SERVIS POSEBNIH NASLOVA EKOLOGIJA-PROIZVOĐAČI

Nadnaslov:Izvještavanje o zaštiti prirode - proizvođački standard suvremenog svijeta Naslov: Proizvođači postaju sve čistiji Podnaslov:Unatoč tome što još uvijek mali broj transnacionalnih tvrtki izdaje posebna izvješća o svojim aktivnostima na zaštiti okoliša, ocjena je stručnjaka da takvo izvještavanje postaje standardom današnjeg svijeta. Do početka 21. stoljeća ono će postati temeljnim zahtjevom osobito za tvrtke koje posluju u cijelom svijetu, dok će financijski analitičari diljem svijeta proučavati ta izvješća jednako pomno kao danas financijska. Piše: Stephen POWELL, Reuter LONDON - Fotografije žaba, cvijeća i leptira na stranicama blještavo opremljenih brošura, još su donedavno trebale rječito svjedočiti o "zelenom imageu" proizvođača koji se želio predstaviti kao ekološki svjestan čimbenik modernog svijeta. Danas, međutim, tvrtke koje postavljaju novi trend odbacuju prekrasne fotografije netaknute prirode i vraćaju se svijetu brojki. Sve češće objavljuju godišnja izvješća o pitanjima zaštite okoliša pružajući jasne informacije o svojim aktivnostima. "Četiri do pet godina unatrag, tvrtke se ne bi dale lako uvući u takvo što", ističe John Elkington, direktor savjetništva za pitanja okoliša sa sjedištem u Londonu. On ocjenjuje da je negdje između 150 i 200 tvrtki već izdalo zasebna izvješća o svojim aktivnostima kroz prizmu očuvanja okoliša. To je tek mali dio od 35.000 do 40.000 transnacionalnih tvrtki širom svijeta, ali Elkington smatra da izvještavanje o zaštiti prirode postaje standardom u današnjem svijetu. "Do prvog desetljeća 21. stoljeća to će postati temeljni zahtjev, osobito kada je riječ o tvrtkama koje posluju u cijelom svijetu", kazao je on u interviewu. Neke informacije u izvješću čine se ezoteričnim - je li svijetu zbilja zanimljiv podatak da osoblje zaposleno u britanskim telekomunikacijama (British Telecommunications -BT) potroši godišnje 15.4 milijuna plastičnih čašica za kavu. No ta ispitivanja, koja bi mogla postati obvezatna, mogla bi jednog dana biti jednako važna koliko i tradicionalna podrobna financijska izvješća o dobitima i gubicima poduzeća, kažu pojedini analitičari. Izvješće "Coming Clean" (Postajući čistim), koje je objavila tvrtka za knjigovodstvo i konzultacije Deloitte Touche Tohmatsu Interantional, kaže: "Sve veći broj tvrtki vjeruje da će pametni financijski analitičari širom svijeta uskoro pomno istraživati izvješća o zaštiti okoliša pojedinih tvrtki najmanje jednako tako brižljivo kao što danas proučavaju financijska izvješća korporacija". Međunaslov: SAD - izvješća o toksičnim kemikalijama po sili zakona Dow Europe, kemijska tvrtka, čini se danas jednom od vodećih kada je riječ o izvještavanju o pitanjima očuvanja okoliša. U njihovim izvješćima nema žaba ni leptira, ali zato postoji iscrpan popis o izbacivanju štetnih tvari u 28 mjesta u Europi i na Bliskom istoku u kojima ona posluje, a slijedi obećanje da će u razdoblju od 1988. do 1995. godine prepoloviti izbacivanja 57 kemijskih proizvoda. "Postavljanje ciljeva temeljni je dio čitavog posla. U protivnom bilo bi to puko pričam ti priču - iskaz o tome što su učinili", kaže Elkington, čije savjetništvo SustainAbility priprema studiju o ekološkim izvješćima poduzeća za Program UN o okolišu. Sjedinjene Države utiru put takvom ponašanju jer ondje se od tvrtki zakonom zahtjevaju izvješća o godišnjem izbacivanju za više od 300 toksičnih kemikalija. Europske tvrtke u početku su prilično oklijevale objaviti godišnja izvješća, strahujući da bi bih ekolozi ili pak konkurentna poduzeća mogli zloporabiti. Nisu to bila isprazna strahovanja. "Sasvim je jasno da su se japanske tvrtke koristile američkim izvješćima o okolišu kako bi dobile komercijalno korisne informacije", kaže Elkington. Zašto je onda došlo do otvaranja? Odnosi s javnošću pružaju dio odgovora. Elkington je uvjeren da su tvrtke izložene velikom pritisku, od zaposlenih pa sve do dioničara. "Prva tvrtka koja je probila led u Europi bila je Norsk Hydro", kaže Elkingotn. Norsk Hydro, najveća norveška industrijska tvrtka, bavi se raznovrsnim djelatnostima: od nafte pa do uzgoja lososa. "Iz najrazličitijih razloga Norsk Hydro imala je stvarni problem reputacije. Vidjevši da im reputacija opada počeli su razmišljati kako to promijeniti. Odlučili su objaviti izvješće o zaštiti okoliša (godine 1989). To je probilo led." Međunaslov: Izvješća olakšavaju poslovanje Njezin su primjer slijedile naftne i kemijske tvrtke, jer su one najviše izložene bijesu ekologa. A za njima i druge, kao što su banke i turističke tvrtke. Vodeće grupe koje zagovaraju zaštitu okoliša poput Greenpeacea tvrde da bi tvrtke trebale biti zakonom obvezne objaviti izvješće o ekologiji. "To bi trebao biti osnovna, standardna cijena poslovanja", kazao je Steve Warshal, urednik poslovnog glasila Greenpeacea. Nizozemska vlada najavila je prošlog mjeseca da će parlamentu podnijeti prijedlog zakona, vjerojatno već ove godine, koji bi tvrtke obvezivao da izvještavaju o tome kakav je učinak njihove proizvodnje na okoliš, i predlažu planove za poboljšanje. Pojedini analitičari predviđaju da bi nizozemski zakon, koji bi do 1996. godine trebao stupiti na snagu, mogao predvidjeti velike kazne. To će postaviti nove temelje u Europi i nametnuti obveze o izvještavanju o okolišu. Pokaže li se nizozemski recept uspješnim mogao bi se postaviti trend u drugim zemljama Europe i širom svijeta. Tvrtke koje podnose takva godišnja izvješća, poput britanskih telekomunikacija (BT), već su utjecale na ponašanje drugih tvrtki. Chris Tuppen, manager tvrtke BT za pitanja okoliša, ističe da tvrtka danas traži podrobne informacije od tvornica papira kako bi se osigurala da će kupovati isključivo papir bez klora. No nisu svi veliki proizvođači iznenada postali 'pravovjernici'. Elkington ističe da japanske tvrtke još nisu podnijele dobra izvješća o okolišu. "To se Japancima ne čini lakim zadatkom", rekao je on. "Ne žele ogoliti svoju unutrašnjost". Ali, vjeruje on, čak će i Japanci biti uvučeni u to, barem što se tiče poslovanja u inozemstvu, jer su tvrtke ustanovile da je izvješće o okolišu pozitivno sredstvo, i ne samo kada je riječ o odnosima sa zaposlenima. "Ne znamo ni jednu tvrtku u svijetu koja je počela izvještavati o svojim aktivnostima sa stajališta ekologije, a da je kasnije tu inicijativu odbacila", kazao je on. (Hina) rt br 120457 MET mar 94 120457 MET mar 94