SERVIS POSEBNIH NASLOVA SAD-NIXON

Nadnaslov:Životopis Richarda Nixona, preminulog bivšeg predsjednika SAD Naslov: Čovjek Watergatea i detanta s Istokom Podnaslov:Njegovo ime ostat će u povijesti obilježeno skandalom oko afere Watergate, što ga je 1974. prisililo da kao prvi američki predsjednik podnese ostavku, ali i početkom procesa detanta između dvaju blokova i obnavljanjem diplomatskih odnosa s Kinom. WASHINGTON - Richard Nixon, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država od 1969. do 1974. godine, preminuo u petak navečer u njujorškoj bolnici od posljedica moždanog udara, ostat će zabilježen u povijesti po Watergateu ali i kao začetnik "detanta" između dvaju blokova. Godine 1974, nakon dvadeset osam godina političkog života, skandal oko afere Watergate prisilio ga je da kao prvi američki predsjednik podnese ostavku. No, tijekom njegovih skoro šest godina provedenih u Bijeloj kući, završen je rat u Vijetnamu, obnovljeni diplomatski odnosi s Kinom i započet detant s bivšim SSSR-om. Richard Nixon rođen je obitelji skromnog podrijetla 9. siječnja 1913. godine u Yorba Lindi, u Kaliforniji. Nakon studija prava započinje, s 24 godine, odvjetničku karijeru. Godine 1942. priključuje se mornarici i sudjeluje u ratu u Tihom oceanu. Godine 1946. izabran je za republikanskog predstavnika Kalifornije u Predstavničkom domu, prije ulaza u Senat 1950. godine. Dvije godine kasnije, izabran je za zamjenika predsjednika SAD-a uz Dwighta Eisenhowera. Ponovno je izabran 1956. godine na tu dužnost koja mu omogućuje brojne posjete inozemstvu. John Fitzgerald Kennedy pobijeđuje ga, tijesno, na predsjedničkim izborima 1960. godine, kada se prvi put koristi televizijska debata između dvojice kandidata za Bijelu kuću, te on nastavlja s odvjetničkom profesijom. Slijedi bezlično razdoblje, prekinuto tek nesretnom kandidaturom, 1962. godine, za položaj guvernera Kalifornije. Njegova politička karijera čini se završena. "Nećete više imati Nixona kao metu napada", poručuje on novinarima. No, vrijeme za revanš dolazi u studenom 1968. godine: ponovno kandidat republikanaca za Bijelu kuću, tijesno pobijeđuje demokrata Huberta Humphreya. Međunaslov: Glasnik normalizacije i zbližavanja Otada postaje glasnik normalizacije odnosa s Kinom i prvi američki predsjednik koji putuje u Peking, u veljači 1972. godine, gdje se susreće s Mao Zedongom. Uz pomoć Henrya Kissingera, prvotno savjetnika za poslove nacionalne sigurnosti a potom državnog tajnika, pokreće politiku detanta spram SSSR-a, koja završava potpisivanjem prvog američkog-sovjetskog sporazuma o ograničenju nuklearnog naoružanja. U studenom 1972. godine, ponovno je trijumfalno izabran za predsjednika, s više od 61% glasova, usprkos pojavi skandala Watergate koji se podiže nakon provaljivanja, u lipnju 1972. godine, u sjedište Demokratske stranke, u zgradi Watergatea u Washingtonu. Njegov drugi mandat obilježen je sporazumom o prekidu vatre u Vijetnamu, potpisanim u Parizu u siječnju 1973. godine, i početkom povlačenja američkih postrojbi s azijskog jugoistoka. Devet mjeseci kasnije stavlja blagoslov na sovjetsko-američko zbližavanje sastavljajući, s Leonidom Brežnjevom, rezoluciju kojom se okončava četvrti izraelsko-arapski rat. Afera Watergate poprima široke razmjere i njegovi suradnici, jedan po jedan, bivaju sudski gonjeni. Richard Nixon brani se da nije "lopov". No, suočen s postupkom smjenjivanja koji je pokrenuo Kongres, odlučuje se na ostavku 9. kolovoza 1974. godine. Biva amnestiran 8. rujna 1974. godine, od strane njegovog nasljednika i bivšeg potpredsjednika Geralda Forda. Otada je nastojao povratiti image državnika, sudjelujući na konferencijama, držeći govore, objavljujući knjige i članke i odlazeći redovno u posjet u inozemstvo. Izdao je nekoliko djela, među kojima "Memoare" (1978.), "Pravi rat" (1980.) i "U areni" (1990.). U posljednji posjet otputovao je u ožujku u Rusiju gdje je izazvao bijes ruskog predsjedika Borisa Jeljcina sastajući se s vođama oporbe, među kojima ultranacionalističkim vođom Vladimirom Žirinovskim. Richard Nixon u lipnju 1993. godine ostao je bez supruge Pat Ryan, preminule od raka pluća. Imali su dvije kćeri, Julie i Triciu. (Hina) bnš br 251340 MET apr 94 25HHMM MET apr 94