ZAGREB, 30. ožujka (Hina) - Na sjednici Zastupničkog doma hrvatskog
Sabora, nakon višesatne rasprave o zakonskom prijedlogu izmjena i
dopuna Zakona o radnim odnosima, na čije je upućivanje po hitnom
postupku prigovorila većina zastupnika u raspravi, potpredsjednik
Vlade Vladimir Šeks taj je zakonski prijedlog povukao iz hitne i
predložio upućivanje u redovnu proceduru. Na povlačenje iz hitne
procedure zakonskog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o zapošljavanju
već na početku rasprave o tom zakonskom tekstu pristao je i ministar
rada i socijalne skrbi Ivan Parać.
Vladimir Šeks, obrazlažući povlačenje iz hitnog postupka, obrazložio
je da Gospodarsko-socijalno vijeće nije imalo dovoljno vremena kako bi
riješilo pitanja na koji način osigurati svima jednako pravo na dokup
staža.
Većina zastupnika u raspravi suprostavila se, naime, izmjenama Zakona o
radnim odnosima kojom se predlaže ukidanje instituta otkupa radnog
staža, ističući uz ostalo da to pitanje zaslužuje podrobniju raspravu.
Ministar Parać uvodno je izložio da Fond mirovinskog i invalidskog
osiguranja radnika Hrvatske ima gubitak od 280 milijardi hrvatskih
dinara a da u zadnja četiri mjeseca postoji tendencija povećanja broja
umirovljenika za 5000. Stoga se, po njegovim riječima, Vlada odlučila
smanjiti bar pojedine institute koji bi mogli biti daljnji element
destabilizacije u tom području. On je naveo i podatak da u Hrvatskoj
trenutno imamo 829.500 umirovljenika, a 1,2 milijuna zaposlenih, bez
policije i vojske. To ukazuje, ističe ministar Parać, na nemogućnost
takvog daljnjeg funkcioniranja a to su bili i razlozi hitnosti.
Institut dokupa staža na punu starosnu mirovinu do pet godina uveden
je 1990-te i do danas ga je, po Paraćevim riječima, iskoristilo
45.000 osoba, koje su ukupno dokupile 130 tisuća godina staža, a
prosječna je cijena jedne godine 700 do 1000 njemačkih maraka.
Mirovinski sustav, ističe ministar Parać, ne može biti način
rješavanja tehnološkog viška, a dokupom staža u neprimjeren status
stavljaju se svi umirovljenici.
Ivan Matija iznoseći zaključke Odbora za rad, socijalnu
politiku, zdravstvo, obitelj i mladež, uz zamjerku hitnosti,
nedopustivim je ocijenio "čupanje instituta po instituta iz Zakona".
U ime Kluba SDP-a Mato Arlović predložio je Zastupničkom domu da
odbije donošenje predloženog zakona, jer među ostalim nije održana
prethodna rasprava o radno-socijalnom zakonodavstvu, a protiv njega su
se izjasnili i predstavnici sindikata i poduzetništva.
Hitnosti postupka usprotivili su se uz ostale i Goran Granić (HSLS),
Ivan Milas (HDZ), te Ante Klarić (HDZ) koji je zatražio da se institut
dokupa staža uključi u cjelokupni sustav radno-socijalnog zakonodavstva.
Za zadržavanje tog instituta založio se Elio Martinčić (NZ) a Srećko
Bjelić (HNS) drži da paket zakona iz socijalne sfere mora imati prioritet.
Krešimir Glavina (HDZ) drži pak da je pogreška učinjena još pri uvođenju
dokupa staža i ističe da je izdvajanje za dokup izuzetno malo što Fond
vodi u gubitak. Nedopustivim je ocijenio i izjednačavanje umirovljenika
s punim i onih s dokupljenim radnim stažom.
Odgovarajući na primjedbe iz rasprave, ministar Parać je ustvrdio da
nije točna teza da bi ukidanje instituta dokupa staža opteretilo
gospodarstvo, te ističe da je sindikatima i svim zainteresiranima
omogućeno da sudjeluju u izradi radno-socijalnih zakona.
Prihvačajući da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
zapošljavanju ide u redovnu proceduru, ministar Parać je ukratko
obrazložio predložene izmjene zalažući se ujedno za pooštravanje
sustava evidencije nezaposlenih.
(Hina) bn/md ds
301429 MET mar 94
30HHMM MET mar 94
SKV: Hrvatska u 12,30 sati
SKV: Sport u 12.30 sati
Potpuno lokalizirani požari oko Los Angelesa, tri tjedna nakon izbijanja
SKV: Svijet u 12,30 sati
Njemačka: Osuđen ugostitelj hrvatskog porijekla koji je uz pizzu prodavao kokain
SDP: Restović i Baranović kandidati za šibenskog gradonačelnika i župana
Prosvjedovalo 500-tinjak građana, kirurg poručio: U bolnici je neviđena kriza
Umro bivši njemački predsjednik Horst Koehler
Grbin: Briga o djeci je naš prioritet
PU: Promet u maloprodaji 19 posto veći nego 24. 1. ali i 44 posto manji nego 17. 1.