UREĐAJ ZA ISTRAŽIVANJA U MOLEKULARNOJ MEDICINI

ZAGREB, 18. ožujka (Hina) - "Puštanjem u pogon uređaja za sintezu oligonukleotida na Institutu Ruđer Bošković stvorena je 'jezgra' uređaja vrhunske tehnologije nužnih za znanstvena istraživanja na području molekularne medicine tj. humane molekularne genetike", istaknuo je pročelnik Odjela za molekularnu medicinu (OMM-a) Instituta Ruđer Bošković dr. Krešimir Pavelić na svečanosti priređenoj danas tim povodom u OMM-ovim prostorijama Instituta. O značenju samog uređaja te radu Odjela za molekularnu medicinu na konferenciji za novinare, održanoj prije same svečanosti, uz dr. Pavelića govorio je i vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja Instituta Ruđer Bošković dr. Krunoslav Pisk. Pojašnjavajući da će se novim uređajem moći sintetizirati dijelovi deoksiribonukleinske kiseline (DNA) te ribonukleinske kiseline (RNA), bez čega se ne može zamisliti rad na kliničkoj molekularnoj dijagnostici, dr. Pavelić je naglasio da su sada stvoreni potrebni uvjeti koji Institut Ruđer Bošković čine hrvatskim znanstvenim i istraživačkim središtem za molekularnu medicinu. Dodao je da se u posljednje dvije do tri godine diljem svijeta osnivaju znanstvena sjedišta za istraživanja na tom području znanosti. Kako je kazao pročelnik OMM-a, uz navedena temeljna istaživanja na području molekularne medicine, Odjel će surađivati s klinikama na unapređivanju genske terapije te istraživanjima na problematici AIDS-a i virusa hepatitisa C. Odjel za molekularnu medicinu osnovalo je Znanstveno vijeće Instituta 1993. godine, kazao je dr. Krunoslav Pisk te pojasnio da je OMM osnovan u sklopu velikog projekta Sveučilišnog centra za molekularnu genetiku Instituta. Dr. Pisk izvijestio je da je Zaklada Otvoreno društvo darovala novčana sredstva potrebna za kupnju uređaja, dok je hrvatsko Ministarstvo znanosti i tehnologije osiguralo boravak djelatnice OMM-a u inozemstvu glede dodatnog upućivanja u mogućnosti i načina rad na uređaju. Uz brojne znanstvenike, današnjoj je svečanosti bio nazočan i akademik Ivan Supek, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Uz kraće podsjećanje na početke rada Instituta, akademik Supek upozorio je da bi se hrvatska znanstvena politika morala temeljiti na stajalištu da Institut bude dio Sveučilišta. Dodao je da novi Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti nije promaknuo takvo rješenje te ocijenio da bi se ono trebalo brzo iznaći. (Hina) ip ds 181651 MET mar 94 18HHMM MET mar 94