SLOVENSKO-TALIJANSKI ODNOSI

LJUBLJANA, 31. svibnja (Hina) - Slovenski ministar vanjskih poslova Lojze Peterle je pod kraj prošlog tjedna pri povratku s konferencije o Paktu za mir u Parizu pokušavao prikazati neuključenje Slovenije u popis devet srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja, koje će kao "zainteresirane države za ulazak u Europski savez" sudjelovati na okruglim stolovima o stabilnosti u Europi, "dobrim znakom" iako se zna da je tomu uvelike "kumovala" Italija zbog nesređenih pitanja u odnosima Slovenije i Italije. Navodi se da je uoči konferencije francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe bučno najavljivao uključenje Slovenije u spomenutu skupinu zemalja, ali to se nije dogodilo na zahtjev Italije. Citira se i izjava novoga talijanskog ministra vanjskih poslova Antonija Martina da će Slovenija u Europski savez moći ući tek kad se raščiste pitanja talijanske imovine u Sloveniji i druga dvostrana pitanja. Ocjene slovenskog ministra vanjskih poslova Peterlea i slovenskih izvjestitelja te komentara u slovenskim glasilima bitno se razlikuju. Ljubljanski "Dnevnik" danas piše da nije jasno zbog čega je Peterle odlučio "prešutjeti" negativnu ulogu Italije u Parizu prema Sloveniji. Smatra se da je i premijer dr. Drnovšek u odgovoru na nedavnu poslanicu novog predsjednika talijanske vlade Berlusconija, u kojoj on želi dobre međususjedske odnose, morao spomenuti i neke novije talijanske poteze koji tome ne pridonose te stvaraju loša raspoloženja i u Sloveniji, i u slovenske manjine u Italiji. Drnovšek to donekle ispravlja u izjavi Reuteru, koju danas prenose i neki slovenski listovi. Ovaj put Drnovšek kategorički izjavljuje da će Slovenija u odnosu prema Italiji, ako zatreba, biti "vrlo bučna", odbacivši sve zahtjeve u vezi s imovinom Talijana koji su nakon drugoga svjetskog rata napustili Sloveniju "jer je to bilo sređeno 1975. Osimskim sporazumima Italije i Jugoslavije". Drnovšek je rekao da će Slovenija, ako Italija nastavi sa svojim pritiskom, vratiti udarac zahtjevom da Italija isplati naknade žrtvama okupacije fašističke Italije te da poboljša zaštitu oko 100.000 Slovenaca u Italiji. Dosadašnji odgovori službene Slovenije na neke ekstremne zahtjeve pojedinih talijanskih krugova u vezi s granicom i vraćanjem imovine te položajem talijanske manjine u Sloveniji uistinu nisu bili bučni te se doimlju kao da je slovenska diplomacija u dvojbi kako da se postavi. Tršćansko-ljubljanska "Republika" danas piše da "slovenskom političkom vrhu trenutačno nije stalo do oštrih odgovora kako se stanje ne bi pogoršalo". Komentator "Republike" međutim drži da bi Slovenija vrlo teško pogriješila ako bi previdjela da Italija ima u rukama poluge za pritisak na nju, pri čemu komentator očito misli i na najnoviji pritisak Italije na ostale članice Europskog saveza u vezi s položajem Slovenije na konferenciji o Paktu za mir u Parizu. Takvim svojim odnosom, po mišljenju "Republike", Slovenija bi u stanovitu smislu i sama postala uzorak za talijanski pritisak na Hrvatsku u kojoj su talijanski interesi "bitno veći". "Popuštanje koje bi Italija postigla u Sloveniji postalo bi jakim sredstvom pritiska na Hrvatsku. Zbog toga", drži "Republika", "nije ni čudno što Tuđman na talijanska izazivanja odgovara puno ljuće nego se odazivaju Drnovšek i Peterle". (Hina) kj mm 311651 MET may 94 311651 MET may 94