SERVIS POSEBNIH NASLOVA EUROPA-KONFERENCIJA

Nadnaslov:Pariz uskoro domaćin Konferencije o stabilnosti u Europi Naslov: Za mirnu i stabilnu Europu Podnaslov:Konferencija koja će se uskoro održati u Francuskoj predstavlja "prvu operaciju zajedničke vanjske politike i sigurnosti", predviđene Maastrichtom, kojoj je za cilj stvoriti klimu povjerenja i dobrosusjedstva u središnjoj Europi i baltičkim zemljama, s posebnim naglaskom na pitanja granica i manjina. Većina istočnoeuropskih zemalja već je potpisala sporazume o dobrosusjedstvu, no ono od čega oni posebice strahuju je otvaranje pitanja granica, tabu-teme od završetka 2. svjetskog rata. Piše: Michel LECLERC, AFP PARIZ - Francuska će 26. i 27. svibnja u Parizu biti domaćinom Konferencije o stabilnosti u Europi, s ciljem da se ohrabre istočne zemlje, unatoč njihovih početnih kolebanja, u rješavanju svojih pograničnih i problema vezanih uz manjine prije njihova eventualnog priključenja Europskoj uniji (EU). Tridesetak europskih zemalja, među kojima su Rusija, zemlje bivšeg SSSR-a, te Sjedinjene Države i Kanada, uglavnom će predstavljati njihovi ministri vanjskih poslova na toj konferenciji koja nastoji biti u funkciji "preventivne diplomacije", navodi se u službenim francuskim izvorima. Ni zemlje iz područja bivše Jugoslavije, a niti zemlje sa Kavkaza koje su u ratu nisu pozvane na ovu konferenciju, koja predstavlja realizaciju ideje što ju je plasirao u travnju 1993. godine francuski premijer Edouard Balladuur, a zatim su je preuzela Dvanaestorica na summitu u Bruxellesu u prosincu. Francuska predstavlja konferenciju u Parizu kao "prvu operaciju zajedničke vanjske politike i sigurnosti" (PESC) Dvanaestorice, koju predviđa sporazum iz Maastrichta. Konferencija, koja namjerava stvoriti "klimu povjerenja i dobrosusjedstva" u središnoj Europi i u baltičkim zemljama, morat će pokrenuti proces regionalnih ili bilateralnih pregovora, pod okriljem EU. Ministri će se posebno baviti pitanjem mađarskih manjina u Slovačkoj (600.000 osoba) i Rumunjskoj (1.600.000), kao i ruskim manjinama u baltičkim zemljama. Međunaslov: Strah od ponovnog postavljanja pitanja granica "Sve što nas može približiti Europskoj uniji dobra je stvar, no mi smo već riješili sve naše susjedske probleme", izjavljuje jedan istočnoeuropski diplomat, rezimirajući oglušivanje zemalja središnje Europe koje kucaju na vrata Dvanaestorice, ali koje prije svega računaju s NATO-om kako bi učvrstile svoju sigurnost. Većina istočnoeuropskih zemalja, poput Poljske i Češke, već su potpisale sporazume sa svojim susjedima i pribojavaju se samo jednoga, a to je "buđenje starih napetosti" ponovnim stavljanjem na stol pitanja granica, tabu teme od kraja drugog svjetskog rata. Pariz se tijekom posljednjih tjedana morao posvetiti objašnjavanju kako bi umirio šest zemalja središnje Europe, već pridruženih EU, i tri baltičke zemlje, s kojima su sporazumi o slobodnoj razmjeni u tijeku pregovora. Nema govora, objasnio je Bernard de Montferrand, diplomatski savjetnik premijera Balladura, o osporavanju crta granica, već se radi o davanju "političke garnacije" međunarodne zajednice već potpisanim sporazumima o dobrosusjedstvu i onima o kojima se još treba pregovarati. Nema govora niti o "stvaranju nove birokracije", rekao je on, koja bi se pridružila postojećim paneuropskim institucijama, poput KESS-a (Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi), od čega su strahovale Sjedinjene Države. Kako bi se doprinjela pristupu istočnih Europljana, Francuska je u lijepom svjetlu prikazala perspektive pristupa EU za "odlikaše". Dvanaestorica će vjerojatno također složiti glede "gospodarskog poticaja" u obliku financiranja projekata obuke jezika za manjine ili pomoći za prekogranični prijevoz. (Hina) tm br 220424 MET may 94 220424 MET may 94