih mjera unatrag 30 godina Daleko od toga da se povede za američkim modelom u kojem vrlo relativni sustav socijalne zaštite ne predstavlja prepreku zapošljavanju, OECD naglašava njegove opasnosti s povećanjem broja potplaćenih radnika, "zabrinjavajuće posljedice sustava zdravstvenog osiguranja ili neprilagođenosti potreba izobrazbe sadašnjim potrebama". Za Organizaciju, "izazov je dakle dvostruk": zemlje će morati preispitati cijelu lepezu socijalnih mjera uvedenih tijekom 30 posljednjih godina kako bi vidjele "kako je i do koje mjere svaka od njih kočila mogućnosti prilagodbe gospodarstva". No, morat će pronaći i način da se prekine s tim kočenjem "ne dirajući u stupanj socijalne zaštite koji svaka zemlja želi ponuditi". "To je izazov" priznaje OECD, ali "zadatak nije nemoguć sada kad smo shvatili problem". Naglašavajući da ne postoji "jedinstvena mjera za osiguravanje pune zaposlenosti", Organizacija osporava također čitav program mjera koje bi, prema njoj, favorizirale osnivanje radnih mjesta, posebno veću fleksibilnost tržišta rada, bilo to na razini radnog vremena, ili plaća, uz napuštanje ili preustrojavanje sustava minimalnih plaća. OECD ocjenjuje da bi najniži zagarantirani osobni dohodak mogao biti usklađen ovisno o regiji, u funkciji razine života i stope nezaposlensti. Ona predlaže također preispitivanja sustava novčane nadoknade za nezaposlenost, ocjenjujući da sadašnji sustavi ne potiču na traženje novog zaposlenja. Napokon, inzistira na poboljšanju kvalifikacija radne snage korjenito mijenjajući sustave obrazovanja i stručnog usavršavanja. (Hina) bnš br 061336 MET jun 94 06HHMM MET jun 94