ODBOR ZA FINANCIJE I DRŽAVNI PRORAČUN ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA

ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Odbor za financije i državni proračun Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske u nastavku prošli tjedan započete sjednice podržao je danas prijedlog državnog propračuna za 1994. godinu a raspravljao je i o konačnim prijedlozima zakona o Agenciji Republike Hrvatske za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka koji su upućeni po hitnom postupku. Prema riječima pomoćnice ministra financija Ljerke Ercegović riječ je o zakonima kojima se uređuje okvir za sanaciju i restrukturiranje banaka kao i tko sanaciju provodi. Ukratko obrazlozivši pojedine odredbe tih dvaju zakona Ljerka Ercegović je kazala da se poduzimanje aktivnosti na sanaciji očituje i u tome da će dioničari banke, koji posjeduju kapital u banci, izgubiti kapital uložen u banku a i povećava se opterećenje poreznih obveznika. Zakonom o sanaciji propisuje se okvir za pokretanje procesa koji će ujedno omogućiti sanaciju i restrukturiranje gospodarskog sustava a suština modela je formiranje novih početnih bilanci stanja banaka koje ne sadrže potraživanja koja su procjenjena kao nenaplativa i dokapitalizacija do zadovoljenja propisanog kriterija kapitalske adekvatnosti banke. Postupak sanacije provodi se nad bankama čiji potencijalni gubici koji proistječu iz rizičnih plasmana i odgovarajućih izvanbilančnih stavki čine do 50 posto iznosa jamstvenog kapitala banke. Narodna banka Hrvatske ocjenjuje mogućnost i ekonomsku opravdanost sanacije a u obrazloženju zakona stoji da su ozbiljne teškoće najizraženije kod četiri banke - Splitskoj banci, Slavonskoj banci, Riječkoj banci te Istarskoj banci. Pretežiti vlasnik banke postaje Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka koja se osniva drugim predloženim zakonom. Riječ je o specijaliziranoj financijskoj ustanovi koja osigurava i štedne uloge u bankama i štedionicama do određenog iznosa koji će se utvrditi. Ministar pomorstva prometa i veza Ivica Mudrinić među inim je kazao da kapital iz Hrvatske "bježi" jer štediše nemaju povjerenje u hrvatske banke te kazao da primjerice u Sjedinjenim Američkim Državama za ulog do 50 tisuća dolara ukoliko banka propadne garantira američka država. Ivan Milas je kazao da se ne može odlučivati o takovim zakonima kad nisu poznate niti bilance ni plasmani ni razlozi zbog čega je koja banka dospjela u takvo stanje i zašto je i u čemu državni interes da ih se sanira. Istodobno je predložio osnivanje poštanske štedionice koja bi bila u sto postotnom državnom vlasništvu iza koje bi stajala država a čiju bi upravu, po prijedlogu činili predstavnici Ministarstva financija i Ministarstva pomorstva prometa i veza. Svako javno poduzeće i fond moralo bi, predlaže Milas, držati novce u toj štedionici i preko nje bi se odvijao plasman. Zastupnik Drago Ereš založio se za selektivan pristup toj problematici istodobno predloživši i saniranje Vukovarske banke sa 15 milijuna maraka. Goranko Fižulić je kazao da se banke već jednom pokušalo sanirati te da ne bi htio da se banke saniraju po nekoliko puta te da se nakon ovoga ponovno saniraju za nekoliko mjeseci. (Hina) db ds 221630 MET mar 94 221630 MET mar 94