SERVIS POSEBNIH NASLOVA DUBAI-DRUŠTVO

Nadnaslov:Trgovačka metropola Zaljeva stvorena na zlatu i nafti Naslov: Dubai, "grad trgovaca" Podnaslov:Grad koji prije 30 godina nije imao gotovo ništa danas je postao kozmopolitskim gradom, zaljevskom metropolom razvijene infrastrukture i trgovine koja cvjeta zahvaljujući ultramodernim pomorskim i zračnim lukama te slobodnoj središnjoj zoni u Zaljevu. Jedan od pet svjetskih centara za zlato za svoj lokalni specijalitet ima ponovni izvoz u koji odlazi 90 posto uvezene robe. Piše: Laurence CHABERT, AFP DUBAI - Dubai drži do svoje reputacije "grada trgovaca": u tom kozmopolitskom gradu glavne su znamenitosti trgovački centri a središnji spomenik toranj od 39 katova, World Trade Center, koji se ponosi da je "najviši u Zaljevu". Službeni prospekti detaljno navode radosti "shoppinga", jeftinijeg zahvaljujući gotovo nepostojećem porezu, taksisti ne znaju imena ulica ali napamet znaju ona supermarketa, od kojih su neki otvoreni i noću. Prodati! Trgovišta s košaricama iz kojih vire začini protežu se sve do mramornih pročelja banaka, tisuće draguljara, drvene barake u kojima se nude tkanine u indijskoj četvrti ili čuvene bescarinske zone u zračnoj luci (132 milijuna dolara od prodaje u 1993.), neonske reklame i reklamne lutrije. Grad je odavno ispleo svoju mrežu prema Iranu, točno nasuprot, Jemenu, rogu Afrike i Aziji zahvaljujući luci u Zaljevu. Arapske drvene jedrilice još uvijek pristaju u Hor Dubaju, morskom tjesnacu koji dijeli grad, iako su veliki hoteli nikli na kejovima, a čeka ih roba, umotana u platno. Ali oni danas odvoze televizore, hladnjake ili gume, za razliku od vremena karavana. U svakom slučaju, usprkos pijesku koji izvire iza zgrada, na neasfaltiranim parkiralištima, Dubai je okrenuo leđa pustinji. Od odlaska prvog tereta nafte, 1969. godine, grad se skroz promijenio. Prije 30 godina Dubai nije imao ništa: prva je bolnica otvorena 1966. godine, komunikacije su bile rudimentarne. Danas se može direktno zvati 154 zemlje, brze prometnice presijecaju grad u kojem je zasađeno drveće i rascvjetano grmlje, a zrakoplovi nadlijeću južne četvrti ubrzanim ritmom. Međunaslov: Ponovni izvoz - lokalni specijalitet Dubai ima oko 600.000 stanovnika, od kojih 80% stranaca - posebno Iranaca i Indijaca -, a broj će se udvostručiti do 2011. godine ako se nastavi sa sadašnjim ritmom (+3,5% godišnje). "Kad sam stigao 1951. godine bilo je 15.000 stanovnika, voda je dolazila iz bunara na leđima magaraca a jeli smo samo ribu i rižu", prisjeća se George Chapman, 69-godišnji Britanac. Kako je nedostajalo električne energije, Issa Ben Nasser Al Sserkal, potomak glasovite lokalne obitelji, prisjeća se da je njegov otac imao generator s kojeg je "prodavao struju po 5 dirhama (1,3 dolara po sadašnjem tečaju) mjesečno ... i po elektronki?". Čak i prije nafte - 400.000 barela dnevno - zlato je obogatilo grad kad je ovaj preuzeo trgovinu koju je napustio Kuvajt krajem pedesetih godina. Danas s 240 izvezenih tona godišnje, jedan je od pet svjetskih centara za zlato. Član federacije Ujedinjenih Arapskih Emirata, Dubai je računao na trgovinu izgradivši dvije ultramoderne pomorske luke, jednu zračnu (5,67 milijuna putnika protekle godine) i slobodnu središnju zonu u Zaljevu. Sve što je potrebno za lokalni specijalitet: ponovni izvoz. Dubai je uvezao prošle godine robe u vrijednosti 13,7 milijardi dolara i ponovno izvezao u vrijednosti 2,8 milijardi, gotovo tri puta više od vrijednosti izvoza, prema službenim podacima. U stvarnosti "99% uvoza ponovno se izvozi, ali kako nema poreza na izvoz i kako dobar dio trgovine ide preko individualnih putnika ili iz Dubaia tako da roba ni ne ulazi u zemlju, teško joj je otkriti trag", objašnjava Omar Arafat Deesi iz Industrijske i trgovinske komore. "Dubai je uvezao 28 milijuna satova prošle godine. Sigurno nisu svi ostali na rukama Dubajčana". (Hina) bnš br 170518 MET apr 94 17HHMM MET apr 94