SERVIS POSEBNIH NASLOVA SRJ-SANKCIJE

Nadnaslov:Ovih se dana navršilo dvije godine od uvođenja sankcija UN, koje nisu ostvarile cilj Naslov: Beograd živi 'na visokoj nozi' Podnaslov:Unatoč sankcija nametnutih prije dvije godine od strane UN, trgovinski centar Beograda opremljen je robom najpoznatijih zapadnih proizvođača - levisicama, Reebok tenisicama...-, što svjedoči o neometanom prilivu robe preko "kontroliranih" granica. Dok se "super dinar" stabilno drži u odnosu na marku, a opskrba benzinom postaje sve bolja, oko 10 posto najbogatijih obilježava dvogodišnjicu događaja koji im je bogatstvo omogućio, dok oni najsiromašniji i dalje čekaju vladino besplatno sljedovanje kruha. Piše: Giles ELGOOD, Reuter BEOGRAD - Svakome tko u Beogradu raspolaže s imalo novca sada je jasno da sankcije koje su Ujedinjeni narodi prije dvije godine nametnuli SR Jugoslaviji zbog podrške srpskoj agresiji u Bosni nisu ostvarile cilj. Trgovački centar s brojnim buticima preplavljen je robom poznatih zapadnih marki proizvoda - levisicama, Reebok tenisicama i Seiko satovima. Na pitanje o porijeklu robe prodavačice daju maglovita objašnjenja o tome kako ona "pristiže" preko Mađarske i Italije, no na pitanje o preciznijem određenju puta kojim roba dolazi, o kojim granicama sedam susjednih zemalja je riječ, odgovaraju samo osmijehom. U nekim trgovinama, pomoćnici uvrijeđeno reagiraju na insinuaciju da košulje i hlače koje prodaju nisu ništa drugo do li vješto izrađene kopija proizvoda svjetski poznatih proizvođača. "Nema tu ničeg nezakonitog", kaže jedan od njih, navodeći ime veoma poznatog talijanskog proizvođača. "Poslujemo izravno sa zapadnim tvrtkama". Ma kakva bila odluka UN-ove komisije za sankcije zadužene da odluči koje se proizvode može propustiti kroz blokadu, vodeće beogradske trgovine uspijevaju svake sezone nabaviti najnovije modele. No kako, primjerice, ženska bluza stoji koliko i jedna mjesečna plaća, većina stanovništva ne može si priuštiti više od razgledanja izloga. Do transformacije u beogradskim trgovačkim centrima došlo je prošle zime zahvaljujući antiinflacijskom programu čiji je autor Dragoslav Avramović, sedamdesetpetogodišnji veteran Svjetske banke, koji se nalazi na čelu centralne jugoslavenske banke. Štampanjem samo onoliko dinara koliko pokriva čvrsta valuta u državnim rezervama on je doslovce u korijenu zaustavio inflaciju koja je bila dosegla stopu od 60 posto dnevno. Otkako je Avramović uveo svoj program krajem siječnja, jedan novi "super dinar" ostao je ekvivalent jednoj njemačkoj marki. Za stanovnike Beograda koji su navikli na to da im novac pred vlastitim očima stalno gubi na vrijednosti, ova je nova situacija došla kao pravi blagoslov. Prošle je godine vlada štampala novčanicu od 500 milijardi dinara koja je vrijedila 10 DEM prilikom puštanja u promet, a već nakon samo nekoliko dana nije vrijedila ništa. Plaće isplaćene u dinarima morale su se istog trenutka mijenjati u marke, transakcija koju je obavljala gomila uličnih preprodavača deviza 'na crno', odjevenih u crne kožnate jakne. Kasnije tijekom mjeseca ponovo bi se u sitnim iznosima mijenjala u dinare. Međunaslov: 'Kreativnošću' protiv sankcija Ovih su dana sa ulica nestali preprodavači deviza a Jugoslaveni su veoma sretni zbog kraja monetarnog kaosa koji je bio uzrokom najveće stope inflacije zabilježene u svijetu. Zahvaljujući tome Avramović je postao nacionalni heroj. Dok strani stručnjaci i sami Jugoslaveni postavljaju pitanja glede daljnjeg opstanka "super dinara", Avramović najavljuje novi gospodarski procvat ohrabrujući poduzetnike koji su uspjeli uhvatiti komadić kolača. "Usprkos oštrim mjerama embarga svojom smo kreativnošću uspjeli doskočiti do sada (u svijetu) nezabilježenim i nepravednim sankcijama", izjavio je Avramović. Na spomenutu kreativnost nailazi se na svakom uglu, gdje musavi muškarci stoje pokraj svojih još musavijih automobila, na čijem su krovu izložene plastične boce pune benzina. Njihove zalihe ili su prokrijumčarile bande koje krijumčare na veliko i ne libe se upotrijebiti silu protiv promatrača UN-a stacioniranih na jugoslavenskim granicama ili ga dovoze pojedinci željni zarade od nekoliko maraka po litri, koju ostvaruju zahvaljujući razlici u cijeni goriva između Mađarske i Srbije. Zbog rastuće opskrbe benzinom, ulice Beograda po kojima su se u automobilima nedavno kretali samo pripadnici UN, članovi vlade, diplomati i lokalni gangsteri, sada su opet zakrčene prometom. Dragan i Karađorđe, koji su na ulici, pokraj restauranta Mc Donald's, organizirali svoju vlastitu opskrbnu mrežu benzinom, kupuju gorivo od Mađara koji prelaze granicu ne bi li prodali sadržaj svoji spremnika za benzin. Oni ne strahuju da bi sankcija mogle omesti njihovu opskrbu benzinom. "Ceste kojima se roba šverca uvijek su prepune", navodi Dragan. "Moramo nešto poduzeti protiv UN-a. Jednom kada su stali da provjere što mi to radimo, dao sam im litru benzina", navodi Karađorđe. No benzin koji se prodaje za 3 marke po litri, najvjerojatnije je najskuplji u čitavoj Europi te još uvijek nije dostupan široj javnosti, kao ni ostali proizvodi koji su se nekako našli u trgovinama snalažljivih vlasnika. Istovremeno šverceri postaju sve veći stručnjaci, a siromašne susjedne zemlje sve svjesnije cijene podrške rezolucijama UN-a. Dok 10 posto najbogatijih živi na visokoj nozi zaobilazeći sankcije, i obilježavaju dvogodišnjicu događaja koji im je omogućio da postanu doista iznimno bogati, službeni podaci pokazuju da 300.000 Srba spada u kategoriju socijalnih slučajeva kojima je vlada osigurala besplatnu podjelu kruha. (Hina) gm br 061138 MET jun 94 06HHMM MET jun 94