IZ HRVATSKOGA TISKA

ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - VJESNIK: MUKE PO DENACIONALIZACIJI Nakon što je u uvodu iznio neke probleme s kojima se sučeljava Njemačka u procesu denacionalizacije, gdje vlada, nakon puštanja odštetnog zakona u parlamentarnu proceduru, strepi od dvostruke pobune - "poreznih obveznika, koji ni krivi ni dužni moraju iz vlastitog džepa platiti ispravak istočnih nepravdi, i nesretnih razvlaštenika koji žive u uvjerenju da se nanesene im nepravde neće nikada ispraviti", Franjo Kiseljak u nastavku piše: "Valentićeva Vlada nije u ništa manjem škripcu od Kohlove. Štoviše, hrvatske gospodarske i proračunske poteškoće, u usporedbi s njemačkima, daju Valentiću pravo na još dugoročniju ispriku ovdašnjim razvlaštenicima. Kako će Vlada voziti denacionalizacijski slalom između već iscijeđenih poreznih obveznika i starih razvlaštenika i njihovih nasljednika, koji su dobro zapamtili zaglušna predizborna obećanja svih stranaka o ispravljanju svih povijesnih nepravdi, vidjet će se još ovaj tjedan". Upozorava kako u Sabor na raspravu dolazi koncepcija reforme na stambenom području čiji bi trošak bio tri milijarde maraka kroz deset godina, a u čijem je sklopu i stambena denacionalizacija. "Denacionalizacijskom ponudom Valentićeve vlade nije zadovoljna ni jedna strana. Na potezu su - zastupnici", piše u zaključku Kiseljak. VEČERNJI LIST: DOBAR PUT PREMA DOGOVORU Komentirajući primirje koje je uspostavljeno nakon zagrebačkog sporazuma, Višnja Starešina ocjenjuje kako je ono dobar put za postizanje dogovora najprije o ekonomskoj suradnji i otvaranju komunikacija. Upozorava kako je preduvjet tome "da se intenzitet međunarodne političke inicijative održi i da Hrvatska na najbolji način koristi one mogućnosti koje joj takav razvoj događaja pruža". U tom kontekstu ističe kako primirje "otklanja strah Srba s okupiranih područja da će Hrvatska pribjeći uspostavi svoje cjelovitosti vojnim sredstvima, ali se isto tako otklanja 'strah' kao izlika u pregovorima o mirovnom rješenju na osnovi Vanceova plana i rezolucije Vijeća sigurnosti". Dodaje tome i činjenicu da je Hrvatska "dovedena u poziciju da istinski želi uspostavu ekonomskih veza sa svojim okupiranim dijelovima (jer joj u protivnom prijeti ciprizacija), a 'krajinski' Srbi da već u paketu ekonomske suradnje prihvate i dio Hrvatske na prostoru koji su etnički očistili od svega hrvatskog - primjerice valutu". Drži da je nakon toga u pregovorima "shodno sadašnjoj inicijativi, polazišna točka teritorijalna cjelovitost Hrvatske, pri ćemu će zasigurno Srbi željeti da njihova autonomija bude što šira, a hrvatska vlada obrnuto". Novinarka upozorava kako je preduvjet takva raspleta održavanje mirovnog zamaha i u BiH. Ocjenjuje kako "prije no što postane izvjesno kakav će biti status bosanskih Srba, niti definitivnog rješenja u Hrvatskoj neće biti" i pojašnjava: "Jer, posrijedi je ipak višestruka trgovina kompromisima, koju aranžiraju prvenstveno Amerika i Rusija, a u koju su uključene i Hrvatska i vodstva svih naroda BiH i Srbija (ovaj put čini se, i izravno - pitanjem Kosova)". Mišljenja je da je Hrvatskoj u takvoj političkoj kombinatorici "namijenjeno da voljom i dosljednošću u provedbi Washingtonskog sporazuma u BiH kupuje međunarodnu, prvenstveno američku podršku u reintegraciji vlastitih teritorija. (...) No s obzirom na dosadašnje mirovne pokušaje, u kojima se u ulozi glavnog trgovca pojavljivao Milošević, to i nije tako loša pozicija. Jer Clinton i Jeljcin zajedno ipak ulijevaju više povjerenja nego Milošević sam. Pod uvjetom da se mirovni zamah održi i da sadašnja inicijativa ne ishlapi nakon nekoliko mjeseci kao sve dosadašnje", zaključuje Višnja Starešina. VEČERNJI LIST: POLITIKA U SPLITSKOJ SUDNICI? U osvrtu na suđenje članovima DA za terorizam koje je prekinuto nakon nervnoga napada koji je pogodio glavnooptuženog Juricu Gilića, novinar Želimir Žanko polazi od iskaza obrane. Ona zahtijeva novo vještačenje, temeljeći zahtjev na tvrdnji da je Gilić "u nezakonitoj, policijskoj istrazi, paralelno s onom istražnog suca, pod batinama, nekoliko puta mijenjao iskaz". Novinar ističe, na temelju konferencije za novinare DA, kako će ta stranka upravo na nezakonitom pridobivanju iskaza i nesposobnosti prvooptuženog za svjedočenje temeljiti obranu svojih članova optuženih za terorizam. "Uz to, čini se da u DA još vjeruju kako bi se proces mogao zaustaviti i stvar riješiti na više-manje džentlemenski način, premda je šteta nanesena ovim suđenjem hrvatskom ugledu u svijetu već dosegla kompromitirajuću razinu", dodaje novinar. U prilog tome navodi i izjavu odvjetnika Slobodana Budaka, člana Hrvatskoga Helsinškog odbora za ljudska prava, koji je u posjetu republičkom državnom odvjetništvu rekao kako je stekao dojam da Državno odvjetništvo pravno drugačije gleda na slučaj nego nadležno splitsko pravosuđe. "U kuloarima sudnice ta je Budakova rečenica protumačena kao zabrinuta sugestija Zagreba Splitu da se odustane od procesa, što u glavnome dalmatinskom gradu, navodno, nisu htjeli poslušati", piše novinar napominjući kako je, ako je to točno, "ugrožena teza dr. Mire Lorger-Ljubić, predsjednice DA, da se na procesu članovima DA zapravo sudi Dalmaciji - dakako iz Zagreba". Drži da ta tvrdnja samo pokazuje da rezultati suđenja političarima "mogu nekome donijeti izvjesne političke ciljeve, ali nikada nisu nekoj zajednici donijeli demokratski razvoj, veću toleranciju i slobodu". Budući da je eksplozija osim 'uznemirenja građana' prouzročila samo materijalnu štetu, novinar ocjenjuje da se vjerojatno "nitko ne bi osjećao pogođenim da se proces zaustavi prije pravog početka. U protivnome, opasna polarizacija splitskog života, u kojoj se jedino i mogao začeti ovaj mučan proces, mogla bi dosegnuti razinu, koja će, umjesto unaprijed, voditi natrag, gdje su politička razračunavanja dinamitom uobičajena metoda 'političke borbe'", zaključuje Žanko. GLAS KONCILA: PROROŠTVO U KOLOSEJU "U odnosima između Katoličke i Pravoslavne Crkve opet se dogodio vrlo veliki i vrlo znakoviti događaj koji proročki nadilazi sadašnje stanje u tim odnosima te se ne može smjestiti ni u postojeće crkvene zakone ni u prevladavajuću crkvenu svijest i odgovarajuće navike na obje strane", uvodne su riječi komentara lista koji se dotiče pobožnosti Križnoga puta koju je na Veliki petak u rimskom Koloseju vodio papa Ivan Pavao II. služeći se u toj pobožnosti molitvenikom koji je baš za tu priliku sastavio carigradski patrijarh Bartolomej, a na Papinu zamolbu. Nazvavši taj čin proročkim znakom koji u ovome povijesnom času povezuje katolištvo s pravoslavljem, uredništvo lista upozorava na opasne zloporabe suprotnosti tih dvaju dijelova kršćanskog svijeta na političkom polju. Upozorava kako neki političari žele od pravoslavlja načiniti ideologiju novoga državnog saveza starih pravoslavnih zemalja te demoniziraju katolištvo "kao ideologiju i pokretačku snagu Zapada u kome vide svoga vjekovnog neprijatelja". Usuprot tome, piše list, javljaju se na Zapadu "odgovarajući obrambeni refleksi koji demoniziraju pravoslavlje kao da to uopće nije živi dio kršćanstva, kao da u njemu nema ni vjere ni crkvenosti ni prave čovječnosti. Ni jedan ni drugi ne podnose ekumenizam i smatraju ga podvalom poput trojanskog konja", piše list. Ističe kako je rimski Papa ovaj put odlučio prosvjedovati protiv takve ideologizacije i političke zloporabe vjere i Crkve. "I očito je odlučio preskočiti svaku mogućnost teološkog sporenja što se tu smije ili ne smije. Poznato je, naime, kako je, osobito među srpskim pravoslavnima prevladavalo stajalište da oni s katolicima ne smiju zajedno moliti. I ono što se moglo vidjeti kao zajedničko moljenje tumačili su kao istodobnost a ne kao zajedništvo molitve. Papa nije pozvao patrijarha raščišćavati takva pitanja nego ga je ponizno zamolio da mu sastavi molitvenik. I sad nema pitanja tko je s kim molio. A molitva jest zajednička. I katolici javno iskazaše štovanje bogatstvu pravoslavne crkvenosti. Nikakve podvale, nikakva pokušaja dominacije nad pravoslavljem, ni traga ičemu što bi pravoslavni mogli doživjeti kao opasnost. Istodobno takav Papin čin ne može ne vršiti stanoviti pritisak na katoličku svijest i savjest glede poimanja pravoslavlja, vrednovanja pravoslavne baštine i odnose s pravoslavnima", komentira list. Napominje kako su poznate nemile riječi koje je patrijarh Bartolomej izrekao o katolicima prilikom prošlogodišnjeg posjeta Srbiji i Crnoj Gori i u zaključku piše: "Bilo bi naivno misliti da Papa to ne zna. Ali, velika se Božja djela ne spotiču ni o velike grijehe crkvenih djelatnika. Nikakva zloporaba vjere ni na Istoku ni na Zapadu ne može dokinuti životnu snagu Duha Svetoga koji unatoč svemu djeluje u zajednicama Kristovih krštenika ne dopuštajući im da zauvijek potonu u mržnju, da se odreknu nade". (Hina) dp mć 060744 MET apr 94