U HAZU OBILJEŽENA 50. OBLJETNICA III. ZASJEDANJA ZAVNOH-A

ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Razred za društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) priredio je danas u Akademijinoj palači u Zagrebu javni skup u povodu obilježavanja 50. obljetnice III. zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH-a), održanog u Topuskom 8. i 9. svibnja 1944. godine. Govoreći o značenju III. zasjedanja ZAVNOH-a, akademik Hodimir Sirotković istaknuo je da su na tom zasjedanju donesene tri odluke bitne za državnopravno ustrojstvo Hrvatske. To su, pojasnio je akademik Hodimir Sirotković, Odluka o odobrenju rada predstavnika Hrvatske na II. zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ-a), gdje su, kazao je, na temelju prihvaćenog prava na samoodređenje, i hrvatski predstavnici, zajedno s predstavnicima ostalih naroda, prihvatili odluku o stvaranju Jugoslavije kao zajedničke države izgrađene na federativnim načelima, uz zajamčenu ravnopravnost svih naroda. Akademik Hodimir Sirotković drži da je ta Odluka bila od nadustavnog značenja te istodobno i uvijet opstanka hrvatske državnosti. Druge dvije odluke na koje je ukazao akademik Hodimir Sirotković jesu Odluka o proglašenju ZAVNOH-a vrhovnim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom te najvišim organom državne vlasti Demokratske Hrvatske te Deklaracija o osnovnim pravima naroda i građana Demokratske Hrvatske. "Zbog određenih subjektivnih osjećaja i razmišljanja, ne smijemo ralativizirati antifašizam u odnosu na ustaštvo", upozorio je akademik Hodimir Sirotković, dodajući da je "preko ZAVNOH-a Hrvatska postala dijelom pobjedničke antifašističke koalicije". Akademik Hodimir Sirotković posebice je naglasio da je "ljudski prinos brojem malog hrvatskoga naroda antifašističkom pokretu bio jedan od najvećih u Europi". Akademik Ljubo Boban upozorio je u predavanju na unutrašnje te vanjske političke i ine okolnosti u vrijeme održavanja III. zasjedanja ZAVNOH-a. Po sudu akademika Bobana, navedene je okolnosti oblikovalo te na njih utjecalo pet odlučujućih činitelja: saveznička politika, partizanski i ustaški pokret, izbjeglička vlada te politika Hrvatske seljačke stranke (HSS-a). Posebice razmatrajući tadašnja britanska stajališta, akademik Boban ukazao je i na bitne točke obrata u britanskim stajalištima od početka II. svjetskoga rata, kada je, ocijenio je Boban, britanska politika pružala bezrezervnu potporu četničkom pokretu, pa do početka 1944. godine, tj. do isključive britanske potpore partizanskom pokretu. Temom Bobanova izlaganja bili su i međusobni odnosi te pregovori tadašnjih ustaških vlasti i HSS-a s jedne, te HSS-a i partizanskog pokreta s druge strane. Dvostruki HSS-ovi pregovori, istaknuo je akademik Boban, doveli su do rascjepa u HSS-u, tako da je, uoči III. zasjedanja ZAVNOH-a, u HSS-u prevladala struja koja je bila spremna na kompromis s partizanskim pokretom. "Nekoliko dana, nakon zasjedanja u Topuskom", kazao je Boban, "Ivan Šubašić dolazi na čelo izbjegličke vlade, jer taj položaj nije htio prihvatiti niti jedan srpski političar". Akademik Boban zaključio je predavanje izvodima iz izvješća šefa britanske vojne misije Fitzroya McLeana o stanju u Srbiji, podnijetog rujna 1944. godine.#L# (Hina) ip dd 091700 MET may 94 091700 MET may 94