SABOR BOŠNJAKA BOSANSKE KRAJINE

ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Sabor Bošnjaka Bosanske krajine, održan danas u Zagrebu, zauzeo se za jedinstvenu, cjelovitu i demokratski uređenu Bosnu i Hercegovinu u međunarodno priznatim granicama. Nekoliko stotina protjeranih i iseljenih Krajišnika na Saboru je pozdravilo savez Muslimana-Bošnjaka i Hrvata, zatražilo dosljednju provedbu odluka Ustavotvorne skupštine Federacije BiH, međunarodnu osudu agresora i ratnih zločinaca, zaustavljanje etničkog čišćenja na prostoru BiH, omogućavanje povratka izbjeglica svojim kućama, a do tada, uvjete snošljivog života u izbjeglištvu. Na skupu, koji je "svojevrstan nastavak Sabora Bošnjaka nedavno održanog u Zenici", donesena je deklaracija u 17 točaka, uspostavljena Zajednica prognanih i iseljenih Bošnjaka Bosanske krajine te poslano pismo međunarodnim ustanovama i veleposlanstvima više zemalja Zagrebu. "Pozdravljamo stvaranje zajedničke države Bošnjaka i Hrvata u BiH, jer smo je mi u Bosanskoj krajini gradili kroz zajedničku patnju i progone, kroz koncentracijske logore u kojima su nas bez razlike uništavali, kroz izbjegličke kampove i zajedničku borbu, te stoga očekujemo da se potpisano provede u život", kazao je uvodničar Senad Kubat. Pozvao je "braću iz Velike Kladuše" i "Srbe koji nisu ukaljali prste" da im se pridruže, te zatražio od državnih organa BiH da pokrenu postupak protiv Fikreta Abdića, "zbog suradnje s dželatima". U Deklaraciji se napominje da je prije rata na području Bosanske krajine živjelo 1.2 milijuna stanovnika, od kojih 55 posto nesrpskog sastava. Genocid nad civilnim stanovništvom potpuno je promijenio demografsku sliku. Protjerano je više od 80 posto nesrpskog pučanstva, a ostatak, koji doslovce živi u ropstvu, podvrgnut je svakodnevnom nasilju i ubojstvima. Masakri su izvršeni nad tisućama civila (onamo na najvećem dijelu nije bilo vojnog otpora) u logore sprovedeno na desetke tisuća njih, u BiH su dokumentirani podaci o silovanju 12 tisuća žena, s velikim brojem iz Krajine, uništena su civilna dobra i gotovo svi vjerski, kulturni i drugi objekti. Zatraženo je da se grad Banja Luka, u kojem je prije rata živjelo 51 posto nesrpskog pučanstva, stavi pod privremenu upravu međunarodne zajednice do normalizacije tamošnjeg života. Skupu su bili nazočni predstavnici hrvatskih oporbenih stranaka i BH vlasti. (Hina) li mc 161529 MET apr 94 16HHMM MET apr 94