ZASTUPNIČKI DOM O SANACIJI BANAKA

ZAGREB, 7. travnja (Hina) - Prijedlog zakona o agenciji Republike Hrvatske za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te prijedlog zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka početak su ozbiljnog rada u drugoj fazi stabilizacijskog programa i test možemo li u tu fazu ozbiljno zakoračiti, istaknuo je predsjednik hrvatske Vlade Nikica Valentić na današnjoj sjednici Zastupničkog doma Sabora RH, kojom je predsjedao predsjednik Sabora Stipe Mesić. Puno je prigovora da nam ne treba sanacija banaka, što je, drži Valentić, neodgovorno jer treba biti svjestan posljedica za banke i gospodarstvo ako se banke ne saniraju. Ako nam treba sanacija, dodao je Valentić, postavlja se pitanje kakva. Vlada naime predlaže integralni model sanacije, a drugi je prijedlog da se bankama dadu novac i sanacijski zajmovi, ali da se Vlada ne miješa u njihovu dionički sastav ili upravu. Vlada to ne može prihvatiti, kazao je Valentić, jer ako se u prvom sanacijskom razdoblju daje 150 milijuna njemačkih maraka u novcu ili obveznicama, a to su sredstva poreznih obveznika, onda za to mora preuzeti i odgovornost. "Vlada ne želi državne banke, ali ako daje sredstva, mora preuzeti odgovornost za njihov plasman", rekao je Valentić. On je istaknuo da sanacija banaka nije moguća bez sanacije komitenata te zamolio zastupnike da ozbiljnom i potkrijepljenom raspravom pomognu Vladi u pripremi zakonskih prijedloga koji će biti dostavljeni na drugo čitanje. Upozoravajući na nužnost sanacije banaka, zastupnici su u raspravi iznijeli više primjedaba na zakonske prijedloge te upitali do kada će se privatizirati banke, kako će se upravljati agencijom i slično. Srećko Bijelić (HNS) drži da se Vlada mora distancirati prema procesu sanacije, odnosno da treba nadzirati taj proces i rad agencije jer zakonski prijedlozi, po njegovim riječima, "mirišu" na zadržavanje banaka kao državnih ustanova. Ivan Milas (HDZ) ističe da je glavni problem Hrvatske izvoz novca pa Vlada stoga, predlaže Milas, treba poticati osnivanje malih štedionica koje će vratiti povjerenje štediša. Mladen Vilfan (HSLS) ocijenio je da zakonski prijedlozi sliče na ekspropriaciju i podržavljenje banaka. Iznoseći primjedbe na prijedloge o sanaciji banaka, Vilfan je upitao kad će se zastupnicima dati stvarne brojke o stanju u bankama, koliko je novca ukupno potrebno za sanaciju, zašto nema plana privatizacije banaka, ima li Vlada spremne timove za vlasničko preuzimanje banaka te planira li pomoć stranih revizorskih ekipa i poslovoditwlja. Mato Arlović (SDP) uz ostalo je predložio da se iz ukupnog bankovnog sustava izdvoje slavonske i dalmatinske banke jer treba uzeti u obzir da je njihov položaj rezultat i objektivnih ratnih uvjeta. Iznoseći primjedbe na predloženo upravljanje agencijom, Arlović je predložio da upravu agencije imenuje Sabor kojemu bi uprava i odgovarala, te da se iz uprave isključi guverner Narodne banke Hrvatske jer time i guverner i sama NBH gube samostalnost. Goranko Fižulić (HSLS) drži da uprava agencije treba biti sastavljena kao i uprava Hrvatskog fonda za privatizaciju. Osnovni problem hrvatskog bankarstva je kako vratiti povjerenje u banke, ističe Fižulić, dodajući da banke trebaju postati položne banke, te da uz njihovu sanaciju treba obaviti i privatizaciju. Sjednica Zastupničkog doma zatim je prekinuta zbog sjednice Kluba zastupnika HDZ-a, kojoj je nazočan i predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. (Hina) bn mć 071310 MET apr 94