SERVIS POSEBNIH NASLOVA FRANCUSKA-ČERNOBIL

Nadnaslov:Osam godina od nuklearne katastrofe i dalje teške posljedice ali i prijetnja iz Černobila Naslov: Košmar poslije Černobila ne prestaje Podnaslov:Razmatrajući stanje osam godina nakon nuklearne katastrofe u Černobilu, sudionici "vijećanja o Černobilu" iz iz istočnoeuropskih zemalja i Francuske, organiziranog pod pokroviteljstvom UNESCO-a početkom tjedna, istakli su zabrinjavajuće stanje reaktora koji još rade u Černobilu, ali i još petnaest postrojenja bivših istočnih zemalja koja predstavljaju veliku opasnost. Posljedice ove katastrofe za Ukrajinu, Bjelarus i Rusiju i dalje predstavljaju pravi košmar za te zemlje, navode njihovi predstavnici tražeći pomoć. CHAMBERY (AFP) - Osam godina, dan po dan, nakon nuklearne katastrofe u Černobilu (Ukrajina), nije prestao košmar za Ukrajinu, Bjelarus i Rusiju: posljedice na javno zdravlje su pogubne a centrala je i dalje stalna prijetnja, prema sukladnim svjedočanstvima prikupljenim u ponedjeljak, prvog dana "vijećanja o Černobilu". Otvarajući kolokvij, organiziran pod pokroviteljstvom UNESCO-a, u ponedjeljak i utorak u Chamberyu, u francuskim Alpama, francuski ministar okoliša Michel Barnier, založio se za hitno zatvaranje reaktora 1 i 3 koji još rade u nuklearnoj tvornici Černobil. Barnier je inzistirao na činjenici da treba vrlo brzo izgraditi još jedan sarkofag na reaktoru koji je eksplodirao. Prvi betonski sarkofag, koji je procurio na sredinu reaktora nakon nesreće, ima pukotinu i hermetičnost nije više osigurana, objasnio je on. Ministar je procijenio da postoji petnaest nuklearnih postrojenja bivših istočnih zemalja koja predstavljaju velike opasnosti. "Za nas su posljedice Černobila košmar, imamo dojam da nas je svijet zaboravio", ustvrdio je predstavnik Bjelarusa Georgij Čeh. Zasjedanje okuplja dvije stotine predstavnika istočnih zemalja i Francuske oko teme humanitarne akcije u korist stanovništa kontaminirano nuklearnom eksplozijom od 25. travnja 1986. godine u bivšem SSSR-u. Međunaslov: Nužna velika financijska sredstva Kako bi se izbrisali materijalni tragovi katastrofe, potrebna su financijska sredstva u visini 30 godišnjih proračuna Bjelarusa, objasnio je Čeh. Od 10-milijunskog stanovništva oko 2,1 milijun osoba pogođeno je na razne načine posljedicama katastrofe u Bjelarusu, dodao je Čeh koji je i član vrhovnog vijeća Republike. Oko 130.000 osoba moralo je biti evakuirano iz zagađenih zona (graničnih s Ukrajinom), koji predstavljaju 23% teritorija Bjelarus, naglasio je on. Vladislav Torbin, njegov ukrajinski kolega, zadužen za medicinsku zaštitu žrtava Černobila priznao je da odjel kojim upravlja nije bio u financijskoj mogućnosti da ispuni svoj zadatak. "Nitko nam ne može reći što nas točno čeka u području javnog zdravstva jer smo prvi koji snosimo posljedice nuklearne katastrofe te širine", naglasio je ukrajinski predstavnik. Govoreći o "zakašnjelom efektu", izrazio je veliku zabrinutost sve većim brojem oboljelih od leukemija i raka štitnjače ili probavnog trakta među stanovništvom koje je bilo izloženo radijaciji. Dobrotvorne organizacije koje omogućuju djeci žrtvama Černobila da se liječe u Francuskoj, oštro su osudile zloupotrebu pri korištenju te pomoći. Pripadnici "nomenklature", po njima, u tom okviru jednostavno šalju djecu u inozemstvo. (Hina) bnš br 271139 MET apr 94 27HHMM MET apr 94