SVIJET U PET SATI

ZAGREB, 20. ožujka (Hina) WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton ocijenio je sinoć kako sporazumi o federativnom uređenju BiH, te o konfederaciji Republike Hrvatske i BiH, nude jedan od prvih jasnih znakova da su strane u sukobu voljne okončati nasilje i početi proces obnove. "Ovi su sporazumi podjednako važni za budućnost Hrvatske kao i za budućnost Bosne. A želja je sviju danas ovdje nazočnih da se i Srbi pridruže ovom procesu ka miru", rekao je Clinton. "Pitanje krajina u Hrvatskoj mora biti riješeno. Srbija i Srbi u Bosni ne mogu otkloniti od sebe odgovornost za postizanje trajnog mira", upozorio je američki predsjednik u govoru nakon potpisivanja sporazuma. On je rekao kako su SAD pripravne doprinijeti gospodarskoj obnovi koja će učvrstiti ove sporazume, te, bude li moguće postići prihvatljiv i provediv sporazum, kroz NATO pomoći njegovu provedbu. WASHINGTON - U razgovoru predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana s američkim predsjednikom Billom Clintonom u Bijeloj kući, nakon potpisivanja izjava i sporazuma, bilo je riječi o rješavanju pitanja UNPA. Stajalište je SAD-a da se reintegracija tih područja treba odvijati kao proces pri ćemu će Amerika pružiti političku i diplomatsku potporu. Predsjednik Tuđman istaknuo je potrebu uspostave nadzora granica RH u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti a razgovarano je i o mandatu UNPROFOR-a koji ističe krajem ovog mjeseca. Bilo je riječi i o partnerskim odnosima Hrvatske i SAD-a, financijskoj pomoći Hrvatskoj, a na susretu je rečeno da će SAD dati potporu otvaranju međunarodnih finacijskih institucija Hrvatskoj. WASHINGTON - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je jučer u Washingtonu europsku trojku - Karolasa Papuljasa, Willyja Claesa i Klausa Kinkela te povjerenika Europske komisije za međunarodne odnose Hansa van den Broeka. Ministri Kinkel i Claes su u razgovoru istaknuli pozitivnu ulogu Hrvatske u pripremi i donošenju danas potpisanih sporazuma u Washingtonu, a bilo je riječi i o mogućim budućim koracima srpske strane. Razgovarano je i o pitanju UNPA, a predsjednik Tuđman prihvatio je "modus vivendi" isključivo u okviru primjene rezolucija Vijeća sigurnosti. Razgovarano je i o nastavku pregovora o sporazumu o prekidu vatre. WASHINGTON - Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić razgovarao je jučer u Washingtonu s svojim turskim kolegom Hikmetom Cetinom (Ćetin) koji mu je predao pismo predsjednika Demirela za predsjednika Tuđmana s izrazima potpore i čestitkama za potpisivanje današnjih izjava i sporazuma u Bijeloj kući. Cetin je istaknuo da će Turska podržati hrvatsku politiku reintegracije UNPA zona u Vijeću sigurnosti i UN-u te u Islamskoj konferenciji. Ministar Granić prihvatio je poziv da sredinom travnja posjeti Ankaru, a tada bi došlo i do trilateralnog susreta Turske, Hrvatske i BiH na razini ministara vanjskih poslova u Istanbulu. WASHINGTON - Svečanost potpisivanja dokumenata o federaciji Hrvata i Bošnjaka-Muslimana u BiH, kao i o načelima moguće konfederacije s Republikom Hrvatskom, u petak je u Washingtonu u znatnoj mjeri zasjenila činjenicu da je zapravo riječ o složenom diplomatsko-političkom pregovaračkom procesu koji ima za cilj uspostavu takvih okvira u kojima će, ponajprije dva konstitutivna naroda u BiH ostvariti svoje interese i imati zajamčenu jednakopravnost. Iz diplomatskih je krugova Hina doznala da su diplomatska nastojanja, napose kad je riječ o tekstu nacrta ustava federacije, nastavljena do zadnjeg trenutka. Tako je, primjerice, predsjednik Predsjedničkog vijeća HR Herceg Bosne Krešimir Zubak upozorio posebnog američkog izaslanika Charlesa Redmana na, po njegovu sudu, osam pogrešaka u predloženom tekstu nacrta ustava. Podsjetio je da je o tim pitanjima postignut uzajamni dogovor tijekom bečkih pregovora i naglasio da će, ako ne bude moguće ispravljanje tih pogrešaka, Hrvati BiH tražiti njihovo otklanjanje u nastavku pregovaračkog procesa. Većina primjedaba Krešimira Zubaka tiče se kantonalne podjele i ovlasti kantonalnih vlasti u budućoj federaciji, ustavne odrednice o gradu Mostaru, te o potrebnoj većini odlučivanja u budućem dvodomnom parlamentu. ZAGREB - Ministar znanosti i tehnologije, prof. dr. Branko Jeren i Eleanor Constable, Assistand Secretary of State Department, jučer su potpisali Ugovor o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Republike Hrvatske i SAD. Potpisani Ugovor prvi je koji su od uspostave diplomatskih odnosa potpisale vlade Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske. Tim ugovorom otvaraju se mogućnosti produbljivanja plodne suradnje između hrvatskih i američkih znanstvenih i sveučilišnih ustanova. Ugovorne strane obvezuju se da će usko surađivati u svim područjima znanosti i tehnologije, podupirati neposrednu suradnju znanstvenika i znanstvenih ustanova dviju zemalja, te utemeljiti zajednički fond za financiranje znanstvenih istraživanja od obostranog interesa. Visinu sredstava koja će u tu svrhu biti na raspolaganju, dvije će strane dogovoriti budućim razgovorima. BEOGRAD - Bosanski Hrvati i Muslimani koji su jučer u Washingtonu potpisali sporazum stvarajući time federaciju, stvorili su novu državu i novu političku situaciju, priopćio je vođa bosanskih Srba Radovan karadžić u izjavi koju je objavila agencija Tanjug, a prenijela agencija AFP. "Hrvati i Muslimani stvorili su novu državu koristeći se svojim pravom odlučivanja kako žele živjeti. Sve dok njihova odluka nije usmjerena protiv Srba, spremni smo prihvatiti taj sporazum kao njigom izbor", izjavio je Karadžić. LONDON - Sporazum između bosanskih Hrvata i Muslimana mogao bi biti baza za labaviju federaciju s bosanskim Srbima, a intenzivni međunarodni pregovori bit će usmjereni na postizanje tog cilja, priopćio je u petak posebni mirovni izaslanik Lord Owen na britanskoj televiziji. Owen, posebni izaslanik Europske unije za bivšu Jugoslaviju, nazvao je sporazum "važnim kamenom za gradnju". "To znači da su neke od najdivljijih borbi u prošlih šest mjeseci, koje su se događale između Hrvata i Muslimana, izgleda završene i da imamo temelj na kojem možemo ući u sve važne pregovore sa Srbima", kazao je Owen. "Možda čak možemo ići šire od Bosne i Hercegovine. U utorak će se u Zagrebu održati sastanak o hrvatskom problemu sa Srbima u Krajini i možda bi čak bilo moguće raspravljati o širim pitanjima, uključujući i Kosovo", izjavio je Owen. Govoreći iz Washingtona, Owen je kazao da će Moskva igrati glavnu ulogu u navođenju Srba da se priključe bilo kakvom sporazumu. SARAJEVO - Britanski premijer John Major izrazio je zadovoljstvo promjenama koje su se dogodile u Sarajevu u posljednjih nekoliko tjedana. Upitan da prokomentira washingtonske sporazume Hrvata i Muslimana, Major je rekao kako je "pritisak" jedini način da bosanski Srbi pristanu na prihvaćanje tog dogovora. WASHINGTON - Konfederacija Hrvatske i BiH trebala bi biti primljena u Europsku uniju, priopćio je danas američki državni sekretar Warren Christopher (Voren Kristofer), govoreći na ručku priređenom u čast potpisivanja vošingtonskog sporazuma između Hrvata i bosanskih Muslimana. "Nadamo se da će Europska unija jednog dana doprijeti i do Sarajevo i Zagreba, iznad porušenog mostarskog mosta, te izbrisati ratne slike", priopćio je. Christopher je pozdravio ulogu koju je u potpisivanju tog sporazuma odigrala Europska unija, predstavljena grčkim ministrom vanjskih poslova Carolosom Papouliasom (Karolos Papulias), kao i ulogu Rusije koju je predstavljao posebni izaslanik ruskog predsjednika za područje bivše Jugoslavije Vitalij Čurkin. "Jutros smo napravili korak prema ozdravljenju", ocijenio je Christopher te zaželio da se bosanski Srbi pridruže novoj bosanskoj federaciji. BEOGRAD - Vođa Srba sa zaposjednutih područja Hrvatske Milan Martić, odbio je svaku mogućnost normalizacije odnosa "prije potpisivanja mira", prenosi agencija France presse. Tri dana prije susreta između predstavnika Hrvatske i Srba s okupiranih područja Hrvatske, predviđenog za ponedjeljak u Zagrebu, Martić se u Kninu susreo s posebnim izaslanikom glavnog tajnika UN Yasushiem Akashiem. Vođa krajinskih Srba izjavio je tom prigodom da "prije uspostavljanja mira ne može biti razgovora o riješavanju drugih problema" dodavši, prema agenciji AFP, da mu je Yasushi Akashi stavio do znanja zahtjeve Hrvatske koji su, kaže Martić, za njih neprihvatljivi. Martić i Akashi su razmotrili i pitanje produljenja mandata UNPROFOR-a koji istječe 31. ožujka. ŽENEVA - Nema napretka u pregovorima oko raspodjele imovine bivše jugoslavenske federacije. "Srpsko i crnogorsko izaslanstvo jednostranim krutim i protupravnim stajalištima zavlače i onemogućavaju proces sukcesije", izjavio je jučere po završetku dvodnevnih ženevskih pregovora prof. dr. Vladimir Đuro Degan, član delegacije RH u radnoj grupi o sukcesiji država na Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji. Izaslanstvo SR Jugoslavije ustrajava na stajalištu da je sva imovina bivše federacije koja se nalazi na njenom području njezino vlasništvo i da SR Jugoslavija samo dobrom voljom može dijelove te imovine prenijeti na države sljednice prava i imovine bivše federacije, istaknuo je prof. Degan te dodao: "Slovenskoj delegaciji, primjerice, onemogućen je pristup saveznoj arhivi u Beogradu s objašnjenjem da se radi o stranoj državi i da to oni ne dozvoljavaju." Izaslanstvo SR Jugoslavije i ovoga je puta ponovilo poznate zahtjeve da se podijeli sve što je od početka stvaranja Jugoslavije 1918. godine zajedničkim sredstvima priskrbljeno. Takvom stajalištu suprotstavilo se međutim izaslanstvo Hrvatske, Slovenije, Makedonije i BiH. "Smatramo", istaknuo je prof. Degan, "da je predmet sukcesije samo ona imovina bivše federacije koja je na dan sukcesije bila imovina federacije." Predsjedatelj Radne grupe za sukcesiju, danski diplomat Alf Jonsson, zbog ovakvog je stanja pregovora, odlučio uskoro posjetiti sve države sljednice prava i imovine bivše federacije kako bi se do ljeta organizirao nov zajednički susret u Ženevi. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton imenovao je Matthewa Nimetza posebnim američkim izaslanikom u Makedoniji. Nimetz je, prema priopćenju Bijele kuće, zadužen da doprinese međunarodnim naporima s ciljem razriješavanja grčko-makedonskog spora. "Matthew Nimetz će s radom otpočeti odmah kontaktima s obje strane, i to u suradnji s posebnim izaslanikom UN Cyrusom Vanceom i Europskom unijom"- navodi se u priopćenju. NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN zadržalo je na snazi sankcije svjetske organizacije protiv Iraka, ali prvi put odluka nije donešena jednoglasno, saznaje se iz diplomatskih izvora. Trenutačni predsjednik Vijeća sigurnosti Jean-Bernard Merimee zadržao se na kratkoj izjavi da je "Vijeće zaključilo konzultacije u svezi s režimom sankcija" protiv Iraka. Rusija, Francuska, Kina i Brazil zatražili su ovog tjedna da Vijeće sigurnosti prizna "određeni napredak" u ponašanju Iraka glede pitanja razoružanja, navodi se u diplomatskim krugovima. Tome su se, međutim, usprotivile Sjedinjene Države i Velika Britanija zbog čega su, u nedostatku konsenzusa, sankcije automatski ostale na snazi. NEW YORK - Vijeće sigurnosti je u petak rezolucijom broj 904 oštro osudilo masakr koji se dogodio prošlog mjeseca, kada je izraelski doseljenik ubio 3O Palestinaca u džamiji u Hebronu, te je pozvalo na privremenu međunarodnu nazočnost kako bi se osigurala zaštita palestinskog stanovništva na teritorijima koje je okupirao Izrael. Rezolucija je prihvaćena kao cjelina bez glasovanja, nakon što su se SAD u prijašnjem glasovanju o pojedinim paragrafima uzdržale od dva, uključujući jedan koji potvrđuje da je Jeruzalem dio teritorija koji je okupirao Izrael. NEW YORK - Američka ambasadorica pri Ujedinjenim narodima Madeleine Albright (Modlin Olbrajt) objavila je u petak da su se Sirija, Jordan i Libanon suglasili o nastavku pregovora s Izraelom. Albright je to izjavila za vrijeme svog govora u Vijeću sigurnosti nakon što je 15-člano tijelo glasalo o tome da se osudi masakr 30 Palestinaca koji je prošlog mjeseca počinio izraelski doseljenik u džamiji u Hebronu. Albright je također izjavila da su se Izrael i PLO "konačno suglasili da dođe do susreta na visokoj razini". MOSKVA - Juri Meškov, predsjednik ukrajinske autonomne republike Krim, potpisao je jučer novu odluku koja potvrđuje održavanje referenduma o budućnosti poluotoka 27. ožujka, nakon što je ukrajinski predsjednik Leonid Kravčuk opozvao kao "protu-ustavnu" prvu odluku o tom referendumu. Oblik te nove odluke potvrđuje namjere krimskog čelnika, sadržane u prvom dekretu od 1O. ožujka: ispitivanje, koje neće imati zakonsku vrijedost, bavit će se pitanjem dvojnog državljanstva za 2,3 milijuna stanovnika (od kojih je 67% rusa), odnosima krimskog glavnog grada Simferopola i Kieva, kao i povećanim povlasticama u moći danim Juriju Meškovu, javlja France press pozivajući se na agencju Interfax. Nakon što je Kravčuk u utorak poništio odluku o referendumu, krimski predsjednik već je objavio da će on biti održan "radi želja samog pučanstva Krima". BRUXELLES - Europska dvanaestorica pozdravila je sporazum između Rusije i Letonije koji predviđa povlačenje ruske vojske iz te zemlje do 30. kolovoza 1994. godine. U izjavi predstavnika Europske unije, objavljenoj u Bruxellesu, kaže se da taj sporazum "predstavlja važan korak na putu potpunog povlačenja ruske vojske iz baltičkih zemalja" uz nadu da će Rusija svoje trupe iz Estonije povući do 31. kolovoza ove godine. NEUSS - U Njemačkoj su u petak uhićena četiri muškarca iz područja bivše Jugoslavije pod sumnjom da su ubili bivšeg generala armije BiH Jusufa "Juku" Prazinu, priopćila je njemačka policija. Četiri muškarca bili su tjelohranitelji Jusufa Prazine. Protiv njih podnijeli su međunarodni nalog za uhićenje belgijski sudski organi. (Hina) sk sk 190415 MET mar 94 194:5