SVIJET U PET SATI

ZAGREB, 12. ožujka (Hina) BEČ - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić sinoć se u Beču sastao s premijerom BiH Harisom Silajdžićem. Razgovor je upriličen izvan očiju javnosti do te mjere da novinari nisu mogli dobiti podatak niti o tome gdje se održava. Neslužbeno se saznaje da su Granić i Silajdžić najprije razgovarali bez svojih suradnika oko jedan sat, a kasnije su im se pridružili vođe pregovaračkih skupina iz sastava prijelaznog odbora - dr. Ivo Sanader i dr. Kasim Trnka, te s hrvatske strane još i veleposlanici Miomir Žužul, Darko Bekić i Ivan Brnelić. Pretpostavlja se da će se u sinoćnje razgovore uključiti i posebni izaslanik američkog predsjednika Charles Redman. Očito je riječ o nastojanju da se na visokoj razini predstavnika Republike Hrvatske i BiH postigne konačni dogovor o još uvijek spornim pitanjima uređenja buduće hrvatsko-bošnjačke federacije u BiH. Obje su strane izričito obznanile da o tome susretu neće davati izjave. BEČ - Zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader ponovio je sinoć novinarima da dogovori u Prijelaznom odboru o Prijedlogu ustava federalne zajednice Hrvata i Bošnjaka-Muslimana u BiH dobro napreduju i da se približavaju završetku. "Nadamo se da će rad Odbora biti uskoro uspješno završen", kazao je Sanader. Po njegovim riječima postignut je još jedan od ključnih dogovora - o sastavu budućeg federalnog parlamenta BiH. Najviše predstavničko tijelo bilo bi sastavljeno od dva doma pri čemu bi u Gornjem domu zastupljenost bila proporcionalna nacionalnom sastavu stanovništva a u Donjem bi oba konstitutivna naroda imala jednak broj zastupnika. Pregovori se još vode o političko-teritorijalnoj podjeli na kantone a čini se da je sporan ostao i njihov broj te neke nadležnosti kantonalnih vlasti. Upitan da komentira stajališta bosansko-hercegovačkih Hrvata o tome da je potrebna istodobnost uspostave federacije u BiH i konfederacije s Republikom Hrvatskom dr. Sanader je kazao da su oba procesa otvorena istodobno u wašingtonskom peliminarnom sporazumu te da je namjera Hrvata i Muslimana da ostvare federalno uređenje BiH a zatim i konfederalne veze između Republike Hrvatske i buduće federacije. NEW YORK - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Butros Butros-Gali službeno je zatražio od Vijeća sigurnosti da odobri slanje dodatnih 8. 675 ljudi u BiH radi demilitarizacije Sarajeva, povratka normalnog života u gradu i održavanja mira u srednjoj Bosni. Ako Ujedinjeni narodi odluče proglasiti Maglaj "zaštićenom zonom", bit će potrebno još 1.500 vojnika pored već navedenih 8.675, stoji u izviješću Butrosa Galija Vijeću sigurnosti. Butros Gali je poslao to izviješće Vijeću sigurnosti u okviru napora na provedbi rezolucije 900, koja je na francusku inicijativu usvojena 4. ožujka. Glavni tajnik UN je najavio svoju namjeru da uskoro imenuje visokog dužnosnika, koji bi imao funkciju "posebnog koordinatora" i bio zadužen za pitanja uspostavljanja javnih službi u Sarajevu - zdravstvena zaštita, opskrba električnom energijom, vodoopskrba i komunikacije. Gali ocjenjuje da će za operaciju unutar i oko Sarajeva trebati 2.200 plavih kaciga, 6.500 za operaciju u srednjoj Bosni, uključujući Mostar i Vitez. Glavni tajnik je precizirao da UNPROFOR drži da nije neophodno proglasiti Vitez i Mostar "zaštićenim zonama". Nasuprot tome, zbog nastavka napada na Maglaj, taj bi se grad trebao proglasiti "zaštićenom zonom", ali je "jasno da UNPROFOR neće moći osigurati zaštitu sa sadašnjim snagama". Ako se Maglaj proglasi "zaštićenom zonom" trebat će još 1.200 vojnika i 300 ljudi za logističku potporu, kaže se u izviješću Butrosa Galija. ZAGREB - Razlog američke zainteresiranosti za rješenje krize na prostoru bivše Jugoslavije nije strateški, već humanitarni interes, a "kao super sila imamo opći interes za mir i sigurnost u Europi", ocijenio je u sinoćnjoj emisiji HRT-a "Slikom na sliku" američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith. Američki je veleposlanik opovrgnuo tumačenja da su sadašnji američki i ruski mirovni napori u BiH, utvrđivanje granica između dvaju svjetova. "Ne, to nije proces utvrđivanja novih granica između Zapada i Istoka. Ustvari, mi se jako zalažemo za jedinstvenu, demokratsku i mirnu Europu, a to je upravo i cilj Vlade predsjednika Jeljcina u Rusiji. Mi želimo uključiti i europske zemlje i to je temelj našeg programa Partnerstvo za mir", rekao je. Američki je veleposlanik pozdravio angažiranje Ruske Federacije na smirivanju krize na prostoru bivše Jugoslavije. "Rusi su odigrali konstruktivnu ulogu time što su rekli Miloševiću da ne može nastaviti s artiljerijskim napadajima na Sarajevo, da će morati učiniti krupne ustupke kako bi došlo do mirovnog sporazuma", rekao je Galbriath. Odgovarajući na pitanje novinara Dubravka Merlića kako će bosanski Srbi i Srbijanci prihvatiti prijedlog iz Washingtona, Galbraith je odgovorio: "Dopustite da kažem da ovo nije prijedlog koji dolazi iz Washingtona, to je sporazum koji je sklopljen između dvije strane u Bosni između Bošnjaka i bosanskih Hrvata i Vlade RH. Naša uloga nije bila da dajemo konkretna rješenja nego da pripomognemo stranama koje su angažirane tu da dođu do rješenja (...) U washingtonskom sporazumu stoji da se Srbi pozivaju da se pridruže toj federaciji. Oni će odlučiti da li će se pridružiti federaciji i onome što će ona donijeti. Mi ćemo nastojati da tu federaciju i Hrvatsku uključimo u zapadne sigurnosne i druge aranžmane što je prije moguće. Bosanski Srbi mogu se pridružiti toj federaciji i na taj način uključiti se u brzi proces priključivanja Zapadu. Postoji druga opcija za njih da se uključe u neki drugi mirovni aranžman, a ako taj aranžman donese mir, ako je pošten, ako uključuje poštivanje ljudskih prava za ljude koji žive na teritoriju koji će pripasti bosanskim Srbima, ako ljudima bude omogućeno da ponovno steknu imovinu, ako se sama Srbija odluči za put mira i demokracije onda će se pridružiti i zapadnim mogućnostima angažmana. A, ako bosanski Srbi, uz potporu Srbije nastave ovaj rat, onda će pasti u nešto što možemo nazvati crnom rupom Europe, bit će siromašni, izolirani i neće imati nikakve mogućnosti. U međuvremenu njihovi susjedi bit će na putu demokracije i blagostanja. To je vrlo mračna opcija". Sjedinjene Države su najavile Hrvatskoj da će raditi zajedno da dođe do mirne reintegracije UNPA zona. "Washintgonski sporazum obuhvatio je interni dogovor bosanskih Hrvata i Bošnjaka kao i odnose s Hrvatskom. Ne bavi se pitanjem UNPA zona u Hrvatskoj. Ali ono što smo rekli hrvatsko Vladi jest da ćemo raditi zajedno s s njom da dođe do mirne reintegracije UNPA zona. Priznajemo da su UNPA zone dio međunarodno priznatog teritorija Hrvatske, snažno podržavamo teritorijalni integritet Hrvatske i protivimo se etničkom čišćenju", rekao je Peter Galbraith. NEW YORK - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Butros Butros-Gali izjavio je u petak navečer da je pripravan dati zeleno svjetlo sudjelovanju turskih plavih kaciga u Bosni i Hercegovini ako od drugih zemalja ne dobije potreban broj vojnika za pojačanje Zaštitnim snagama UN (UNPROFOR). "U slučaju da ne mognemo naći dodatne vojnike, jednostavno ćemo morati prihvatiti sudjelovanje svake zemlje članice, jer je najvažnije imati vojnike (...), to predstavlja mir", izjavio je Gali novinarima odgovarajući na pitanje o sudjelovanju turskih vojnika u Zaštitnim snagama UN. Dosad Ujedinjeni narodi nisu prihvaćali angažaranje turskih vojnika u BiH, obrazlažući to povijesnim razlozima. LUXEMBOURG - Europski mirovni izaslanik lord David Owen (Dejvid Ouven) izjavio je u petak u Luxembourgu da Europska unija ne bi trebala pustiti da traženje rješenja u bivšoj Jugoslaviji postane samo sebi svrhom i da bi trebala razmotriti mogućnost da se iz toga povuče ako se do sljedeće zime ne uspostavi mir. Owen je rekao da je sada jasno da se kriza na prostoru bivše Jugoslavije nikad ne može riješiti samo europskom intervencijom. "Kada je postalo jasno da se Sjedinjene Države i NATO neće uključiti, bili smo prespori u uključivanju Ujedinjenih naroda", kazao je Owen govoreći o početnom razdoblju sukoba. Europski mirovni posrednik je dodao da ni sadašnjim naporima Europske unije, Sjedinjenih Država i Rusije nije zajamčen uspjeh, ali "da je to sigurno posljednja šansa za brzo rješenje". LONDON - Izaslanik američkog predsjednika Billa Clintona (Bil Klinton) za bivšu Jugoslaviju Charles Redman (Čarls Redman) sastao se u petak u Londonu sa svojim ruskim kolegom Vitalijem Ćurkinom, doznanje se u američkom izaslanstvu u Londonu. Ni američko ni rusko veleposlanstvo u Londonu nisu o tome susretu dali nikakvih drugih pojedinosti. Foreign Office (Forin Ofis) je priopćio da su se Redman i Ćurkin također sastali i s "visokim dužnosnicima" britanskog ministarstva vanjskih poslova. Ruska agencija Interfax je javila da će Ćurkin nakon posjeta Londonu doputovati u Zagreb, Sarajevo i Beograd, te da će se u Moskvu vratiti u utorak. ŽENEVA - Konvoji Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) nisu uspjeli 10. ožujka ući u Maglaj i Tešanj unatoč ranijim dogovorima, priopćio je u petak ICRC. Iako je ICRC dobio sva tražena jamstva na sastancima u Banjoj Luci, Sarajevu i Tuzli, njegovim konvojima nije dopušten ulaz u Maglaj i Tešanj 10. ožujka. Međunarodni Crveni križ drži da je u tako teškim okolnostima opstrukcija humanitarnih napora neprihvatljiva, dodaje se u priopćenju. TUNIS - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev izjavio je u petak navečer u Tunisu da je šef Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Jaser Arafat pripravan nastaviti pregovore s Izraelom. "Zadovoljstvo mi je obavijestiti Vas da je Arafat donio važnu i hrabru političku odluku", obvezujući se da će "obnoviti pregovore i nastaviti mirovni proces", rekao je Kozirev novinarima nakon susreta s vođom PLO-a. MOSKVA - Sastanak na vrhu šefova država ili vlada zemalja članica Zajednice nezavisnih država, koji se trebao održati 30. i 31. ožujka, odgođen je za sredinu travnja, javila je u petak agencija ITAR-TASS. Službena ruska agencija navodi da je do odgode došlo zbog potrebe da se pripreme dodatni dokumenti o planovima za ekonomsku uniju zemalja članica. MOSKVA - Najistaknutiji ruski reformist Jegor Gajdar i ultra-nacionalist Vladimir Žirinovski uputili su tijekom zasjedanja parlamenta u petak oštre kritike programu ruske vlade. Gajdar i Žirinovski složili su se da program vlade nije dobar, ali su se odmah razišli oko načina na koji bi se trebalo riješiti pomenuti problem. Žirinovski smatra da će Rusija u proljeće i jesen doći u krizu te da je može spasiti samo jednostranačka vlada. "Agonija se nastavlja, prva kriza doći će u proljeće a druga u jesen. Nećemo moći učiniti ništa ako ne promijenimo politički tim", izjavio je Žirinovski. Jegor Gajdar drži da nacrt državnog proračuna za 1994. godinu vodi prema većim troškovima vlade. "Jedini izlaz su radikalne reforme, usmjerene na zaustavljanje širenja neučinkovitog državnog aparata i odbacivanje nepotrebnih oblika državne kontrole", rekao je Gajdar. WASHINGTON - Šef združenog stožera američkih oružanih snaga, general John Shalikashvili (Džon Šalikašvili) otputovao je u petak iz Washingtona u Mogadishu, gdje će pozdraviti posljednje američke vojnike prije njihova povlačenja iz Somalije 25. veljače. Shalikashvili je prije polaska pred skupinom novinara istaknuo "veličanstvenu i plemenitu misiju" američkih vojnika u borbi protiv gladi u toj afričkoj zemlji. "Da američki vojnici nisu u tome sudjelovali, stotine tisuća ljudi" umrlo bi od gladi, ocijenio je Shalikashvili, dodavši da "ništa ne može izbrisati tu izvanrednu i plemenitu akciju, ma što se dogodilo krajem ovoga mjeseca nakon povlačenja Sjedinjenih Država". (Hina) sv 120459 MET mar 94 120459 MET mar 94