SERVIS POSEBNIH NASLOVA IISS-BILANCA-BALKAN

Nadnaslov:Godišnje izvješće Međunarodnog instituta za streteške studije Naslov: 1993-1994, godina "strateškog mirovanja" Podnaslov:Londonski IIDS ocjenjuje da su Zapad i određeni broj drugih država patile u ovom razdoblju od "strateškog artritisa", ne poduzimajući neke strateške već samo akcije palijativnog karaktera, a to kolebanje pred pokretanjem pojačano je prekoatlantskim nesuglasicama, osobito glede Bosne, te natjecanjem među institucijama (UN, EU i NATO). IIDS ocjenjuje da je Zapad glede Rusije počinio neke pokreške koje ne bi smio ponoviti, dok glede Balkana ocijenjuje da se radi o još jednoj izgubljenoj godini, uz određene pozitivne znake, ali i uz latentnu prijetnju sukobima. LONDON (AFP) - Proteklu godinu je karakterizirala "tendencija strateškog mirovanja" velikih sila, koje su reagirale na krize tek odvojenim pojedinačnim akcijama, ocijenjuje Međunarodni institut za strateške studije (IISS) u svojoj bilanci 1993-1994. objavljenoj u ponedjeljak u Londonu. "Čini se da su Zapad i određeni broj drugih država patili od teškog napada strateškog artritisa". Tu "bolest ponekad su olakšavale pojedinačne šok terapije: jedan minobacač na tržnici Sarajeva je prouzročio reakciju (ultimatum NATO-a), masakr u Hebronu doveo je, nakon nekog vremena, do novog poticaja primjeni sporazuma PLO-Izrael, i oni čine iznimku od općeg mirovanja", piše IISS u svojoj godišnjoj strateškoj bilanci. Institut smatra da se "to kolebanje pred pokretanjem" može objasniti "silnom veličinom problema" i "fokusiranjem velikih sila na njihova domaća pitanja", posebno Sjedinjenih Država. To kolebanje pojačano je prekoatlanskim nesuglasicama (koje su osjetne glede Bosne), u okrilju Europske unije (očigledne na početku rasprave o proširenju) i "natjecanjem među institucijama (UN, EU i NATO) za političko ili vojno vodstvo", koje i u ovom slučaju ilustrira bosanska kriza. Prema izvješću, protekla godina "pokazala je svijetu da se malo toga može pokrenuti bez aktivnog sudjelovanja velikih sila". "To nužno ne znači da ih se mora poticati na poduzimanje inicijative bez žive potrebe", dodaje izvješće naglašavajući da se Sjedinjene Države "više nego inače doimaju kao da ne slijede čvrst kompas" u vanjskoj politici te da je "međunarodna zajednica sigurno sumnjičava glede ponovo ojačane uloge Rusije". Međunaslov: Zapad ne bi smio ponoviti grešku U 1993/1994. godini trebalo je također "ponovo razmotriti ideju o tome da je međunarodna zajednica mogla riješiti lokalne sukobe putem mirovnih misija UN i svojih humanitarnih napora", posebno zbog "teškoća u održavanju mira tamo gdje on ne postoji, kao u Somaliji i Bosni". Institut smatra da su se dva pitanja nametala početkom 1994. godine: "koju pomoć Zapad želi pružiti Rusiji" i "da li je humanitana intervencija oblik strateške vještine koju će uskoro trebati napustiti?". Glede Rusije IISS ocjenjuje "zabrinjavajućom reafirmaciju ruskog nacionalističkog žara pred onim što on naziva 'bliskim susjedstvom', i u manjoj mjeri središnjoj Europi. IISS ocijenjuje da je Zapad ohrabrio "nacionalističke i ratne glasove u Moskvi" i da je počinio "grešku koju ne smije ponoviti" tijekom rasprave o proširenju NATO-a što su tražile neke zemlje središnje Europe: "pošto se NATO ne želi proširivati neko vrijeme, teško je pogriješio pokazujući da Rusi imaju pravo veta" na integraciju zemalja središnje Europe. U razdoblju 1993/1994 "globalno, postalo je jasno da će prijelaz sa organizirane sigurnosti, čak i neželjene, iz ere hladnog rata na možda zdraviji sustav, trajati duže nego je predviđeno", zaključuje Institut. Međunaslov: "Još jedna izgubljena godina za Balkan" Protekla godina bila je "još jedna izgubljena godina" za Balkan, gdje bez globalne perspektive mira u Bosni ostaju "velike mogućnosti sukoba u nadolazećim godinama", ocijenjuje Međunarodni institut za strateške studije. IISS primjećuje da rat u Bosni "prelazi iz jednog užasa u drugi". Prekidi vatre bili su tek prilika za zaraćene "da ponovo skupe snage", a predložene karte poslužile su kao "polazne točke za nove ofenzive". Situaciju su otežale različite i "nesuvisle" političke želje Londona, Pariza i Washingtona, primjećuje IISS. Ipak tijekom proljeća 1994. godine, s obustavom opsade nekih gradova, među kojima je i Sarajevo, većim brojem humanitarnih konvoja i hrvatsko-bosanskim sporazumom, ukazali su se prvi pozitivni znaci. I "po prvi puta je UN-ovo održavanje mira počelo više nalikovati uspostavi mira". Bilo kako da se bude razvijala situacija, priroda sukoba - "slabog intenziteta, ali razorna" - ukazuje "da će biti vrlo teško potpuno eliminirati ograničene provale nasilja", barem u "vrlo udaljenoj" pretpostavci općeg razoružanja u Bosni. Ali rješenje sukoba u Bosni "ne bi nipošto eliminiralo prijetnje nemira u bivšoj Jugoslaviji". "Dinamički učinak 'etničkih' sukoba čini da nagodba pronađena za jedno područje čini nesigurnim postojeće rješenje u susjednom području", uvjerava IISS. Na svakom će dijelu Balkana vladati strah etničkih manjina. Na Kosovu, kao i u Makedoniji "mogućnost eksplozije je jaka", procijenjuje IISS, a "pobuda za stvaranje velike Srbije može svakog trenutka izroditi nove sukobe". (Hina) tm br 241228 MET may 94 24HHMM MET may 94