SERVIS POSEBNIH NASLOVA KANADA-HOLOKAUST

Nadnaslov:"Izvješće Vrba-Wetzler" - svjedočanstvo o tragediji u Auschwitzu Naslov: Židovski heroj holokausta Podnaslov:Jedan od samo petorice zarobljenika koji su uspjeli pobjeći iz zloglasnog, najbolje čuvanog logora smrti, umirovljeni kanadski sveučilišni profesor Rudolph Vrba, primit će ovih dana priznanje mađarske vlade za pokušaj spašavanja stotine tisuća mađarskih Židova. Zajedno s Alfredom Wetzlerom on je uspio pobjeći iz Auschwitza kako bi upozorio brojne mađarske Židove na strahote koje im se spremaju i objavio svijetu strašnu istinu o logorima smrti. Piše: S.M. CAMPBELL, UPI VANCOUVER - Prije pedeset godina Rudolph Vrba se odlučio na odvažan bijeg iz Auschwitza, najbolje čuvanog nacističkog logora, obvezujući se da će svijetu iznijeti istinu o strahotama koje je preživio. Vjeruje se da je umirovljeni kanadski sveučilišni profesor jedan od samo petorice zatvorenika kojima je uspjelo da pobjegnu iz Auschwitza te da prežive kako bi ispričali svoju priču. Vrbi će ovog tjedna u Budimpešti mađarska vlada odati počast zbog pokušaja da spasi na stotine tisuća mađarskih Židova. Vrba i njegov supatnik Alfred Wetzler su se 7. travnja 1994. godine izvukli ispod gomile drva gdje su se skrivali tri dana u nastojanju da izbjegnu tragače kao i pograničnu stražu na putu ka slobodi. Vrba, kojem je danas sedamdeset godina navodi kako mu je taj dan duboko urezan u pamćenje. "Razlikujemo se od životinja zahvaljujući povijesti", izjavio je bivši profesor farmakologije na sveučilištu British Columbia. "Zaboravimo li na povijest, učinili smo prvi korak ka povratku u bestijalnost". Vrba, Židov rođen u Slovačkoj, proveo je prije bijega dvije godine u Auschwitzu. Tijekom boravka u logoru u više je navrata za dlaku izbjegao smrt. Jednom su mu prilikom zamalo dali smrtonosnu injekciju u bolnici logora, no djelatnik bolnice ga je poštedio. Drugi puta je propustio priliku za bijeg u organizaciji SS čuvara koji je kasnije izdao bjegunce. Pohvatane su zatvorenike mučili a njihova su tijela bila izložena za primjer ostalima. Vrba ističe kako je njegov glavni motiv pri bijegu bio da svijetu objavi strahotnu istinu o logorima smrti. Nadao se da će, uspije li, moći obavijestiti milijun Mađara o tome da neće biti prebačeni u radne logore, kao što ih je većina vjerovala, već u plinske komore. Međunaslov: Očuvati sjećanje na holokaust Vrba i Wetzler su 25.travnja 1944. godine stigli u Zilinu u Slovačkoj kako bi židovskim vođama dostavili svoje svjedočanstvo. Njihov je iskaz poznat kao "Izviješće Vrba-Wetzler" ili "Zapisnik iz Auschwitza". Njime su potvrđene glasine o užasima o kojima se već nekoliko godina govorilo. U izviješću su detaljno objašnjeni postupaci i metode selekcioniranja zatvorenika kao i funkcioniranje plinskih komora. Vodeći židovski čelnici u Mađarskoj držali su "Izvješće Vrba-Wetzler" u tajnosti, tumači Vrba, budući nisu htjeli ugroziti osjetljive pregovore s Hitlerovim šefom za evakuaciju Židova, Adolfom Eichmannom. Naposlijetku je došlo do neuspjeha diplomatskih pokušaja te je Eichmann počeo deportirati Židove iz Mađarske. U deset tjedana više od 400.000 mađarskih Židova ubijeno je u plinskim komorama Auschwitza, sve dok se zahvaljujući međunarodnom pritisku nije stalo na kraj deportacijama. Wetzler je 1988. godine preminuo u Slovačkoj. Vrba je njihovu priču ispričao u knjizi "Ne mogu oprostiti", izdanoj 1964. godine. Vrba hvali Spielbergov film "Schindlerova lista" zbog očuvanja sjećanja na holokaust. Mišljenja je da je za današnje naraštaje kao i za buduće generacije od ključne važnosti da proučavaju povijest kako se takvi događaji ne bi ponovili. "Sadašnja generacija Nijemaca nije kriva za ono što su počinili njezini očevi. No mora se suočiti sa istinom i svjedočiti o njoj, te učiniti sve kako se takvo što ne bi nikada ponovilo", izjavio je. Iako će primiti počasti mađarske vlade, neki povjesničari smatraju da Vrbi nije odano priznanje koje zaslužuje budući njegovi napori da zaustavi masakr nad mađarskim Židovima nisu bili sasvim uspješni. "Vrbi nije dano odgovarajuće mjesto u povijesti drugog svjetskog rata, budući u Mađarskoj ili među saveznicima nije posvećena puna pažnja značajnim, nepobitnim informacijama koje je donio iz Auschwitza", izjavio je Raul Hilberg, autor djela "Uništenje europskih Židova". No Hilberg smatra kako Vrbin značaj po Židove diljem svijeta ne može biti doveden u pitanje. "Kao osoba koja je preživjela Auschwitz te iz njega pobjegla vođena altruističkom pobudom da upozori na stotine tisuća Mađara, on će uvijek biti židovski heroj holokausta". (Hina) gm br 061211 MET apr 94