POLITIKA AKTIVNOG ZAPOŠLJAVANJA

ZAGREB, 7. travnja (Hina) - Mjerama aktivne politike zapošljavanja hrvatski Zavod za zapošljavanje u prva je dva mjeseca ove godine zaposlio 5.150 osoba, a do kraja godine u proces rada planiramo ukupno uključiti 48 tisuća nezaposlenih u Hrvatskoj, izjavio je u razgovoru za Hinu pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje Republike Hrvatske Vladimir Kuzijev. U prošloj godini, odnosno od rujna prošle godine kada je počela primjena mjera aktivne politike zapošljavanja, zaposleno je 19.500 djelatnika. Od toga broja 9.000 osoba osposobljeno je za nove proizvodne programe na koje prelaze poduzeća u kojima rade, zatim oko 4.000 mladih s visokom i srednjom stručnom spremom, te 6.000 djelatnika kroz ostale mjere. Što se tiče troškova Kuzijev ističe da sve troškove oko zapošljavanja Zavod podmiruje vlastitim sredstvima dobivenim iz doprinosa, pa je lani u mjere aktivne politike zapošljavanja uloženo 40 milijardi hrvatskih dinara, a u prva dva mjeseca ove godine 20 milijardi. "Dosadašnjim rezultatima mjera možemo biti zadovoljni, no ne ovisi sve o Zavodu, već i o tom koliko će hrvatsko gospodarstvo u cjelini pokazati interes. Da bismo uopće mogli razgovarati o zapošljavanju za neka zanimanja moraju biti ispunjena dva uvjeta; spremnost nezaposlenih za moguće osposobljavanje za određena zanimanja te interes poslodavca, odnosno gospodarstva", kaže Kuzijev istaknuvši "izrazito dobre rezultate" koje je dala mjera masovnog zapošljavanja gdje Zavod sudjeluje u troškovima plaće i toplog obroka kod onih poslodavaca koji zaposle deset i više radnika. Tako je samo u siječnju ove godine zaposleno više od tisuću ljudi. S politikom aktivnog zapošljavanja Zavod je krenuo 1992. godine s malim brojem mjera kao što su zapošljavanje pripravnika volontera, uvođenje u posao mladih radnika bez iskustva, osposobljavanje za deficitarna zanimanja te osposobljavanje radnika za nove tehnologije koja su uvodila poduzeća u kojima su već bili zaposleni. "Potkraj rujna prošle godine započeli smo s primjenom nove grupe mjera pa je počelo osposobljavanje za zanimanja s vrlo visokom stopom pokrića, tj. gdje Zavod pokriva troškove zapošljavanja, kao i nastojanja oko zadržavanja pripravnika i volontera u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Tu je i mjera masovnog zapošljavanja te mjere kojima su obuhvaćeni invalidi domovinskog rata, djeca i supružnici poginulih i nestalih u domovinskom ratu, a uskoro bi se trebala početi primjenjivati i mjera prostorne pokretljivosti radne snage", kazao je Kuzijev. Prigodom zapošljavanja Zavod se rukovodi prijavama poslodavaca koji su prema Zakonu za zapošljavanje dužni podnijeti prijavu za svako radno mjesto, međutim, ističe Kuzijev, za određena zanimanja, inače deficitarna u našem gospodarstvu, ljudi se teže odlučuju. "Građevinska poduzeća uistinu imaju veliki manjak kadrova, pogotovu nakon donošenja Zakona o zapošljavanju stranaca koji protežira zapošljavanje domaće radne snage. No, ljudi teško prihvaćaju te poslove, posebno zidarske i tesarske, jer su uvjeti rada teški, a obzirom na stanje u građevinskim poduzećima i plaće male. Prošle smo godine prema tim poduzećima imali nepodmirenih obveza za oko 6.000 djelatnika", kaže Kuzijev dodajući da je slična situacija i s nekim zanimanjima u brodogradnji, primjerice variocima, cjevarima, skelarima, te u rudarstvu, unatoč visokim primanjima i beneficiranom radnom stažu koji ta poduzeća nude. Upravo stoga Zavod je donio mjere kojima kroz određene financijske isplate, potiče da se ljudi ipak okrenu i tim zanimanjima. "U nas još uvijek prevladava socijalni program nad radnim programom, a hoće li se to uskoro promijeniti ovisi o društvu u cjelini i sustavu zakonskih normi koje će država donijeti", ističe Kuzijev. "U tom smislu, ni stari zakon ne sputava Zavod u sprovođenju aktivne politike zapošljavanja, a odredbe predloženog zakona za zapošljavanje, ovu našu djelatnost dodatno potiču", kazao je Vladimir Kuzijev. (Hina) mt ds 071123 MET apr 94