PROMETNA (NE)SIGURNOST NA CESTAMA HRVATSKE

ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - Više prometnih nesreća, više onih s ozlijeđenim osobama, ali manje onih u kojima je bilo poginulih - temeljna je značajka stanja na hrvatskim cestama u prvom tromjesečju ove godine, o čemu je, između ostalog, raspravljao, na sjednici 12. svibnja, Hrvatski savjet za sigurnost prometa na cestama. To znači da je zaustavljena tendencija pada broja prometnih nesreća s nastradalim osobama, koja je karakterizirala godinu 1993. u odnosu na 1992. Naime, u prva tri mjeseca ove godine bilo je ukupno, kaže statistika, za 1,3 posto više nesreća, nego u istom razdoblju 1993., a raste i broj onih s nastradalim osobama, i to za 3,3 posto više nego u prvom tromjesečju 1993. Kad je o žrtvama prometnih nesreća riječ, u prva tri mjeseca 1994. bilo je više ozlijeđenih nego u istom razdoblju 1993. Poginulih je, i to je ohrabrujući podatak, bilo manje i to čak za 20, ili - statistički rečeno - za 11,2 posto manje nego u prva tri mjeseca 1993. Ozlijeđenih je u prvom tromjesečju 1994. bilo za 2,2 posto više nego u istom razdoblju 1993. Kad je riječ o pogreškama sudionika u prometu, statistika kazuje da je i dalje prevelika brzina glavna pogreška zbog koje se događa najveći broj nesreća na hrvatskim cestama, i da je, statistički gledano, ta pogreška u porastu, usporede li se prva tri mjeseca 1993. i 1994. No, alkohol je kao uzrok prometnih nesreća, i dalje na prvom mjestu i čak je za 8,2 posto bilo više slučajeva u kojima je prouzročio prometnu nesreću u prva tri mjeseca 1994. u odnosu na isto razdoblje godine 1993. Stručnjaci upozoravaju da podaci ne daju mjesta optimizmu, jer je broj i poginulih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama velik, a relativan pad broja poginulih ne bi smio zavarati. (Hina) mp do 131138 MET may 94 131138 MET may 94