SERVIS POSEBNIH NASLOVA EU-ŽENE

Nadnaslov:Politička zastupljenost žena u Europi: paritet još uvijek daleki cilj Naslov: Žene - rijetkost na političkim listama Podnaslov:"Tek s učešćem od 30% na mjestima odlučivanja žene mogu utjecati na političke odluke", jedna je od ocjena s nedavno održane Europske konferencije o pravima žena. Iako predstavljaju 53% europskog stanovništva, žene su u nacionalnim parlamentima zastupljene sa svega 11%, u čemu prednjači Sjeverna Europa sa 20-33% žena poslanika, u odnosu na polovicu država članica EU s učešćem ispod 10% te Francusku i Grčku s 5%. U dokumentu UN iz 1992. stoji da se "u većini zemalja svijeta žene sistematski udaljuje od tradicionalnih kanala političkog uspona". Piše: Benedicte MANIER, AFP TOLEDO - Nedovoljna zastupljenost žena u političkim instancama u Europi bila je u središtu zanimanja Europske konferencije o pravima žena, tim više što su rezultati europskih izbora nedavno pokrenuli pitanje postotka žena na listama. Okupivši se krajem prošlog tjedna u Toledu, u Španjolskoj, na toj Konferenciji, predstavnici nevladinih institucija i organizacija dvanaest država članica Europske unije raspravljali su o mogućnostima da se u nekom roku postigne jednaka zastupljenost na mjestima političkog odlučivanja. Žene predstavljaju 53% europskog stanovništva, ali su zastupljene sa svega 11% u nacionalnim parlamentima. Sjeverna Europa vodi po broju žena poslanika (Danska 33%, Nizozemska 25%, Njemačka 20%) ali polovica država članica (Belgija, Francuska, Portugal, Italija, Irska, Grčka) nalazi se ispod granice od 10%, dok Francuska i Grčka dijele posljednje mjesto s oko 5%. Proširenje Europske unije trebalo bi dozvoliti podizanje tog prosjeka, budući da Finska broji 38% poslanika žena, Norveška 35,7%, Švedska 33,8% a Austrija 21,8%. Europski parlament ima u prosjeku 10% žena. Što se tiče glasovanja, Sjeverna Europa također drži prednost, pridajući ženama relativno rano pravo glasa - Finska 1906, Norveška 1913, Danska 1915, Njemačka, Nizozemska i Luksemburg 1991, Švedska 1921. godine. Ostatak Europe ispunio je tu prazninu prije otprilike 50 godina: Francuska 1944, Italija 1945, Belgija 1958, Portugal 1976. godine. Međunaslov: Žene samo u nevladinim organizacijama I konačno, postotak žena u europskim političkim strankama kreće se između 13 i 50%. Postotak zastupljenosti žena u europskim vladama iznosi oko 11 posto, a taj je postotak viši u Nizozemskoj (24%), Danskoj (21%) i Njemačkoj (17%). Jedino Norveška trenutno ima premijerku. U dokumentu objavljenom 1992. godine, UN ustanovljuju da se "u većini zemalja svijeta, žene sistematski udaljuje od tradicionalnih kanala političkog uspona" te da se "one često zadovoljavaju radom u nevladinim organizacijama kako bi se čuo i njihov glas". Za stručnjake prisutne u Toledu, taj "demokratski manjak" može se usporediti sa slabim sudjelovanjem žena u gospodarskim, sindikalnim, vlasničkim, administrativnim ili institucionalnim instancama odlučivanja u većini država. Cilj da žene na mjestima odlučivanja budu zastupljene u visini od 33% 2.000 godine te 50% 2005. godine često se navodi kao minimum ako se žele "promijeniti društvene strukture". "Tek počevši od učešća od 30% na mjestima odlučivanja žene mogu utjecati na političke odluke", izjavila je tom prilikom španjolska predstavnica, dok je španjolska ministrica socijalne skrbi Cristina Alberdi Alonso naglasila potrebu postizanja paritetne demokracije. (Hina) bnš br 210322 MET apr 94 210322 MET apr 94