GLASNIK HDZ U SUTRAŠNJEM BROJU DONOSI RAZGOVOR S DR. ŠKEGROM

ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - U interviewu Zdravka Gavrana, pod naslovom "Bili bi rekli da pričamo koješta", u sutrašnjem Glasniku HDZ-a, dr. Borislav Škegro, predstavljen kao "jedan od glavnih motora hrvatske Vlade u provedbi njezina gospodarskog programa" prvo se osvrnuo na sedam mjeseci provedbe stabilizacijskoga programa. Dr. Škegro napomenuo je da su "pripreme za njegovu provedbu počele mnogo prije i da se bez njih uopće ne bi moglo govoriti o uspješnosti provedbe ove faze", a istaknuo korekciju nekih relativnih cijena, institucionalne promjene u NBH i stvaranje zakonske regulative, posebice Zakona o deviznom poslovanju. Dr. Škegro drži da je "ono što je zacrtano kao osnovni cilj, a to je sniziti inflaciju, napravljeno više nego uspješno", jer je ne samo snižena nego i potpuno eliminirana. Stoga je, dodaje, "i sadašnje uvođenje kune isključivo tehnička operacija". U uspjehe dr. Škegro ubraja povećanje deviznih pričuva za oko 300 milijuna dolara samo kod Narodne banke, porast realnih plaća, usporavanje pada industrijske proizvodnje, premda se još ne može tvrditi da je rast od 2,8 posto (u ožujku) i rast prometa na malo definitivni znak oživljavanja. Posebno naglašava disciplinu i odgovornost hrvatskog čovjeka jer "cijeli taj program ... proveden je u vrlo stabilnoj socijalnoj situaciji". "Ni najveći se optimisti nisu nadali takvu uspjehu, premda moram naglasiti, da smo mi prije samog uvođenja programa znali: ili će program ići otprilike po ovakvim brojkama, ili neće nikako uspjeti. No nismo mogli na samom početku najavljivati takve rezultate jer bi nas većina ljudi smatrala neodgovornima. Da ste vi nekome početkom listopada rekli da za Božić neće biti inflacije, da će u prosincu biti negativna ... ljudi bi rekli da pričamo koješta". Glede stabilnosti postignutih rezultata i predvidivog kretanja inflacije, potpredsjednik Vlade dr. Škegro među inim je kazao: "Na kraju krajeva, ne bismo uvodili kunu da nismo potpuno sigurni da možemo držati potpuno stabilnu valutu". U nastavku razgovora potpredsjednik Škegro objašnjavao je važnost deviznih pričuva, a govoreći o robnoj razmjeni sa svijetom, potaknut potpitanjima, naglasio je kako će ugovori sklopljeni u Iranu "utjecati i na porast izvoza i uvoza", a među zemlje najzanimljivije Hrvatskoj u robnoj razmjeni uvrstio je Njemačku, Italiju, sada i Sloveniju, pa dodao da nam "jako raste razmjena, prije prekinuta umjetnim putem, sa srednjoeuropskim državama, s Mađarskom, Češkom, Slovačkom, Poljskom"... Govoreći o poljoprivredi dr. Škegro je iskazao realan optimizam, a na pitanje o Hrvatskoj kao mogućem izvozniku hrane kazao da Hrvatska to već jest i da "nije oskudijevala niti će oskudijevati u hrani". Odgovarajući na pitanje o proračunu i o javnim rashodima potpredsjednik Vlade je istaknuo kako je "država konačno postala uredan platac", što je vrlo važno jer "ako država ne plaća, onda je ona kočnica, generator nelikvidnosti i nesolventnosti". Uz stanovite ograde dr. Škegro je nagovijestio i moguće povećanje plaća korisnika državnog proračuna, negdje na jesen. Dr. Škegro je iskazao optimizam i u vezi sa stanjem u zdravstvu, gdje je, kazao je, Ministarstvo povuklo neke hrabre poteze i gdje nakon prvih nerazumijevanja vidimo poboljšanja. Težom je ocijenio situaciju u mirovinskom fondu, zbog vrlo velikog broja umirovljenika, ali i tu će se "tražiti vrlo specifični zahvati i pomaci da bi Fond postao uredan u smislu da ne stvara daljnje gubitke i da omogući kakvo-takvo praćenje, očuvanje odnosa mirovina u odnosu na plaće". Materijalni položaj društvenih djelatnosti nije, po mišljenju dr. Škegra, mogao poslužiti kao opravdanje za nedavni štrajk, ali drukčijim ocjenjuje statusno pitanje koje se rješava koeficijentima, odnosno platnim razredima. "I u svezi s jednim i drugim Vlada već na ovo zasjedanje Sabora ide s prijedlogom". U nastavku razgovora dr. Škegro je govorio i o položaju kulture i zanijekao tendenciozna tumačenja uvođenja financijskog reda kao antikulturnjački stajališta Vlade. Govorio je i o problemu nezaposlenosti, razjašnjavajući udjel tzv. sive ekonomije i također prikrivene nezaposlenosti. Dr. Škegro misli, na temelju usporedba s drugim zemljama koje napuštaju socijalistički način gospodarenja, da u procesu pretvorbe i privatizacije "Hrvatska nimalo ne zaostaje. Od većine njih je čak i uspješnija u tome". Ocjenjuje ispravnim što se u ratnim uvjetima nije u tom procesu srljalo jer sada kada je došlo do smirivanja "silno je porastao interes i stranih i domaćih investitora, a iznosi koji se nude višestruko su veći od onih koji su se nudili, recimo 1992. ili 1993". Dr. Škegro najavljuje i ubrzavanje procesa privatizacije, primjerice na način eksplicitnog uvođenja stare devizne štednje kao sredstva plaćanja, čime bi se smanjio javni dug Republike i stvorile pretpostavke za urednije funkcioniranje proračuna. Najavljuje i olakšanje tereta malim dioničarima, što je u skladu s programom HDZ-a prihvaćenom na II. općem saboru, "gdje je istaknuta uloga srednjeg staleža. Dio malih dioničara trebao bi biti okosnica toga srednjeg staleža, kao uvjeta stabilne demokracije". Pri kraju razgovora dr. Borislav Škegro osvrnuo se i na probleme sanacije bankarskog sustava, pa najavio i zaključenje financijskog aranžmana sa Svjetskom bankom "koji ide izričito u tu svrhu sanacije banaka", uz njihovu ekspertizu. Misija MMF-a "koja ima eksplicitni zadatak da pripremi sklapanje tzv. stand bay aranžmana" boravi u Zagrebu - rekao je dr. Škegro i naglasio: "Mi ćemo, sasvim sigurno, sklopiti taj aranžman.(...) Mnogo veća sredstva, naravno nakon ovog potpisivanja s MMF-om, očekujemo od Svjetske banke... I moramo početi razgovore s našim kreditorima iz inozemstva o reprogramiranju dugova. Ponovno je stand bay aranžman uvjet da se uopće otvore ti pregovori. Procjenjujem da ćemo najkasnije do ljeta imati većinu tih aranžmana završenih". Govoreći o ekonomskom značenju kune, koja neće odmah biti konvertibilna u smislu u kojem je to njemačka marka jer su za to potrebni znatno veća proizvodnja i znatno veća aktivnost i određeno vrijeme, potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Škegro, u interviewu za sutrašnji Glasnik HDZ-a naglasio je da je ono u tome "da je to trajna hrvatska valuta, kao znak i izraz suverenosti i odlučnosti da se gospodari na zdravim osnovama". (Hina) dp sp 052322 MET may 94 05HHMM MET may 94