GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOGA FILOLOŠKOG DRUŠTVA

ZAGREB, 17. ožujka (Hina) - Članovi Hrvatskoga filološkog društva (HFD-a) večeras su na godišnjoj skupštini u Zagrebu jednoglasno podržali prijedlog da Hrvatski slavistički odbor postane tijelom HFD-a, uz istodobno zadržavanje njegove neovisnosi glede izbora novih članova. Uz predstavnike svih sedam sekcija koje djeluju u sklopu HFD-a, izvješća o radu između dviju godišnjih skupština podnijeli su i članovi uredništava devet časopisa kojima je Društvo izdavač. Istaknute su poteškoće glede nesustavnu distribuciju časopisa, te je predloženo da se na razini HFD-a pokuša za to iznaći jedinstveno rješenje. Glede činjenice da časopisi nisu dostupni ni većem broju hrvatskih lektora u inozemstvu, dr. Josip Silić izvijestio je da se u Ministarstvu znanosti i tehnologije pokreće akcija da se ta poteškoća prevlada. Također je upozoreno da u Znanstvenoj biblioteci HFD-a u proteklom razdoblju nije izišala niti jedna knjiga. Predsjednica HFD-a Zrinka Babić izvijestila je o boravku hrvatskoga izaslanstva na Međunarodnom slavističkom kongresu u Bratislavi te izrazila žaljenje da taj događaj, obzirom na njegovo znanstveno značenje, nije bio dostatnije popraćen u hrvatskim sredstvima izvješćivanja. U skopu godišnje skupštine HFD-a održana je i rasprava o hrvatskom pravopisu u kojoj je sudjelovalo više hrvatskih jezikoslovaca. Akademik Stjepan Babić najavio je da će uskoro izići Hrvatski pravopis autora Finke, Moguša i Babića koji se nalazi na posljednjoj redakturi. Podsjetivši da je zagrebačka nakladnička kuća Školska knjiga 1990. tiskala pretisak toga pravopisa, akademik Babić izvijestio je da se u pravopisu nije ništa bitno mijenjalo u odnosu na njegovo prvo izdanje. Dodao je da se "za one odrednice koje je u pravopisu trebao mijenjati i koje su predmetom sporenja zadržalo načelo kategorijalnog dubletiranja, tj. ostavljene su dvije mogućnosti". Tako će se primjerice, pojasnio je akademik Babić, množina od riječi petak moći pisati kao petci, ali i kao peci. Tijekom višesatne rasprave dotaknuta su i pitanja i sporenja u svezi temeljne dileme: treba li hrvatski pravopis biti fonološki ili morfonološki. Ademik Dalibor Brozović upozorio je da neki krugovi u hrvatskoj znanstvenoj i inoj javnosti drže da je morfonološki pravopis integralni dio hrvatske kulture. Ocijenio je da je glede rasprave o jezičnoj problematici potrebno razvijati i zauzimati umjerena stajališta, jer bi svako radikaliziranje moglo imati negativne posljedice, kako za hrvatski narod i državu, tako i za struku kojoj je jezik područjem znanstvenog bavljenja. (Hina) ip mc 172246 MET mar 94 172246 MET mar 94