SKUP O PERSPEKTIVAMA RAZVOJA HRVATSKOGA PRIRODOSLOVLJA

ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - Perspektive razvoja hrvatskoga prirodoslovlja temom su jednodnevnoga znanstvenog skupa koji je danas priređen u Zagrebu u organizaciji Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Naglašavajući da su univerzalna načela temelj znanosti, predsjednik HAZU akademik Ivan Supek u pozdravnoj riječi je upozorio da se znanost ne smije vezati uz politiku. Akademik Supek drži da je to stajalište od velikog značenja za hrvatsku znanost, posebice u vrijeme kada se teško može govoriti o perspektivama njezina razvoja. Po sudu akademika Supeka, usprkos svim poteškoćama, država mora osigurati potrebna sredstva za znanost i kulturu. Dodajući da je potrebno očuvati neovisnost i samostalnost znanosti i znanstvenika u Hrvatskoj te poticati i podržavati odabir najboljih, bez obzira na stranačku pripadnost, akademik Supek podsjetio je na veliku hrvatsku demokratsku tradiciju na tom području, spomenuvši primjerice osnutak Instituta Ruđer Bošković pedesetih godina. Predsjednik Matice hrvatske Vlado Gotovac upozorio je na važnost slobodnog i samostalnog znanstvenog odlučivanja i stajališta što je, po njegovu sudu, temelj svakog demokratskog društva. Sažimajući povijesna iskustva i dostignuća hrvatskoga prirodoslovlja akademik Žarko Dadić ocijenio je da ih označava neprekinuti slijed, od Hermana Dalmatinca, Franje Petrića, Ruđera Boškovića do Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga. Tu je ocjenu akademik Dadić razložio na dvije razine: osobitosti hrvatskih iskustva te na europskoj i svjetskoj razini s prosudbom prinosa hrvatske znanosti toj razini. O današnjem stanju hrvatske znanosti i prirodoslovlja govorio je akademik Ivo Šlaus. Ističući da je razvoj znanosti i kulture dužnost svake države te istodobno i uvjet njezine opstojnosti, akademik Šlaus ocijenio je da "svaka država, što vrijedi i za hrvatsku, treba planirati uvjete da bi se znanost uopće mogla razvijati". U svemu ostalom, zaključio je Šlaus, znanost mora biti u potpunosti samostalna. Podsjećajući da se pozitivne ili negativne posljedice određenih odluka u znanosti ne očituju odmah, akademik Šlaus upozorio je da u sadašnjem trenutku u Hrvatskoj treba o tome osobito skrbiti. Govoreći o perspektivama razvoja teorijskih znanosti u Hrvatskoj, Milan Randić, profesor američkoga sveučilišta Drake, upozorio je da je to ipak pogled izvana, no da se, po njegovu sudu, na te perspektive može gledati s optimizmom, posebice jer za razvoj teorijskih zanosti nisu potrebna velika novčana sredstva. Profesor Randić istaknuo je i neprijepornu vezu teorijskih i empirijskih znanosti potkrijepivši to međunarodnim iskustvima te stajalištima brojnih svjetski uglednih znanstevnika. Znanstveni skup nastavlja se i poslijepodne brojnim predavanjima, među kojima o genetici, kemiji, fizici, informatici, korijenima i perspektivma molekularne biologije u Hrvatskoj te o zadaćama znanosti o moru i ekologije u Hrvatskoj. (Hina) ip mc 131623 MET may 94 131623 MET may 94