HRVATSKA VLADA O NACIONALNOM PROGRAMU POVRATKA PROGNANIKA

ZAGREB, 17. ožujka (Hina) - Središnja točka dnevnoga reda današnje sjednice hrvatske Vlade bio je Prijedlog nacionalnog programa povratka prognanika i izbjeglica. Taj je prijedlog početak dugotrajnog procesa rješavanja prognaničkih problema, kazao je predsjednik hrvatske Vlade Nikica Valentić, navodeći da povratak ovisi i o produženju mandata UNPROFOR-a, koji je, "nužno redefinirati jer je ovakav neprihvatljiv za Hrvatsku". Valentić je kazao da će rasprava o prijedlogu nacionalnog programa biti konkretnija na sjednici u travnju, a nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a o mandatu UNPROFOR-a, koji istječe 31. ožujka. Potpredsjednik Vlade Borislav Škegro najavio je utemeljenje Fonda za obnovu čije bi dionice bile potpora za program i obnovu pri povratku na okupirana područja te kazao da Vlada čini sve kako bi bila spremna za trenutak povratka i obnove. "Usudio bih se reći da ćemo ove godine ući u neke Hrvatskoj trenutačno nedostupne dijelove", ocijenio je Škegro. Potpredsjednik Vlade Ivica Kostović ustvrdio je da svi legitimni preduvjeti za ostvarenje ovog programa postoje temeljem mirovne inicijative predsjednika Tuđmana te Rezolucije 871 Vijeća sigurnosti UN kojom je potvrđen teritorijalni integritet Republike Hrvatske. Predstojnik Vladinog Ureda za prognanike i izbjeglice dr. Adalbert Rebić izvijestio je o broju prognanika i izbjeglica u Republici Hrvatskoj, načinu te problemima financiranja njihova zbrinjavanja te nazvao "čudom" ono što je Hrvatska u ratnim okolnostima učinila u tom pogledu. Predsjednik Zajednice prognanika Hrvatske Mato Šimić pozvao je hrvatsku Vladu da podrži prognanike u njihovim težnjama te pročitao pismo jednoga prognanika. "Da rješenje ovog problema ovisi samo o hrvatskoj Vladi kućama biste krenuli sutra sa mnom na čelu", kazao je predsjednik Valentić. Predstojnik dubrovačkog Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice Pavo Handabak ukazao je na neke pogreške u provedbi programa povratka na području Dubrovnika kako se ne bi pojavile u provedbi nacionalnog programa povratka. Na sjednici su imenovani predstavnici Vlade koji će biti nazočni Drugoj konferenciji Zajednice prognanika Hrvatske, što će se u subotu održati u Zagrebu. Zaključeno je da se nastavi rad na programu u cilju njegove skore konkretizacije o čemu će se raspravljati na sjednici Vlade u travnju. Nacrt nacionalnog programa povratka prognanika i izbjeglica pripremio je Ured za prognanike i izbijeglice, a, među ostalim, sadrži sigurnosne uvjete za povratak, mjere hrvatske Vlade za poticanje povratka i obnovu, te prijedloge i programe resornih ministarstava za provedbu obnove kao uvjeta povratka. Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici prihvatila Program proljetne sjetve 1994. godine prema kojemu će se zasijati 672.850 hektara što je u odnosu na prošlu godinu više za pet posto. Ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Tarnaj ukazao je na opće probleme nelikvidnosti poljoprivrede te naveo da će prosječni troškovi ulaganja po jednom hektaru u proljetnoj sjetvi biti 700 njemačkih maraka. Naveo je da bi za ostvarenje programa proljetne sjetve bilo nužno putem kratkoročnih kredita osigurati minimalno 350 njemačkih maraka po hektaru. Vlada je prihvatila Odluku o određivanju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za koje se pri uvozu plaća posebna pristojba, a odluka stupa na snagu 1. travnja. Energetskom bilancom za 1994. godinu planira se porast potrošnje energije od 9,4 posto u odnosu na 1993. godinu, kazao je ministar gospodarstva Nadan Vidošević navodeći da će udjel vlasititih energenata u bilanci iznositi 66,8 posto. Predsjednik Valentić ustvrdio je da energetska bilanca za 1994. godinu nema elemente strategije nego je tek inventura mogućnosti. Nacrt prijedloga zakona o Agenciji Republike Hrvatske za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te Nacrt prijedloga zakona o sanaciji i restrukturianju banaka, hrvatska je Vlada uputila Saboru u hitni postupak. Predsjednik Valentić ocijenio je da su ti zakoni nužni za provedbu stabilizacijskog programa. Ovi bi prijedlozi zakona, po ocijeni pomoćnika ministra financija Bože Prke, trebali stvoriti pretpostavke za vraćanje povjerenja u hrvatski bankarski sustav. Temeljem prijedloga banke bi plaćale premiju osiguranja Agenciji koja bi restruktuirala i sanirala one banke za koje NBH ustvrdi da im potencijalni gubici čine više od 50 posto jamstvenog kapitala. Dio rizičnih plasmana banke, koji su otpisani na teret jamstvenog kapitala, odnosno za koje je banka dobila obveznice Agencije, prenosi se na Agenciju. Hrvatska je vlada prihvatila izviješće o provedbi Programa aktivnosti u pripremi i provođenju mjera zaštite od požara i tehnoloških eksplozija u 1993. godini s obvezom da Ured za kontakte s UNPROFOR-om i Promatračkom misijom EU izvijesti međunarodne organizacije o visokom stupnju šteta koje su nastale u požarima koji su namjerno izazvani neprijateljskim napadima zapaljivim streljivom. (Hina) msj ds 171705 MET mar 94 171705 MET mar 94